Potpredsjednik Europske središnje banke useljavanje izbjeglica vidi kao spas od „demografskog samoubojstva“ zemalja EU

0
1004

?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????

U svojoj izjavi za Reuters Vitor Constancio, potpredsjednik Europske središnje banke izjavio je da izbjeglice mogu zaustaviti „demografsko samoubojstvo“ Europe.

Po svemu sudeći useljavanje izbjeglica iz Sirije i Palestine vladajući iz EU vide ne kao privremenu pomoć izbjeglicama, već nasuprot kao trajno rješenje demografske obnove siromašnijih zemalja članica.. Posljednji potezi Mađarske, Austrije i Njemačke, a i drugih zemalja članica EU, tome govore u prilog. Privremeno suspendiranje Schengena, i to upravo u vrijeme kada su u Hrvatsku ušle prve izbjeglice jasno pokazuju namjere bogatijih zemalja.

Osim rudnih bogatstava, vode i nekretnina, Europi treba i eksploatacija radne snage. Činjenica je da su radnici iz siromašnijih zemalja jeftiniji, primaju manju plaću za svoj rad u odnosu na domicilne radnike a spremni su i na obavljanje raznih poslova samo kako bi preživjeli i prehranili obitelj. Isto tako je nesporno da je, npr. u Hrvatskoj demografska slika katastrofalna. Posljednjih deset godina umrlo je 169.000 više staraca nego li je se rodilo djece. Što znači da najviše nedostaje zdrave radne snage i mladih.  Hrvatsko stanovništvo prehranjuje 1 132 246 zaposlenih. (Podaci DSZ-a za 2013.g.).  Velik broj mladih iselio se u bogatije zemlje Europe i Amerike. U siromašnim zemljama ostali su nejačad i starci.

Prema izjavi potpredsjednika Europske središnje banke, Europa se precijenila. Europska ekonomska politika nije predvidjela „nošenje siromašnih zemalja na svojim leđima“ već upravo suprotno, nove članice EU potrebne su im ne samo zbog visoke članarine koju su dužni plaćati Europskoj uniji, već i zbog prirodnih bogatstava koje iste posjeduju. Upravo je tu nastao problem. Siromašne zemlje nemaju dovoljan broj  zdravih mladih radnika koje bi EU eksploatirala kroz zapošljavanje u domicilnoj zemlji, i kroz  njihov rad crpila resurse zemalja članica.

Jer što vrijede sva prirodna bogatstva ako nema radnika koji će prirodna bogatstva i rude pretvoriti u novac?

Otvaranje granica zemalja Europske Unije prema zemljama članicama bilo je ponajprije zbog lakšeg tranzita roba, i pojeftinjenje iste smanjenjem poreza i drugih troškova. Međutim, dogodilo se nešto neočekivano. U bogatije zemlje EU nahrupili su mladi zdravi ljudi iz siromašnijih zemalja, što je Europu zateklo. Nove članice ostale su bez radne snage koja bi pridonosila ekonomskom rastu ne samo zemalja iz koje dolaze, već i cjelokupne EU.

Stoga upravo kroz izbjeglice, u useljavanju zdrave radne snage,  potpredsjednik ECB vidi rješenje problema Europske unije.

Europska unija počinila je „demografsko samoubojstvo“, tvrdi potpredsjednik Europske središnje banke, i treba izbjeglice zadržati kao svoju radnu snagu.

Vitor Constancio naglasio je spremnost  da Europska središnja banka tiska još novca, koji je potreban za zaduživanje siromašnijih zemalja na europskom tržištu. Poznato je naime da pojedine članice Eeuropske unije, Hrvatska pogotovo nema novca kojim bi financirala priljev tako velikog broja izbjeglica.

Da bi osigurala novac za skrb o izbjeglicama do njihove integracije u društvo, Hrvatska će se morati zaduživati kod europskih i svjetskih banaka. Već i ptice na grani znaju da kao jamstvo za zaduženje na europskom i svjetskom financijskom tržištu služe  založene nekretnine i državne obveznice. Hrvatska svakim danom sve više postaje europski sluga, dok sudeći prema najnovijim izjavama premijera RH i ministra policije upravo oni čine sve da se dodvore Europi.izbj

Vitorio Constancio priznaje da su očekivanja Europske unije u pogledu gospodarske eurozone bila nerealna. Novca jednostavno nema dovoljno.

Iako se Europa pokazala kao dobar eksploatator radnika u Kini i Japanu, gdje je podignut veliki broj tvornica u kojima radi velik broj maloljetnika, čak  i mlađi, čija industrija je prema njegovim riječima motor pokretač Europi, to nije dovoljno da bi bogata Europa zadržala svoju financijsku stabilnost. Nadalje, nove članice Europske unije ne samo da nisu sposobne uredno ispunjavati svoje članske obveze, redovnim uplatama članarine u zajedničku blagajnu EU, već uslijed krize, a reklo bi se i „buđenja naroda“ traže i dodatnu financijsku pomoć.

“Za promjenu demografskih trendova, promicanje rađanja nije dovoljno.  Demografski rast mora biti također pojačan i kroz imigraciju. Ako se to ne učini, Europska unija imati će velike poteškoće u ekonomskom rastu a što će neposredno utjecati na dobrobit budućih generacija“ rekao je Constancio.

On je rekao da Europska središnja banka ima prostora za proširiti svoje napore za poticanje gospodarstva kroz brojne olakšice, međutim,  Europi  su potrebni i Amerika i kineska ekonomija kao pokretač europske ekonomije.  Ovakav stav ne čudi, Europa je odavno naučila biti kolonizator.

Upozorio  je da  europski potencijal ekonomskog rasta vrlo slab,  prvenstveno zbog činjenice da je sve manje zdrave radne snage na tršištu rada.  Monetarna politika je nemoćna u tom pogledu.

Velik broj useljenih izbjeglica tu bi mogao pomoći, tvrdi Constancio. S obzirom na nedostatak zdrave radne snage,  zemlje članice Europe (za pretpostaviti je da tu misli na najsiromašnije) trebale bi integrirati izbjeglice u društvo i omogućiti im radno mjesto. Smatra da bi takav korak stvorio od Hrvatske i drugih siromašnijih zemalja s nedovoljnom radnom snagom novu Kinu i Japan. Europi trebaju jeftini proizvodi i jeftina radna snaga. Velik broj izbjeglica koji traže „svoje mjesto pod suncem“ i useljavanje istih u siromašnije zemlje,  za njih očigledno predstavlja  idealno rješenje.

Sudeći po stavu Republike Njemačke koja je privremeno suspendirala Schengen, prema odluci Mađarske Vlade koja je zapriječila ulaz i prolaz izbjeglicama kroz svoju zemlju,  kao i postupanje Srbije koja je dala nalog vozačima autobusa koji voze izbjeglice prema Hrvatskoj da se ne zaustavljaju sve do granice sa Hrvatskom, i slijepcima je jasno na koga će pasti sav teret, i što se zapravo očekuje od Hrvatske.

Ostaje za vidjeti kako će reagirati Slovenija i Austrija nakon primitka izbjeglica u Hrvatsku.

Obzirom da ministri Europske unije nisu u prošli ponedjeljak donijeli nikakvu konkretnu odluku u pogledu odgovornosti prema stotinama tisuća ljudi koji su zatražili azil u Europi ove godine, ne bi začudilo da i oni  suspendiraju Schengen a Hrvatskoj velikodušno prepuste brigu oko useljenika koje kako kažu „treba integrirati u društvo!“

Bivši portugalski ministar financija i glavni tajnik njegove Socijalističke stranke kaže da  veliki broj nezaposlenih ljudi u Europi predstavlja “destabilizaciju kontinenta”.

Nezaposlenost u cijeloj euro zoni  bloka od 19-zemalja i dalje je vrlo visoka,  ali postoje velike razlike među zemljama poput Grčke ili Španjolske koje se još uvijek bore sa problemima dužničke krize, i među zemljama čvrste  ekonomske stabilnosti, uključujući i Njemačku.

Dok je broj zaposlenih u Španjolskoj pao za oko 1,8 milijun, i to  u posljednjih pet godina pa do 2014. godine, prema statistikama Europske unije, zapošljavanje radnika u Njemačkoj povećano je za oko 1,4 milijun.

Imigracija bi pomogla izbalansirati ovo stanje, tvrdi Constancio, useljavanjem nove radne snage u zemlje u kojima ista nedostaje,  dok prema njegovim tvrdnjama izbjeglice zapravo Njemačkoj ne trebaju, jer je gotovo 700.000 novih radnika preselilo u Njemačku u 2013. godini, što je otprilike dvostruko više nego do 2009. godine.

„Stopa nezaposlenosti u Europi je vrlo visoka, čak 11 posto, što destabilizira kontinent“ rekao je Constancio. Europske vrijednosti su ugrožene zbog straha da će se nezaposlenost povećati, a istovremeno se ne stvara dovoljno visoka ekonomska vrijednost.  Takvo odstupanje stvara dodatnu napetost između zemalja u Europskoj Uniji.  Razdori su sve vidljiviji, premijer grčke vlade npr. traži pomoć od EU i nastoji uvjetovati spašavanje Grčke, dok s druge strane, njemački ministar financija najavljuje odlazak Njemačke iz monetarne unije.

Nada Landeka

hop