Bugarska akademkinja razotkriva srpsku igru oko šopske nacije

0
7133

Intervju
Prof. Ana Kočeva za FrogNews

Prof. Ana Kočeva
“Bugarski jezični i etnički snijeg iznimno je primamljiv za naše susjede koji će nešto skinuti s njega. Zaživjela su iskustva u Srbiji za ponovno nametanje “shopska i shopski jezik u područjima s tradicionalnim bugarskim stanovništvom. To su apsolutno lažne povijesne i jezične činjenice, znanstvene neprimjerene. Želja je deportirati područja s bugarskim stanovništvom, a zatim se nagoditi sa srpskim stanovništvom”.

To je ono što je Bugarska akademkinja  znanosti (BAS), specijalist za bugarsku dijologiju i jezičnu geografiju, izjavila je prof. dr. Ana Kočeva iz Instituta za bugarski jezik.

Govorimo s njom o srpskoj “šopiki”, zašto Srbija pokušava nametnuti ideju da postoji “šopston” i kako to nije istina.

“U oznaku ove \8220nacije i na ovom jeziku kao šopskom, ti govore su proglašeni hibrid, ni bugarski ni srpski.

Međutim, vrlo dobro znajući izgradnju jezika na Balkanu, ne bismo bili iznenađeni da su u kasnijoj fazi proglašeni srpskim. Svi argumenti u tom pogledu daju nam apsolutno nedvosmisleno da ovi sjeverozapadni bugarski govori dijele temeljne značajke bugarskog jezika koji imaju samoprebjeni karakter. Postoji niz karakteristika karakterističnih samo za bugarski jezik u cijeloj obitelji slavenskog jezika”.

Evo cijelog intervjua:

Prof. Kočeva, što nam Srbi zapravo govore o srbijanskim medijima i srbijanskim političarima kada govore  o naciji šopskoj?

Osobito srbijanski mediji nedavno su pokušali ponovnog nametanja tzv. Šopske nacije i jezika  u područjima s tradicionalnim bugarskim stanovništvom. Naravno, to su apsolutno lažne povijesne i jezične činjenice, ja ih zovem znanstveno neprimjerenim, ali ova teza zapravo nije nova. To što se razgovor o ovoj temi nedavno aktivirao, ne znači da se pokušava stalno nametnuti.
Tema je, osim svega ostalog, drugačija. Prije nekog vremena, bilo je vrlo aktivno dijeliti razgovor o jeziku tortreze. Područja dviju strana; bugarsko-srpske granice ponovno su uvedena u područjima s tradicionalnim bugarskim stanovništvom.

Slučaj za “šopsku naciju i jezik šopsa ne osporava se stalno, nego i vjerojatno uz tihi pristanak viših institucija, jer u Srbiji nema ništa slučajno, što se radi i govori, posebice u  medijima.

Ovi sjeverozapadni bugarski govori koje su srbijanski mediji proglasili “šopskim” pokrivaju prostor od rijeke Dunava na sjeveru, doline Bugarske rijeke Morave, koja se danas naziva Južna Morava u Srbiji, te područje jezera na jugu zemljopisnog područja Makedonije na jugu. A geografski i jezički ti govori su nekoliko vrsni, oni su Bugarski sjeverozapadni govori – to su Beloskanski-pleven govori, Vidin-Lom govori  i ekstremni sjeverozapadni govori, koji su pogrešni. Kod nas se nalaze u Belogradchiskom, Trunskom, Breszkom, u Republici Srbiji nalaze se u Tsaribrodskom i Bossillergãin Republike Sjeverne Makedonije, nalaze se u Krivotovovu, Kumanovu, Tetovu.

Šopskom jeziku”  nema reakcije u akademskoj zajednici, ali i na državnoj razini?

U ovoj fazi nije potrebna takva reakcija  države jer smo se suočavali sa znanstvenim argumentima. Budući da nas traže znanstveni odgovor, dajemo ga. Ne mogu dopustiti da ide dalje od toga za sada.

Imam jedno svoje objašnjenje, što bi moglo biti nagađanja, ali ću to i dalje reći – u ovom trenutku ozbiljne političke napetosti u Republici Srbiji, kada postoje veliki unutarpolitički problemi za predsjednika Vuccića, postoje neki načini za pronalaženje vanjskih problema. I, vjerojatno, mi smo  ventil u tom pogledu.

Vučić će potisnuti prosvjede razgovorima s Bugarskom i “šopcima?

Bit će ih teško zaustaviti, ali vjerojatno bi mogao skrenuti pozornost u drugom smjeru kako bi se napetost mogla promijeniti. Ovo je moje nagađanje, ali ne isključujem mogućnost da budem istinita.

Što mislite da je svrha govoriti o “šopskoj nacije i jeziku”?
Ovaj razgovor je kontinuitet u srpskoj javnosti. Od kraja 19. stoljeća prisutan  i.  početak te nastavio s vremenom. Budući da se radi o područjima s bugarskim stanovništvom unutar granica Republike Srbije, sigurno nije posebno ugodno kada imate nacionalnu manjinu koja zrači njezin nacionalni identitet – nešto što bi najvjerojatnije željeli smanjiti kao u Pomoraviju gdje je provedeno etničko čišćenje.
Sada je želja da se depopira ta područja i možda se onda nagodi sa srbijanskim stanovništvom, kako više neće biti sumnje u ono što su po svom identitetu i, naravno, jezikom.

Intervju Ilijane Marinkove

HOP