Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija

0
3956

Poštovani zastupnici,

Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.

U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analize kretanja birača na izborima jasno je da politička kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva.

inbound991976654435361106

Zbog toga treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije.

Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao omogućiti hrvatskim biračima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ” Glasujmo imenom i prezimenom ” i ” Narod odlučuje” izglasavanjem novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma sukladno našim zahtjevima.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:

1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (85 razmjernim i 42 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 127 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,
3. da smanje izborni prag s 5 % na 2,8 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi oni izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
4. da se po 20 zastupnika s prebivalištem u izbornoj jedinici razmjernim izbornim sustavom bira u tri izborne jedinice u Hrvatskoj s izbornim pragom od 4%,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
9. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
10. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
11. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
12. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i 13. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na
referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva,
14. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021. godine.

Smijeniti Zlatu Hrvoj Šipek zbog pokušaja zataškavanja korupcije sudaca i na lokalnim izborima izabrati novog Glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda na 10 godine mandata. Ustavne sudce treba smijeniti i izabrati na izborima na 10 godina mandata. tako ćemo dobiti nezavisno sudstvo i ustavne sudce.

Čačić je u hrvatskom narodu ozloglašeni političar i njegova je strančica zadnjim glasovanjem otkazala koaliciji “Plenkošenkove” interesne zajednice HDZ s “čaršijskim lopovom” Pupovcem, a generala Vladimira Šeksa Sovu je potpuno raskrinkao “šmrkavac” kako je “učtivo” oslovio predsjednika RH Zorana Milanovića “Šeksov poluproizvod Plenkošenko”.

Vojni psiholog u Jugoslavenskoj nacističkoj armiji JNA Furio Radin je upleten u aferu s novcem talijanske Vlade i “prikriva zločine provjerenih staljinista” Josipa Broza Tita. Komunističke zločine je Rezolucijom od 19. rujna 2019. godine osudio Europski parlament. Započnimo novo Hrvatsko proljeće primjenom Rezolucije Europskog parlamenta i osloncem u Hrvatskoj na branitelje i hrvatske domoljube srpskog roda.

Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika?

O tome je počeo pisati bloger Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika.

Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika.

Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti.

Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.

Ustavni sudac “Gordan Dolović” = Davorin Mlakar uvjeravao me je prosinca 2014. godine da je to moguće.

Dobro plaćeni savjetnički trustovi mozgova svih stranaka, predsjednika RH i savjetnici predsjednika Vlade RH ne mogu dokazati istinitost tvrdnje Arsena Bauka i Ustavnog suda RH o 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine.

Ustavni sudci su napisali u obrazloženju Odluke da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nema dovoljno potpisa za održavanje referenduma 2014. godine očitu glupost da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika.

Zar je posao ustavnih sudaca da presuđuju o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Kako može biti dio veći od cjeline? Na Referendumu o pristupanju Hrvatske u EU bilo je oko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih 2011. godine. U Hrvatskoj nema ekstremne desnice, ali imamo ekstremnog “antifašizma”, ekstremne korupcije i ekstremno bahatih političara poput predsjednika Vlade = “Ja mogu što hoću”.

HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine bilo je oko 314 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari!

Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća. Bauk je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača.

Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”.

“Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Hoće li lokalni izbori 2021. godine biti regularni?

Zašto šute gospoda zastupnici: Tomašević, Troskot, Igor Peternel, Hrvoje Zekanović, Dalija Orešković, Nikola Grmoja, Božo Petrov, demokršćanka Marijana Petir i drugi kojima godinama šaljem analize o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine? Zašto HRT = “YUTEL” vrši cenzuru i ignorira hrvatske birače koji redovito plaćaju TV pristojbu da pravovremeno i istinito informira hrvatsku javnost?

HOP