Prije nametanja kršćanstva u Europi je postajalo veliko hrvatsko Carstvo

0
1819

Prije nametanja kršćanstva u Europi je postajalo veliko hrvatsko Carstvo koje su razbili Franci  kada su nametali Novi Zavjet. Mnogi jugoslavenski dogmatičari i jugoslavenski obrazovani povjesničari, ova tezu će sigurno nazvati mitologijom jer su svoje spoznaje o povijesti dobili od komunističkih četnika. Međutim, ova teza je utemeljena na etimologiji, semantiki i pravopisu koji se mijenjao pod uticajem novih pisama i religija.

Dosta ranije, dsavno prije Helena, božanstvo sunca je bio Apero-n  koji je u Heladi postao Apollon, a nastao je semitskim čitanjem i pisanjem naziva Arepač ili Harepač. Po božanstvu Harepaču planina Karpati dobiva ime. Ispuštanjem početnog slova A, naziv Aperon je postao Peron. Na temelju grčkog boga Apollona znamo da je Peron bio bog Sunca. Odatle hrvatska imena Pere, Pera i Pero, te prezime Pera, Perac, , Perec, i Perič koje je slavenizirano u Perić. Ova imena ne označuju isto što i kršćansko ime PET-AR.

Kod Hrvata još imamo prezimena Peras, Perat, Perak i mnoga druga koja ukazuju na isto izvorno prezime. Isto tako imamo prezime Peronja koje je izravno povezano sa božanstom Peronom, a odatle prezimena Peranič, Perunič, Peronič, Perinič i tako redom.

Nametanjem kršćanstva, Peron gubi slovo N jer sufiks ON je označavao stariju religiju koja je vjerovala u reinkarnaciju. Suglasnička sufiks ON se još pisao AN, EN, UN ili IN, a stao je za riječ JANA. Ovi sufiksi su do danas sačuvani u mnogim hrvatskim i inim riječima.

Drugo božanstvo se zvalo Avela, a bilo je starije od helenskoga Apollona i slavilo se u Etruriji i kod mnogih današnjih Slavena. Avela se još odrazio kao Avil. I ovaj naziv je nastao od naziva Haravača semitskim čitanjem i pisanjem, te postao Avela, dakle, Čavela ili Čavelaha. Hrvatska riječ VILA je nastala od božanstva Avila ispuštanjem početnog slova A.

U Bibliji Avela se pojavljuje kao Abel, a zbog toga i povjesni naziv Bela Hrvatska. I Avel i Abel simboliziraju planet zemlju. Brat Abelu je Kajin ili Čaven koji simbolizira sunce. Dakle, sunce obasjava planet Zemlju i simbolično ju djelomično ubija kroz noć. Od riječi ČAVAN nastaje riječ SUN-CE.

Bela i Vela Hrvatska imaju isto značenje. Dakle, nije riječ o nikakvoj Velikoj Hrvatskoj, kako to tumače neki hrvatski povjesničari nego je riječ o kršćanskoj  Hrvatskoj.

Poznato je da se prvi mađarski vladar zvao Arpad (850-907) i da je prije Biznata Mađarska bila dio Crvene Hrvatske, dakle, Carevine Hrvatske.  Zar se jedan od vladara Mađarske nametanjem katoličanstva nije zvao Bela?

Ako pak analiziramo mađarska prezimena vidjet ćemo da su ona najviše povezana sa etnikom Hrvat i hrvatskim prezimenima. Štoviše, ako usporedimo mađarske i hrvatske vokabulare, vidjet ćemo da najmanje 70 posto riječi ima zajedničku pozadinu. No, da bi to dokučili morali bi upoznati mađarski pravopis.

Primjerice, astal na mađarskom znači stol. Naša današnja riječ stol je nastala ispuštanjem početnog samoglasnika. Od iste riječi je nastala naša riječ štala. Što je zajedničko između ova dva pojma?

Bela Hrvatska je označavala katoličku Hrvatsku, a Crvena Hrvatska je bila suverena i starokršćanska jer nije htjela prihvatiti novi Zavjet. Hrvati na prostoru Bele Hrvatske  koji nisu prihvatili kršćanstvo su nazvani Židi. Ovo nam pokazuje da je i Mađarska prije vladara Arpada najprije bila dio Crvene Hrvatske, a nakon poraza Hrvata od Bizanta i dio Bizanta. Nju su pokorili Franci sa juga iz Slavonije i Vojvodine, dakle, Bele Hrvatske i sa sjevara iz Moravske te joj nametnuli katoličanstvo i novi pravopis. Tako se izmjenio stariji hrvatski jezik u Mađarskoj.

Nisu u Mađarsku došli nikakavi azijski Huni nego je na tom prostoru bila izmješana starija hrvatska religija i starokršćanstvo, a zbog toga u Mađarskoj je ostalo mnogo Žida. Mi smo Mađarsku nazvali po hrvatskom plemenu Madi, a oni su je nazvali po Hun-garima ili Un-garima, gdje sufiks GARI označuje Hrvate.

Svrha ovog teksta je ukazati na razlike između Bele i Crvene Hrvatske. Upravo zbog tih razlika Crveni Hrvati imaju drukčija prezimena od Belih Hrvata. Dakle, treba povezati onomastiku sa povjesnim datumima da bi razumjeli  hrvatsku prošlost.

Srećko Radović
HOP