Švedski institut iz Goteborga Srbiju je po stupnju demokracije, sloboda i ljudskih prava svrstao isti red s Libanonom, Filipinima, Zambijom, Mozambikom, Marokom, Jordanom i Irakom

0
2562
Švedski institut iz Goteborga Srbiju je po stupnju demokracije, sloboda i ljudskih prava svrstao isti red s Libanonom, Filipinima, Zambijom, Mozambikom, Marokom, Jordanom i Irakom
nikolica
Šveđani su Hrvatsku rangirali među 40% najrazvijenijih demokracija u svijetu, a Srbija i dalje tom istom svijetu prodaje rog za svijeću da ona kao europski Libanon, Zambija ili Mozambik na Balkanu treba u njezinu azijsko – afričku regiju izmišljenog “zapadnog Balkana” uključiti srednjeeuropsku državu Hrvatsku .
Screenshot_20200329-162607_Messenger
Sudeći po rezultatima švedskog instituta ua društvena istraživanja Srbija nije niti za društvo EU, ali ni rusko – bjeloruske unije, nego za povratak na staze masovnog i svjetski poznatog komunističkog ubojice Tita i njegovog pokreta nesvrstanih država Azije i Afrike.
 Screenshot_20200329-162812_Messenger
U jeku pandemije corona virusa, kad je pozornost svijeta ponajviše okrenuta tome, nije promaklo ni redovito eurospko i svjetsko izvješće o jadnom i bijednom stanju demokracije, sloboda i temeljnih ljudskih prava u Srbiji. Beogradski oporbeni portal Direktno.rs prenosi godišnji izvještaj na globalnoj razini nezavisnog istraživačkog instituta iz švedskog grada Goteborga. U opširnom i nadasve sveobuhvatnom izvješču organizacije Dem Institut Varietes of Democracy, dat je opširan pregled stanja demokracije, tipova režima, pokušaja konceptualizacije i mjerenja demokracije u svijetu. Ovaj projekt uključio je sudjelovanje više od 50 znanstvenih istraživača iz cijelog svijeta. Analizirane su 202 države na svijetu i njihov uporedni prikaz uzlazne i silazne linije stupnja demokracije, sloboda i ljudskih prava još od 1789. i francuske buržoaske revolucije i završno sa 2019. godinom. Korišteno je pritom preko 470 pokazatelja i više od 80 indexa mjerenja i usporedbe elemenata.. To predstavlja izvrsnu građu istraživačima, a objavljeno izvješće švedske organizacije iz Goteborga je sažetak kretanja demokracije u svijetu, uz naznaku da su autokratska i totalitarna ispoljavanja općenito u porastu u pojedinim dijelovima svijeta, ali da raste usporedo s tom pojavom i pokret otpora takvom totalitarizmu i njegovim pojavnim oblicima.
seselj_pali_zastavu__05_08_2015_foto_fonet_688_HRT.jpg.688x388_q85_crop_upscale
Srbija kao višekratno dokazana i osvjedočena samozvana, samoproglašena i samodopadna predvodnica samo njoj znanog, a u biti, fantomskog “Zapadnog Balkana”, u usporedbi s lošim plasmanom na spomenutoj ljestvici iz 2018. godine, zabilježila je još veći pad  u 2019. i protekloj 2020. godini. Tako se Srbija nešla među deset zemalja u svijetu gdje je u proteklom desetljeću najveći pad doživio demokratski index poznat pod kraticom LDI. On je mjeren skalom od 0 do 1, a Srbija bilježi vrtoglavo brz pad rejtinga demokracije po ovom mjerilu. Ona je u tom pogledu četvrta rangirana država svijeta s najbržim padom demokracije, sloboda i ljudskih prava u svijetu od 2009. godine.. Primjerice, njezin index demokracije iznosio je 2009 0 53, a 2019. godine 0,25. To i određuje prijelaz iz liberalne demokracije u izborni totalitarizam, sukladno odredbama i postavljenim mjerilima švredskog Instituta iz Goteborga. U svezi s time, spomenuti švedski institut podijelio je aktualne svjetsje režime na nekoliko razdvojenih skupina. To su društva liberalne demokracije, izborne demokracije, izborne autoritarizme i zatvorene autokracije.
seselj
Njihovo izvješće o stanju u Srbiji glede provedbe slobodnih i pošte ih izbora, represije prema civilnom sektoru, pristranosti medija u korist režima, slobode akademskg  i kulturnog izražavanja, te cenzure i stroge kontrole medija pod paskom okorjelog diktatora i samo formalno pravno neosuđenog ratnog i poratnog zločinca Vučića, katastrofalni su i porazni po  balkansku despotiju Srbiju.  Najveći pad u tom dugo promatranom razdoblju od 2009. do 2019. Srbija je imala na polju cenzure i pristranosti medija pod kontrolom teškoga i ozloglašenoga tiranina Vučića, ali je iznimno loše rezultate pokazala i u svim ostalim postavljenim kategorijama ocjenjivanja demokracije društva.
VIDEO-ALEKS-VUCIC-PRIZNAO-BRANITELJSKOM-PORTALU-SRBI-SU-POCINILI-ZLOCIN-NA-OVCARI
Imajući u vidu sve zadate kriterije usporedbe demokracije najvećeg broja svjetskih država sa svih pet kontinenata, Srbija suvereno drži poziciju na začelju tablice. Srpski stupanj demokracije, stanja ljudskih prava i sloboda i u srbijanskom projiciranom “regionu” bivše Jugoslavije drži neslavni rekord. I u tom pogledu Srbija lošije stoji s LDI kvocijentom 0,25 i od Crne Gore, Bosne i Hercegovine s također zamijećenim autoritarnim težnjama muslimanskog političkog vodstva. Srbija je lošije plasirana i od Sjeverne Makedonije i Albanije, koje su svrstane u zemlje demoktatskih tendencija, za nijansu ispred Crne Gore i Bosne i Hercegovine.  Dakako, Srbija kaska za Hrvatskom, čiji je LDI stupnja demokracije, sloboda i ljudskih prava  svrstan među 40% država s najvišim liberalno demokratskim indexom. S druge strane, Srbija se našla u društvu 30% do 40% najslabije rangoranih država najnižeg stupnja demokracije, sloboda i ljudskih prava i dijeli sudbinu Libanona, Filipina, Zambije, Mozambika, Maroka, Jordana, Iraka i sličnih “egzotičnih” zemalja trećeg svijeta.
vulin
Prema općem liberalno – demoktaskom indexu, Srbija je tek 117. u svijetu, a još gora je glede izbornog indexa EDI. Po tom kriteriju Srbija je 124. na svijetu sa skorom 0,35, dok je u pogledu liberalnog indexa LCI na 105. mjestu na planetu uz skor od 0,58. Nešto bollja je Srbija na planu egalitarnosti ECI uz skor 0,71, te je tu na 60. mjestu u svijetu. Neznatno je slabija u participaciji PCI uz ostvareno skor od 0,71, te se tu našla na 81. mjestu u konkurenciji 202 analizirane države svijeta prema odabiru švedskog instiituta iz Goteborga. Na planu deliberativnog indexa DCI Srbija ima skroman skor 0,51, što joj je dostatno tek za 125. mjesto u svijetu. Sveukupno, Srbija bilježi drastični pad u 2019. u odnosu na rezultate iz 2009. po svim kriterijima mjerenja demokracije, sloboda i ljudskih prava u društvu, osim u oblastima egalitarnog i participativnog indexa. Tu je uspjela zadržati barem relativno održivu razinu, ostvarenu i u prethodnim mjerenjima rezultata demokacije, sloboda i ljudskih prava društva, provedenih 2009. godine, također u organizaciji švedskog instituta iz Goteborga.
Dragan Ilić
HOP