Ovjereni prijevod s njemačkog jezika
Republika Austrija Državno odvjetništvo Graz Broj spisa: 16 St 37/13b Na Pokrajinsko policijsko zapovjedništvo Štajerska Pokrajinski ured za kriminal EB05 – Prijevara /adresa/ NALOG ZA DAVANJE PODATAKA O BANKOVNIM RAČUNIMA I PROMETIMA PO BANKOVNIM RAČUNIMA Kazneni predmet: protiv 1. August WALTER branitelj Markus Schaller mag. 2. Martha WALTER 3. Željko DRDIĆ i drugi radi: § 153 st. 1 i st. 2 drugi slučaj, dijelom § 12 drugi i treći slučaj Kaznenog zakonika, § § 33 st. 1, 38 st 1 Poreznog kaznenog zakona u svezi s posl. br. B6/124939/2013 Temeljem sudske odluke Državno odvjetništvo Graz nalaže u skladu s § … davanje podataka o bankovnim računima i prometima po računima Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA) … sljedeće: izdavanje dokumentacije koja se nalazi pri Agenciji za nadzor financijskog tržišta pod posl.br. FMA-GW 1000.900/0024-PT/2013 u jednom od uobičajenih formata za čuvanje podataka: dvije zamolbe za davanjem podataka prema § .. Zakona o bankama i mišljenje u svezi s tim, uključujući sljedeće priloge koji se tiču raznih pravnih osoba prema hrvatskom pravu. kopije izvoda iz trgovačkog registra kopije dokumentacije o identifikaciji subjekata kopije ugovora o kreditima kopije predugovora i kupoprodajnih ugovora kopije dokumenata u svezi s odredbama o plaćanju kopije pristupanja dugu analize i bilance kopije službenih bilješki KYC formulare pregled uplata i isplata s kreditnih računa Obrazloženje U pregledu činjeničnog stanja dana 13.02.2013 FMA je Državnom odvjetništvu predočila sumnju protiv Augusta Waltera i drugih radi kaznenog djela Zlouporabe povjerenja prema § 153 st. 1 i 2 drugi slučaj Kaznenog zakonika. U skladu s tim postoji sumnja da je August Walter kao direktor RBA St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg u vremenskom razdoblju od 2007. do 2009. u neodređene dane s namjerom zlouporabio pravnim poslom mu dane ovlasti, naime Ugovorom o radu s RBA St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg, a koje se odnose na raspolaganje tuđom imovinom ili stavljanje u obvezu iste, naime Raiffeisenbanke, te time prouzročio štetu istoj RBA u visini koja znatno prekoračuje iznos od 50.000,00 EUR, na način da se pri odobravanjima kredita po mišljenju FMA, a koje je opisano na str. 2 do 3 prikaza činjeničnog stanja, neprimjereno ponašao, i to: nije poštivao pravila hijerarhije pri zaključenju kredita i pri isplati kreditnog iznosa, nije poštivao pravilo „u četiri oka“ pri cjelokupnom procesu odobravanja i nadzora protupravno vršio izbor metoda ratinga pri davanju kredita, upotrebljavao neverificirane prihode (anticipirani nositelji projekta) u svrhu postizanja pozitivnog ratinga, nerealistično pretpostavljao pri financijarnju supstancije, propustio prikladno uključiti tržišni slijed pri odobrenju kredita i tekućem nadzoru rizika, dalje prodavao nekretnine tvrtke DRWA nekretnine d.o.o., a koje je financirala RBA, na pojedine uzimatelje kredita za djelomično previsoke, netržišne cijene uz blizak odnos okrivljenika Augusta Waltera kao direktora RBA St.Stefan … s članovima društva Marthom Walter (supruga) i Željkom Drdićem (posrednik pri RBA) tvrkte DRWA nekretnine d.o.o. kao prodavateljem, nedostaju kupoprodajni ugovori između DRWA … i uzimatelja kredita u trenutku davanja kredita, nedostaje poslovna dokumentacija o uzimateljima kredita u trenutku davanja ugovora nije poštivao svrhu kredita i uvjete isplate u većini slučajeva, a koje su bile navedene u ugovoru, vršio isplatu u gotovini u većini slučajeva, iako su i kupac i prodavač imali svoje kreditne račune u RBA, pri čemu su još istog dana na te isplate uslijedile uplate u gotovoini na privatne račune i štedne knjižice članova društva tvrtke DRWA nekretnine koja je prodavatelj, naime na Marthu Walter, suprugu Augusta Waltera i Željka Drdića koji je radio i kao posrednik za kredite kod RBA, propustio prikladno nadzirati rizike, isplaćivao kredite kao direktor RBA tvrtki DRWA nekretnine za kupnju nekretnina u Hrvatskoj i kredite drugim društvima, naime Jul Tim d.o.o., Duga Studio d.o.o. , Monte Gradnja d.o.o. I LBM Gradnja d.o.o., a koje su kupovale nekretnine od DRWA nekretnine. Pokrajinski ured za kriminal Štajerske dobilo je nalog za istragu ovog činjeničnog stanja. U obzir su uzete i prijave mnogih uzimatelja kredita iz Hrvatske koji su navodno oštećeni postupcima Augusta Waltera, Marthe Walter, Željka Drndića i drugih. Pri tome se polazi od učinjene štete koja znatno premašuje iznos od 50.000,00 EUR. U izvještaju Pokrajinskog policijskog zapovjedništva Štajerska od 09.04.2014. navedeno je da nastali gubitak prema RBA St Stefan im Rosental iznosi najmanje dvoznamenkasti milijunski iznos u eurima. Prema procjeni banke šteta iznosi max. EUR 10.000.000,00, prema mišljenju Augusta Waltera cirka EUR 15.000.000,00 do 20.000.000,00. U izvještaju je također navedeno da je djelomično već provedenom, ali svakako dogovorenom naknadom štete u visini od ca. EUR 1.131.000,00 od RBA St, Stefan im Rosental, odn. od strane Udruge RBA nema daljnjih gubitaka. Međutim, prema privremenim rezultatima istrage može se pretpostaviti da ne postoji potpuna naknada štete po Augustu Walteru i Marthi Walter. Prikupljanje podataka o davanjima kredita i s time (vjerojatno u Hrvatskoj) povezene malverzacije još je u tijeku, pri čemu će se oslanjati i na podatke iz istrage hrvatskih policijskih službi, a koji još nisu u potpunosti dostavljeni. Prema obavijesti Porezne policije Graz od 15.07.2014. također postoji i sumnja da je August Walter zajedno s drugim poznatim i nepoznatim okrivljenicima kao posrednik za kredite RBA St Stefan i drugih kreditnih instituta RBA Udruge uzimao provizije od hrvatskih uzimatelja kredita pri isplati kredita u Austriji, ali te nije oporezivao u Austriji. Time se javlja i sumnja na porezni prijestup prema § 33 st. 1, 36 st. 1 Poreznog zakona u vrijednosti većoj od 100.000,00 EUR. ….. August Walter upoznao je Drndića 2005. On mu je predstavljen kao „pratitelj hrvatskih uzimatelja kredita“. On se brinuo o hrvatskim zajmoprimcima i posebice obavljao usluge prevođenja. Drdić je po kreditu uzimao 3% kreditnog iznosa u gotovini. Isplata gotovine tih provizija Drdiću vršila se uvijek u prisutnosti Waltera u prostorijama RBA St. Stefan.
Drdić nije imao pisani ugovor s RBA St. Stefan za ova posredovanja. Drdić je primao novac od dotičnih zajmoprimaca. U svrhu osiguranja uvijek su pri sklapanju ugovora o kreditu ugovarane i police životnih osiguranja. Prva premija se odbijala od kreditnog iznosa i prosljeđivala osiguravajućoj kući. Plaćanja rata trebala su se vršiti potvrdama o pologu ili gotovinskim uplatama. Kako je Drdić vodio svoj posao, on ne može reći. Da li su iznosi koje je on zaprimao od zajmoprimaca oporezivani, ne može reći. Od 2006 Drdić je na njega vršio pritisak da zajedno osnuju tvrtku u Hrvatskoj kako bi gradili stanove i kupovali za to potrebna zemljišta. Najprije se odupirao, a onda je s Drdićem osnovao poduzeće DRWA nekretnine. Doduše, nije prihvatio ulogu člana društva, već je na to „pro forma“ nagovorio svoju suprugu Marhu Walter. Finaciranje kupnje zemljišta i njihovog komunalnog priključka trebala je financirati RBA St. Stefan. Drdić se samo trebao brinuti o prodaji zemljšta. … Iz službene bilješke policijskog službenika Saveznog ministarstva unutarnjih poslova Andreasa Pichlera od 15.07.2014 proizlazi da momentalno postoji 2.955 otovorenih kredita štajerskih RBA banaka s hrvatskim zajmoprimicima, odn. sa zajmoprimcima koji žive u Hrvatskoj. Iznos koji još nije vraćen iznosi otprilike 280.000.000,00 EUR. Ca. 75% zajmoprimaca u zaostatku su s plaćanjem. Prosječan iznos kredita iznosi ca. 100.000,00 EUR te je osiguran nekretninama kao i životnim osiguranjima. Prisilnim dražbama do sada su pojedine RBA banke koje su davale kredite kupile 226 nekretnina, pri čemu su na prvoj dražbi prodane za minimalnu cijenu. 65 tih nekretnina prodane su dalje, provedeno je 60 prisilnih iseljenja. Krediti su plasirani najvećim dijelom u gospodarski ili turistički dobrostojeće regije. RBA St. Stefan im Rosental momentalno ima ca. 100.000.000,00 EUR otvorenih kredita. Uglavnom je pogođeno 15 bankarskih instituta iz sektora Raiffeisen. August Walter je svoju kuću prodao po procjeni sačinjenoj od banke te je zajedno sa svojom suprugom izrazio spremnost na naknadu štete RBA u visini od 10.000.000,00 EUR. RBA je radi „riskantnih“ većih poslova s nekretninama pretrpjela štetu u „milijunskom iznosu“. U telefonskom razgovoru s mag. Angelikom Ploner iz FMA dana 04.08.2014 Državno odvjetništvo Graz dolazi do saznanja da FMA posjeduje još dokumentacije u svezi s ovim predmetom, a koja je od važnosti za daljnju istragu. U mailu od 19.08.2014. FMA je predstavila ovu dokumentaciju. Ona je navedena u izreci naloga. Prema sumnjama koje momentalno postoje okrivljenici August Walter, Martha Walter i Željko Drdić, kao i drugi okrivljenici mag. Dragana Colina, Snježana Kos i Igor Car, kao i neki drugi nepoznati počinitelji počinili su kazneno djelo iz § 153 st. 1 i 2 drugi slučaj, a dijelom u obliku suučesništva prema § 12 drugi i treći slučaj Kaznenog zakonika, pri čemu je August Walter s namjerom zlouporabio pravnim poslom mu dane ovlasti, naime Ugovorom o radu s RBA St. Stefan im Rosental, a koje se odnose na raspolaganje tuđom imovinom ili stavljanje u obvezu iste, naime Raiffeisenbanke, davao kredite zajmoprimcima iz Hrvatske koji nisu platežno sposobni na način da je kršio interne bankarske smjernice i naputke, te time oštetio RBA St. Stefan im Rosental za iznos koji znatno premašuje 50.000,00 EUR. Točna visina štete momentalno se ne može navesti, ali vjerojatno iznosti bitno više od jednog milijuna eura. Posrednici koji su bili u svezi s davanjem kredita dobivali su u RBA St. Stefan im Rosental provizije u gotovini od zajmoprimaca, ali za iste nisu prijavili porez u Austriji, čime postoji i porezni prekršaj prema § § 33 st. 1.38 st 1 Poreznog kaznenog zakona.Ispitivanje Waltera Augusta 16.07.2014. ….. problematični hrvatski krediti počinju 2008. i 2009., sve teže naplate i sve više njih koji ih uopće ne mogu vraćati. …
RBS pokreće postupke naplate i prisilne naplate … … zapravo problematični su bili krediti financiranja građevinskih projekata koji su još i danas tema, a i bili su tema revizije. … unutarnja revizija banke u oktobru 2010, a do tada nisu bili tema revizija… poseban razlog za ovu reviziju nije mi poznat… … kao posljedica moja smjena u veljači 2011 – slijedom optužbi ponudio sam ostavku a ona je veljači i prihvaćena … moralo se pobrinuti za zamjenu… Naknada štete u tom trenutuku je bila tema utoliko da sam ponudio svu svoju imovinu za naknadu štete … svi moji računi su blokirani u korist RBS… nakon veljače 2011. bio sam 2 mjeseca na godišnje mi dobio sam ugovor o radu na određeno vrijeme, dio radnog vremena u svrhu pružanja podrške poslovodstvu pri obradi hrvatskih kredita… dobivao sam plać ud 1.350 eura i radio sam 60% radnog vremena… 3 puta tjedno… …nisam više imao kompetencije za davanje kredita, ali sam imao pristup dokumentaciji klijenata u banci itd… … ovaj posao vršio sam do kraja kolovoza 2012, a tada sam dobio otkaz… da li sam nešto potpisao, ne znam… mislim da je moj posao u okviru djelomičnog ugovora o radu još bio isplativ za RBS… još sam nekoliko puta išao u Hrvatsku s drugim službenicima RBS, neke smo zajmoprimce nagovorili za nastavak plaćanja kredita … nikada mi nisu prijetili podizanjem kaznene prijave, niti novi direktori RBS, niti predstavnici udruge Raiffeisen niti itko iz gremija banke. Sve sam saznao iz novina… u svezi s odnosom s DRWA … već tada od 2007. svima u RBS je bilo poznato da sam ja kao direktor RBS preuzeo garancije za kredite DRWA i svatko tko je nekako pozicioniran u banci znao je za to – to nikada nije bio problem… moja supruga nikad nije znala za to … … ne zna ništa o poslovanju Drndića u Hrvatskoj … … on je posredovao ca. 200 kredita — … Svaki kredit na DRWA bio je uvijek odobren od sva tri gremija banke (direktori, uprava, nadzorni odbor), to je bilo potrebno jer sam ja davao svoje privatne garancije za DRWA i to su svi znali. Već od 2007 su svi znali da su to moje garancije – od prve kupovine zemljišta DRWA.
Ja sam bio uvjeren da je to dobar posao. Nikada nije bilo proturejčnosti i prigovora od osoba iz gremija i ja sigurno nikada nisam skrivao ili krivo prezentirao stvari. Sve se može ustanoviti iz zapisnika … D.Ž. je ukupno dobio oko 400.000 do 500.000 eura provizija. … samo sam jednom imao priliku razgovarati s Finkom i Neuwirthom u svezi s pitanjima o hrvatskim kreditima, kada sam definitivno odlazio iz banke, sadržano je u dopisu od 28.08.2012 koji se nalazi u spisu… ispitivanje se prekida radi zdravstvenih problema
dio slučaja RBA zadruga-pripremio je Nenad Koljaja
HOP portal
