Sabor je trebao nakon popisa stanovnika 2011. godine promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika – Hrvatska je od popisa 2001. do 2019. godine izgubila 379.295 stanovnika!

0
2120

“ANTIFAŠISTIČKA KOALICIJA” TOTALITARNO VLADA HRVATSKOM mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

“Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa Plenkovićeve interesne zajedniceHDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.

Bivši ministar uprave Arsen Bauk je lagao Ustavnom sudu

Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosim u cijelosti. Milan Kujundžić: “Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda”.
Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom ” festivalu demokracije” kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića udruženim zločinačkim pothvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednik Republike Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj i zbog toga bi trebao kazneno odgovarati.

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. U tom razdoblju je umrlo prema Državnom zavodu za statistiku samo 38.505 stanovnika, a oko 3o tisuća je postalo punoljetno. Zar je Arsen Bauk eutanazirao nepostojećih 225.430 birača za 251 dan? Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Zar je godišnje u tom razdoblju godišnje 79.070 birača gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo? Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i “ustaške guje” da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića te ustavnih sudaca za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.

Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi “Glasujmo imenom i prezimenom” odnosno smrtnu presudu neposrednoj demokraciji gušenjem?

U točki 13.1. obrazloženja odluke USUD nas upućuje na razlike između Registra birača i popisa birača, kao i pojedinih drugih evidencija koje proizlaze iz citiranih odredaba Zakona o registru birača (ZoRB-a), navodi primjer da je na održanom narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka (1. prosinca 2013.), na dan zatvaranja registra birača u smislu članka 47. ZoRB-a (20. studenoga 2013.) u registru birača u smislu članka 5. ZoRB-a bilo upisano 4.523.586 birača. Od toga je u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 4.080.386, a u inozemstvu 443.200 birača.

Međutim, prema USUD-u od registra birača treba razlikovati popis birača. Tako je u rješenju ministra uprave o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača, klasa: 013-01/13-01/47, urbroj: 515-03-01-02/1-13-13 od 28. studenoga 2013. (https://uprava.gov.hr/vijesti/ rjesenje-o-izmjeni-rjesenja-o-zakljucivanju-popisa-biraca/435) utvrđeno da je na dan 22. studenoga 2013. u zaključenom popisu birača u smislu članka 49. ZoRB-a bilo upisano ukupno 3.780.725 birača, među kojima je u Republici Hrvatskoj bilo upisanih 3.773.850 birača, od čega je prethodno registriranih bilo 7.477 birača, a aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bilo je 6.875. Nadalje, na sam dan održavanja referenduma novoupisanih birača (onih »uz potvrdu”) u smislu članka 57. ZoRB-a bilo je ukupno 6.053, među kojima je 3.236 birača bilo u Republici Hrvatskoj, a 2.817 u inozemstvu (o razlici između registra i popisa birača v. i točku 19.2. obrazloženja ove odluke).

Prethodni podaci, iako u cijelosti točni, prikazuju stanje na dan koji se ne može smatrati referentnim danom u smislu članka 87. stavka 3. Ustava (v. točku 21. obrazloženja ove odluke), pa se u tom smislu moraju razumjeti samo kao primjer koji služi za ilustraciju broja birača prema različitim evidencijama koje se vode u postupcima referenduma (i izbora). Konačno, registar birača i popis birača u smislu ZoRB-a ne smiju se poistovjetiti s popisom stanovništva. Na temelju koje analize USUD tvrdi da su prethodni podaci u cijelosti točni? Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. do 31. prosinca 2019. godine u I. tablici opovrgava zaključak Ustavnog suda.

Ustavni sud nije obrazložio razliku od 306.536 birača između broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a i broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema popisu birača. Kako USUD može tvrditi da su podaci u cijelosti točni, a grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas? Stvarno registar birača i popis stanovništva 2011. godine nemaju nikakve veze. Imaju li tih 306.536 birača stvarno prebivalište u Hrvatskoj ili je to gruba manipulacija RB-a? Od 22. 11. 2013. do 30.5.2015. godine za 554 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-u se smanjio s 4.080.386 na 3.817.092 za 263.294 birača prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk za 30. svibnja 2015. godine u 00 sati.
U tom razdoblju umrlo je samo 77.464 stanovnika prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, a oko 50 tisuća je postalo punoljetno. Kako se godišnje može smanjivati broj birača za preko 170.469 gospodo ustavni sudci? Kako može dio populacije biti veći od cjeline? Birači s prebivalištem u Hrvatskoj su dio populacije državljana starijih od 18 godina! Prema izjavi Slobodana Prosperova Novaka gluposti moramo lustrirati! Podatak u RB-a o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 22.11. 2013. i Baukov podatak za 21. rujna 2014. godine grubo odstupaju od stvarnosti?
U točki 19.2. Ustavni sud primjećuje da su donošenjem ZoRB-a i Zakona o prebivalištu (»Narodne novine« broj 144/12., 158/13.) stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, a time i broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i za postupno rješavanje dugogodišnjeg strukturalnog problema koji se očitovao u tome da je Republika Hrvatska imala više registriranih birača nego stanovnika. S obzirom na predstojeće učinke članka 18. stavaka od 2. do 6. Zakona o prebivalištu, broj birača u prvoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj) postupno će se smanjivati kako se bude smanjivao broj hrvatskih državljana koji stvarno ne žive na prijavljenim adresama u mjestima diljem Hrvatske, a za toliko će se povećavati broj birača u drugoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – v. članak 17. ZoRB-a u točki 13. obrazloženja ove odluke). Tako se, prema podacima Ministarstva uprave (v. točku 3. obrazloženja ove odluke), u razdoblju od 4. prosinca 2011. do 5. listopada 2014. broj birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (u prvoj evidenciji) već smanjio za 52.325 (s 4.095.521 na 4.043.196), a broj birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (u drugoj evidenciji) povećao za 72.175 (s 411.758 na 483.933).
U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Pri tome bi se osnovano moglo očekivati da bi ukupan broj birača i dalje ostajao na približno istoj razini (cca nešto više od 4,5 milijuna) jer taj broj pokazuje određeni stupanj stabilnosti. Tako je primjerice, prema podacima Ministarstva uprave, na dan 4. prosinca 2011. u (prijašnjem) popisu birača bilo ukupno 4.504.081 birača, a na dan 5. listopada 2014. u (sadašnjem) registru birača bilo ih je ukupno 4.527.129. S tog je aspekta mjerilo za određivanje apsolutnog broja (ustavnog praga), utvrđeno u točki 18. obrazloženja ove odluke, jasan izraz načela demokracije jer ide in favorem organizacijskih odbora, kojima se ne smije nametati prekomjerni teret pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Naime, (postupno) smanjenje broja birača u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po sili ZoRB-a te Zakona o prebivalištu rezultirat će i postupnim smanjenjem zahtijevanog ustavnog praga od »deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava. Pri tome nijedan birač (ukupno njih nešto više od 4,5 milijuna) neće biti uskraćen u pravnoj mogućnosti da obavlja radnje u postupku prikupljanja potpisa na području Republike Hrvatske u vezi s konkretnom referendumskom inicijativom odnosno da ostvaruje svoje biračko pravo u postupku odlučivanja na referendumu, kako je to obrazloženo u točkama od 12. do 16. ove odluke. Sve ovo što su izglasali ustavni sudci pokazuje da nemaju pojma o elementarnoj matematici.

inbound1213909873662856309 inbound3981792252590151813

Bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za opstrukciju provedbe Zakona o prebivalištu

Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju prije lokalnih izbora svibnja 2017. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača.
USUD nije uzeo u obzir prirodno i migracijsko kretanje stanovništva i mišljenje demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelaka Akrapa, savjetnika za demografiju bivše predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. Građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je “antifašistička” koalicija HDZ-SDP i njihovih satelita te zastupnika nacionalnih manjina ( “etnobiznismena” na čelu s Pupovcem i Radinom ) i Bandićevih “žetončića” uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem “najvećeg štetočine hrvatskog pravosuđa” Vladimira Šeksa-Sove kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma.
Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” ima više od 10% valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Plenkovićevo Povjerenstvo “festivalom demokracije” proglasilo nevažećim.

inbound6312741203678986166

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2019. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godinu. Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do 31. prosinca 2019. godine: III. izborna jedinica je izgubila 46.205, IV. 80.175, V. 115.832 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 379.295 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,18% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 21,14% i V. 30,54%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2018. godine 196.007 stanovnika odnosno 51,68 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da je Hrvatski sabor trebao odmah nakon popisa stanovnika 2011. godine promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača III. izborna jedinica imala bi 13 zastupnika, IV. 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika III. izborna jedinica imala bi 14, IV. 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine i prema broju stanovnika 2019. godine: III. 14, IV. 12, V. 12, VIII. 14, IX. i X. 15.
Bozo Petrov kao bivši predsjednik Hrvatskog sabora i Nikola Grmoja nisu podržali brisanje birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Bivši član i voditelj središnjeg ureda Mosta za Hrvatsku s adresom u Zagrebu Vitomir Šimić u svojoj objavi 23. prosinca ove godine je optužio Grmoju da je iza leđa Orepiću dovodio autobuse s biračima iz Hercegovine na izbore u Metkoviću. Više puta sam analize kretanja broja birača slao Mostu, HDZ-i, SDP-i, profesorima geografije Hrvoju Zekanoviću i Krešimiru Beljaku, a nitko nije postavio pitanje birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj koji dvadeset godina redovito glasuju na lokalnim izborima u Hrvatskoj.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora izglasaju:
1. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021. godine,
2. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
3. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
4. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
5. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, 6. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i
7. da se Ustav može mijenjati samo referendumskim izjašnjavanjem, jer analize svih izbora za Hrvatski sabor od 2000. godine pokazuju da se dvotrećinska većina zastupnika izabire na izborima s manje od 40% birača od broja punoljetnika prema popisima 2001. i 2011. godine.

 

HOP