Okrivamo imena svih srpskih zlotovora iz logora Vojnić, za koji tvrde Srbi da nije postojao!

0
12192

Vojnić je posjetio srpski konzul, najzanimljivija tema je bila micanje ploče o postojanju logora u Vojniću za vrijeme genocidne SAO Krajine.

Posebno su Srbi Vojnića istakli problem vezan za ploču istaknutu na zgradi bivšeg općinskog suda, na kojoj piše da je u toj zgradi za vrijeme proteklog rata bio koncentracioni logor, što ne odgovara istini! – ovo piše Banija rs. 

received_1950023175029031

Logor je postojao i to nema sumnje. Osnovao ga je Đuro Škaljac i Tošo Pajić, srpski bezbednjaci. U njega su dovođeni Hrvati civili za koje se znalo da su im djeca u HV-i, pripadnici 5. korpusa, pripadnici vojske Fikreta Abdića, kojih je najviše likvidiranih i ne zna im se grob.

Prostorija za ispitivanje imala je svega 35m2, u koju su srpski zločinci znali nagurati od 35 do 100 ljudi.

U početku je bilo najviše ljudi u logoru iz Slunja i Tušilovića.

Ispitivači koji su prvi radili u zatvoru bili su policajci jugo milicije iz Karlovca; Gvozdenović Nikola i Vulić Nikola, nekadašnji inspektori milicije, Nikola Vulić je umro. Šef logora je bio Mirko Dokić, koji je prije rata bio zatvorski čuvar u Karlovcu, desna ruka  Dokiću u ovom logoru je bio Pajo Crnković,  koji je došao kao i Dokić iz Karlovca. Bitnu ulogu u logoru vezom preko Đure Škaljca imao je Mile Galoguža zvani bure, danas poznat po stalnim četničkim provokacija u Slavskom polju i Pero Crevar, od čuvara danas je poznat Rade Gvozdenović koji danas radi u Komunalcu u Vojniću, Miroslavljević Miloš, Dragomir Božić( Za njega se vodio postupak na riječkom sudu za zvjersko postupanje prema zarobljenicima),a  koji je isto bio milicajac u Dugoj Resi.

Nakon svađe Đure Škaljca i šefa logora Dokića, Škaljac smjenjuje Dokića i na čelo logora postavlja Gojka Stojakovića (svoga rođaka), koji ima i danas stan u Karlovcu i Rumi, te često dolazi u Vojnić u svome Renaultu Clio, što sve govori zašto im je svima interes da se ploča o logoru makne iz Vojnića.  U ovoj igri ratnih zločina  u Vojniću sudjelovao je i srpski bezbednjak Miloš Pajić koji je umro u Kanadi.

 

Đuro Kljajić i Mile Sučević kao Srbi isto su bili u logoru jer su se pobunili protiv vlasti SAO Krajine, prema našim saznanjima prvi je bio tenkista, a drugi raspoređen na minobacače. U logoru su bila dva hrvatska vojnika koji su uhićeni kod Turnja, a koliko znamo i dva saborska zastupnika koji su se napili i tako pijani gotovo došli do Slunja bez ikakve srpske kontrole.

Za postojanje logora sve je znao vojni  sudac u SAO Krajini Nikola Sužnjević koji danas mirno živi u Glini, a njegova žena i kćer drmaju socijalnom službom u Glini. Taj Sužnjević jedno vrijeme bio je aktivan u politici poslije domovinskog rata. Sužnjević je sudjelovao u prikrivanju postojanja logora kada bi u obilazak dolazila  kontrola iz UNPROFOR-a,  tada su zatvorenike oblačili u odore JNA i tako prikrivali postojanje logora.

U Vrginmostu isto je postojao logor, na čijem čelu je dugogodišnji član sdp-komunjara Stanko Čića,  Dragan Vilenica i izvjesni  Sava Crevar. Logor je bio u prostorijama radija Banovine, a rešetke postoje i danas. I u tome logoru ljudi su zlostavaljani protivno ženevskoj konvenciji.

Inače svi ti ljudi bili su u rukama naših tajnih službi.

Iako Srbi i njihovi mediji tvrde da se ne radi o logoru u Vojniću,  ljudi su odvođeni na rad u šumu i na njive, tako su kod zlotvora Mile Galoguže po kiši čupali kukuruz, na adresi Dragana Lukača radili su zidarske radove na objektima koji i danas postoje, a tom prilikom jedan od zatvorenika je pobjegao. 4 osobe iz samog logora Vojnić su ubijena, jednoj žrtvi identificiran je grob, ali do danas hrvatsko pravosuđe nije učinilo ništa po tom pitanju.

Igor Drenjančević

HOP