Nijemci najznačajni po brojnosti u SAD-u

0
1187

Cijelih 45 milijuna etničkih Nijemaca i još 15 milijuna polunijemaca iz mješovitih brakova čine ih najbrojnijim narodom u Sjedinjenim Američkim Državama

Još u 19. stoljeću bila je ozbiljna zamisao stvaranja zasebne njemačke države na američkom tlu od rijeke Missouri do Velikih jezera

Njemački jezik je zamalo umjesto engleskog postao službeni jezik u Sjedinjenim Američkim Državama

Na temelju popisa iz 1980. godine kad je u Sjedinjenim Američkim Državama bio postavljen upit o etničkom samoodređenju. Zato je taj davnašnji popis zanimljiv, a njegovi podaci i danas znakoviti za suporedbu sa sadašnjim etničkim stanjem u Sjedinjenim Američkim Državama. Zabilježeno je u SAD -u 1980. godine oko pet stotina raznih etničkih skupina. No, podaci o broju pripadnika tih skupina su nepouzdani, jer su mnogi ljudi tijekom vremena potisnuli ili zaboravili vlastito etničko podrijetlo, ili se očitovali kao pripadnici u tom času prestižnih ili povlaštenih etničkih grupa. Kako je američkim zakonom bilo zabranjeno prikupljanje obavijesti o vjerskoj pripadnosti građana , Židovi, muslimani i još poneki, izjašnjavali su se po zemljopisnom, a ne po narodnosnom načelu. Najbrojnije etničke skupine na tom američkom popisu iz 1980, što dolaze podrijetlom iz Europe bili su Nijemci sa 45,5 milijuna uz još 15 milijuna polunijemaca iz mješovitih brakova u SAD-u. Po brojnosti iza Nijemaca slijede narodi podrijetlom iz Velike Britanije. Sveukupno ih je bilo 30,5 milijuna, od toga Engleza 21,8 milijuna, Škota 3,3 milijuna, zatim iz mješovitih škotsko – irskih brakova i iz Sjeverne Irske 4,3 milijuna, te Velšana 1,1 milijun. Izvornih američkih Iraca je bilo u SAD-u 1980. godine 23 milijuna, Talijana 11, 2 milijuna, Francuza i Kanađana frankofona iz Quebeca 8,5 milijuna, Poljaka 6,5 milijuna, Skandinavaca 6, 2 milijuna, od toga Šveđana 2,8 milijuna, Norvežana 2,5 milijuna i Danaca 900 000. Nizozemaca je bilo 3,5 milijuna, naroda s teritorija Rusije 2,1 milijun i Slovaka 1, 2 milijuna.

Osim toga, u Sjedinjenim Američkim Državama žive mnogobrojne etničke i rasne grupe, čiji korijeni potječu s drugih kontinenata. U tu brojku ulazi i oko 30 milijuna Afroamerikanaca, 12 milijuna Latinoamerikanaca, od čega 10 milijuna zakonskih doseljenika iz Meksika, ne računajući preostalih 2 – 3 milijuna protuzakonito i na divlje doseljenih Latinoamerikanaca. Azijata na tlu SAD-a te 1980. bilo je 3,4 milijuna, od toga najviše Kineza, Filipinaca, Vijetnamaca, Japanaca i Korejaca. Također, bilo je i 1,2 milijuna starosjedilačkih Indijanaca. Sveukupno, popis je zabilježio 22 etničke i rasne grupe sa barem milijun pripadnika.

Prema svježijim i aktualnijim podacima iz 2011, što se mogu usporediti sa stanjem popisa iz 1980. godine, u Sjedinjenim Američkim Državama, bijelci sad čine 72,4% stanovništva, Afroamerikanci 12,6%, Azijati 4,8%, Indijanci 0,9% i svi ostali zbirno 9,3%. Glede konfesionalne strukture, katolika je 25,1% baptista 15,8%, metodista 5%, luterana 3,8%, pentakostalca 2,1%, prezviterijanaca 2,1%, mormona 1,4%, Židova 1,2%, anglikanaca 1,1%, muslimana 0,6%, budista 0,5%, ostalih kršćana 18,2%, ateista 15% i ostalih 6,7%.

Uvjerljivo najveći broj Amerikanaca etnički potječe od Nijemaca. Danas u Sjedinjenim Američkim Državama živi oko 60 milijuna američkih Nijemaca. To matematički odgovara brojci od tri četvrtine Nijemaca na tlu njihove matične države Njemačke. Američki Nijemci su raspršeni po svim državama Sjedinjenih Američkih Država, sem nekih zemalja na jugu, kao i Nove Engleske i mormonskog zapada, što obuhvaća Utah i Idaho. Američki Nijemci su ostavili značajan utjecaj na američku kulturu, tradiciju i običaje. Od nekih značajki mogu se navesti koznumacija pive, jela poput kupusa s kobasicama, stavljanje božićne jelke, zatim kult Santa Klausa oliti Djeda Mraza, te sve do naglašenog i izoštrenog osjećaja kolektivizma i obitelji. To su Nijemci kao namnogobrojniji narod u Sjedinjenim Američkim Državama utisnuli u posvemašnji duh Amerike. Uostalom, na davno provedenom jezičnom referendumu o uporabi glavnog i službenog jezika u Sjedinjenim Američkim Državama, engleski jezik, kao jezik prvih američkih doseljenika iz Europe na tlo Sjeverne Amerike, samo je na neznatnu nijansu odnio prevagu nad njemačkim jezikom. Duh izvornog njemačkog, onda njihovim utjecajem i američkog kolektivizma, ostavio je traga i na američki sustav naobrazbe, posebice u predškolskoj dobi.

Nijemci se zarana pojavlju na tlu Sjedinjenih Američkih Država i prije prvog velikog svjetskog vala doselidbe od 1620. do 1740. godine. Oni su nazočni na tlu SAD-a već 1608. godine i Jamestownu u Wirginiji. Taj su grad samo godinu prije dolaska Nijemaca 1607. utemeljili doseljeni Englezi. Najveći priljev njemačkih kolonista bio je sredinom 19. stoljeća, kad su se u Europi, a i u samoj Njemačkoj, događale revolucije. Sve do šezdesetih godina 19. stoljeća američki povjesničari i zemljopisci su ozbiljno razmatrali mogućnost nastanka ogledne države američkih Nijemaca u granicama od rijeke Missouri do Velikih jezera. Razlog tome je bio pragmatičan. Njemački proces prilagodbe američkom načinu življenja razlikovao se od uobičajenih puteva što vode pretapanju u novu naciju i gubljenju crta iskonske samobitnosti. U svezi s time, u jednom američkom turističkom vodiču iz 1847. stoji:”Oni Nijemci će postati Amerikanci, valjani republikanci i dobri bussinesmeni. Oni se miješaju s drugima i preuzimaju njihove tradicije. Ali, ipak, Nijemac u svakom od njih će ostati zauvijek.” To je opetovano ustvrdio i američki publicist i naš suvremenik Saxon u novije vrijeme u svom osvrtu iz 1999. godine. Američki Nijemci su aktivno sudjelovali u građanskom ratu na strani Jenkija, ali je kasnije njihova uloga marginalizirana i kultura potiskivana. To osobito vrijedi za razdoblje tijekom Prvog svjetskog rata, kada je oko deset tisuća Nijemaca bilo internirano u koncentarcijske logore. Istodobno je 26 američkih federalnih država zakonom zabranilo korištenje njemačkog jezika u javnoj uporabi.

Danas je posve drukčija situacija, daleko povoljnija po američke Nijemce. Od 1987. godine američki Nijemci obilježavaju šesti listopada, dan kada je 1683. godine utemeljen Germantown, kao prvi njemački službeni grad u Pennsylvaniji. Mnogi američki Nijemci danas znaju i govore njihov materinski njemački jezik, iako su rođeni Amerikanci. U Pennsylvaniji je, čak, nastao dijalekt američkog engleskog poznat pod nazivom “pennsylvanski nizozemski”, iako taj jezik nema veze s Nizozemcima. Do prijepora dolazi jer riječ dutch na engleskom ima značenje pridjeva nizozemski, a iskrivljena varijanta deutsch ima značenje pridjeva njemački. Na pennsylvanskom njemačkom govore uglavnom predstavnici vjerske sekte Amiši. Izraziti predjeli njemačke kulture u Sjedinjenim Američkim Državama su još i Wiskonsin, Minnesota i obje Dakote.Najveći njemački grad u Sjedinjenim Američkim Državama je Milwaukee. Tamo je 1994. godine obitavalo 617 000 stanovnika, od kojih njih 400 000 sebe smatra etnički američkim Nijemcima. To je središnji grad američkog pivarstva. Na svakih stotinu stanovnika dolazi prosječno po jedan pivski bar. Tradicionalna zanimanja američkih Nijemaca su rudarstvo, mliječno govedarstvo i pivarstvo.
Dragan Ilić

HOP

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal