Hecht i Balzerova analiza kronične izloženosti elektromagnetskom zračenju pokazala je da se za tri godine pokažu prvi simptomi bolesti, za tri do pet godina blagi simptomi, a za pet do deset za umjereni, nakon deset godina ozbiljni simptomi i bolest postaje evidentna!

0
3374

Kamufliranjem baznih stanica izigrava se naše pravo na zdrav život, a sudske odluke kojima se mijenjaju prostorni planovi to potpomažu!

Screenshot_20220915-072939_Office

Prostorni planovi predstavljaju svojevrstan alat u rukama gradova i općina kojim se provode poslovi urbanističkog planiranja, izdaju dozvole, suglasnosti te se općenito odlučuje o tome što, gdje i kako će se graditi. Međutim, kad je riječ o elektroničkim komunikacijama, stječe se dojam da državne institucije, iz sebi znanih razloga, smatraju da ovo područje treba biti izuzeto iz prava odlučivanja lokalne samouprave.
Prostorni plan uređenja grada Samobora donosi se na sjednici Gradskog vijeća. Odluka o donošenju temelji se na Statutu grada, Zakonu o prostornom uređenju i Poslovniku Gradskog vijeća.

 

„Prostornim planom utvrđuju se uvjeti za uređivanje gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u gradu“. (Prostorni plan grada Samobora, 2006.)
Članak 133. Prostornog plana izuzetno je popularan kod svih koji imaju prste u telekomunikacijama. U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegove izmjene i dopune može inicirati svatko.
Neki ne žele gubiti vrijeme na javne rasprave i dijalog s jedinicama lokalne samouprave pa je jedan teleoperater dogurao i do Visokog upravnog suda, samo da bi se riješio treće rečenice ukletog članka. Podnositelj je podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti dijela odredbe članka 133. Prostornog plana koji glasi:
„Svaki koncesionar treba izraditi mrežu potrebnih lokacija repetitora, pretvarača, antenskih stupova i sl., i na nju ishoditi suglasnost Gradskog vijeća“. (PP grada Samobora 2006.)
Sud odlučuje da je zahtjev osnovan i da su za ocjenu osnovanosti mjerodavne odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama. Sukladno odredbi članka 25. ovog zakona, u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja, potrebno je pribaviti prethodno mišljenje HAKOM-a kojim se potvrđuje da se planira gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture.

 

Sud je presudom od 29. studenoga 2021., objavljenoj u NN 5/2022, ukinuo navedenu odredbu iz članka 133. Prostornog plana grada Samobora uz obrazloženje kako odredbe za provođenje prostornih planova ne smiju ograničavati razvoj elektroničke komunikacijske mreže. Pritom ostaje nejasno kako to točno suglasnost GV grada Samobora za pojedine lokacije izvora neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja koči razvoj elektroničkih komunikacija. Znači li to, da se antenski prihvati trebaju postavljati bez ikakvih ograničenja? Također, isključivim pozivanjem na ZEK ograničavaju se prava iz jednog drugog zakona, a to je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je propisana nadležnost lokalne samouprave za poslove prostornog planiranja.
Samobor nije jedini grad gdje je od suda zahtijevana ocjena zakonitosti odluke Gradskog vijeća. Gradsko vijeće grada Biograda na moru je 2020. godine, na prijedlog gradonačelnika Ivana Kneza, jednoglasno poslalo odbijenicu za uvođenje 5G tehnologije na području grada, i državnoj agenciji HAKOM i teleoperaterima.
https://www.zadarskilist.hr/clanci/10082020/2-elektronicka-sjednica-grad-biograd-zabranio-uvodenje-5g-tehnologije-dok-se-ne
Visoki upravni sud poništio je tu odluku Gradskog vijeća, a presuda je, kao i u Samoboru, donesena na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama.
https://www.24sata.hr/tech/biograd-zabranio-uvodjenje-5g-tehnologije-sud-im-to-ponistio-840653

Očigledno sve odluke Gradskih vijeća, koje nisu po volji telekomunikacijskih korporacija, čeka ocjena zakonitosti putem sudskih procesa gdje sud stavlja interese teleoperatera iznad odluka gradova.

Ustavom Republike Hrvatske uređuje se mjesna, lokalna i područna samouprava te propisuje uloga gradova i općina u prostornom i urbanističkom planiranju.
„Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.“ (Ustav Republike Hrvatske, članak 134.)
„U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.“ (Ustav Republike Hrvatske, članak 136.)

Screenshot_20220915-073058_Office

HAKOM, kao regulatorno tijelo, u praksi ne nastupa kao nadzornik već zagovara politiku otvorenih vrata prema teleoperaterima, izjednačavajući njihovo poslovanje s vitalnim državnim interesima.
Za izradu PPU (Prostornih planova uređenja) i DPU naselja (Detaljni planovi uređenja naselja) Hakom daje smjernice za postavljanje baznih stanica na objekte kulturne baštine te predlaže načine njihovog maskiranja:

„U vrijednim i zaštićenim područjima kao i na zaštićenim objektima kulturne baštine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture i njegovih ispostava određivati moguće lokacije za postavljanje baznih stanica i pripadajućih antena (obojenih bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da bude što manje uočljiva) uz primjenu kamuflažnih i drugih rješenja u cilju pokrivanja takovih područja signalom pokretnih komunikacija.“
Zahtjevi za izradu DPU naselja

Što znači riječ kamuflaža?
Kamuflaža (od franc. Camouflage): mijenjanje vanjskog izgleda, osobito vojnih objekata (➝maskiranje), kako ne bi bili uočljivi; prikrivanje stvari, događaja ili ponašanja lažnim ili prividnim oblicima. U prenesenu značenju: prikrivanje istine, obmanjivanje. Izvor: kamuflaža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža,

https://samobor-bez-5g.webnode.hr/l/svjetski-5g-trend-sakrijmo-bazne-stanice/
Smjernice za prikrivanje lokacija baznih stanica dobrodošle su i na tržištu nekretnina. „Ljudi nevoljko kupuju nekretnine u blizini baznih stanica i cijena tih nekretnina je manja. Ljudi kad kupuju nekretnine uvijek biraju, pa biraju i to.“ (Žada, 2019).

https://www.rtl.hr/vijesti/potraga/trogirani-u-strahu-od-zracenja-baznih-stanica-traze-njihovo-micanje-od-vrtica-i-skola-potraga-istrazuje-je-li-strah-opravdan-d65d933e-b9f2-11ec-9679-0242ac12001c

Screenshot_20220915-073228_Office

Građanska inicijativa Samobor bez 5G skrenula je pozornost na postavljanje antenskih prihvata, repetitora i baznih stanica protivno važećim zakonima i propisima. Primjer bazne stanice, koja je na taj način postavljena, je stanica u kamuflažnom dimnjaku na središnjem samoborskom trgu.
Trg kralja Tomislava pripada kulturno povijesnoj cjelini Samobor koja je zaštićeno kulturno dobro pod registarskim brojem Z-4467. Na mrežnoj stranici grada Samobora možete pročitati kako su sve zgrade na Trgu uređene u kasnobaroknom, klasicističkom ili secesijskom stilu i zaštićeni su spomenici.

https://samobor.hr/visit/trg-kralja-tomislava-c 165

 

Za postavljanje bilo kakvih uređaja u području kulturne baštine nadležan je Konzervatorski odjel u Zagrebu za područje zagrebačke županije kao i Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Bazne stanice postavljene protivno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, građani mogu prijaviti Inspekciji zaštite kulturne baštine. Na Središnjem državnom portalu navodi se slijedeće: „Inspekciji zaštite kulturne baštine možete prijaviti svaku nedozvoljenu intervenciju koju primijetite na kulturnom dobru. Inspekcija zaštite kulturne baštine nadzire stanje kulturnih dobara i provođenje mjera njihove zaštite i očuvanja, uporabu i promet kulturnih dobara, izvršavanje i provedbu odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ako uočite nezakonite aktivnosti na kulturnim dobrima, prijavite ih konzervatorskom odjelu nadležnom za pojedinu županiju ili Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, za grad Zagreb. Nezakonite aktivnosti na kulturnim dobrima možete isto tako prijaviti i Ministarstvu kulture i medija, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Službi za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine. Kad prijavljujete nezakonite aktivnosti na kulturnom dobru, prijavu je dobro potkrijepiti fotodokumentacijom i svakom drugom pisanom dokumentacijom koja upozorava i upućuje na nelegalno postupanje kulturnim dobrom.“

https://gov.hr/inspekcija-zastite-kulturne-bastine/1278

U skladu s javno objavljenom uputom vezanom uz nelegalno postavljanje baznih stanica na kulturna dobra, inicijativa Samobor bez 5G obratila se Konzervatorskom odjelu nadležnom za Zagrebačku županiju. U odgovoru Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskog odjela u Zagrebu ističe se kako je „predmetni dimnjak dio povijesne građevine te je svojom visinom i oblikovanjem neprihvatljiv i potpuno neusklađen s povijesnom arhitekturom trga. Za predmetnu česticu i navedeni zahvat u prostoru nisu zatraženi niti izdani nikakvi posebni uvjeti od nadležnog Konzervatorskog odjela.“
Nakon što su primili fotodokumentaciju iz koje je vidljivo da se u lažnom dimnjaku nalazi bazna stanica, iz Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju u Samoboru napominju kako je zgrada izgrađena prije 15.2.1968. godine te da nije izdana uporabna dozvola za rekonstrukciju zgrade odnosno za postavu bazne stanice. Uporabne dozvole za antenske prihvate izdaju se temeljem članka 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17) i članka 136. Zakona o gradnji (NN 153/13).

 

Prošle godine u mjesecu studenom na baznoj stanici izvršeni su radovi koji upućuju na nadogradnju nove 5G tehnologije. Na ponovljeno pitanje o postavljanju sporne stanice, koja se nalazi svega par metara od gradskih ureda, stigao je odgovor: „Nismo izdali nikakve dozvole niti odobrili bilo što i za kraj nismo bili upoznati s radovima na stanici!“
Izgradnja sporne bazne stanice, bez uključivanja JLS-a, temelji se na sporazumu između investitora (telekomunikacijske tvrtke) i vlasnika nekretnine. Za korištenje izvora potrebno je odobrenje Ministarstva zdravstva. Ministarstvo je prihvatilo elaborat investitora sa procjenama očekivanih razina EM polja, temeljem kojeg je dalo suglasnost za postavu antenskog prihvata. Dozvolu za postavljanje bazne stanice, ministarstvo može izdati tek nakon što investitor dostavi potvrdu javnopravnog tijela da je izabrana lokacija u skladu s prostorno planskom dokumentacijom, što u ovom slučaju nije učinjeno.
Pri izdavanju suglasnosti i odobrenja za rad bazne stanice, nisu konzultirani Konzervatorski odjel za zagrebačku županiju niti Uprava za zaštitu kulturne baštine. S obzirom da je za izgradnju i postavljanje baznih stanica nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, zbrku oko predmetnog dimnjaka trebalo bi riješiti sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji u dijelu koji se odnosi na nadležnost komunalnog redarstva.
Širenjem 5G mreže dolazi do sve intenzivnijeg kamufliranja (maskiranja) baznih stanica u lažne dimnjake, zvonike, crkvene tornjeve, drveće, reklamne stupove i slično. Kamufliranje elektroničke komunikacijske opreme protivno je Rezoluciji 1815. Vijeća Europe, u čijem se članku 8.2.3. traži „uvođenje jasnog označavanja prisustva mikrovalova ili elektromagnetskih polja“.

https://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=17994

Vijeće Europe je institucija Europske Unije koja okuplja čelnike izvršne vlasti država članica EU. Vijeće Europe određuje opći politički smjer i prioritete EU pa je slijedom toga riječ o vjerojatno najvažnijoj EU instituciji.

https://www.consilium.europa.eu/en/european-council/

Ministarstvo zdravstva ne priznaje nadležnost Vijeća Europe kao ni Rezoluciju 1815. već uzima u obzir isključivo mišljenja i odluke Vijeća Europske unije pogrešno interpretirajući ulogu Vijeća Europe.

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=9880

S obzirom na činjenicu da umjetna elektromagnetska polja stvaraju različite negativne zdravstvene učinke unutar populacije, objekte/građevine na kojima su smještene kamuflirane bazne stanice, potrebno je označiti znakovima upozorenja. U Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, kao mjera zaštite od neionizirajućeg zračenja u članku 7. stavak 6. navodi se „prikladno označavanje izvora neionizirajućeg zračenja.“

Screenshot_20220915-073359_Office

Najteže posljedice izloženosti EM poljima javljaju se kod osoba koje pate od sindroma elektromagnetske hipersenzitivnosti. Zbog globalne, povećane i brzo rastuće pojave elektrohipersenzitivnosti, nacionalne propisane granične razine ne pružaju adekvatnu zaštitu cjelokupnom stanovništvu.
Elektromagnetska hipersenzitivnost je neurološko patološko stanje koje može biti klinički dijagnosticirano, a često je pogrešno objašnjeno drugom dijagnozom. Znanstvena studija iz 2022. godine o istraživanju EHS-a pokazala je da su EHS i vezani simptomi prouzročeni neionizirajućim umjetnim elektromagnetskim poljima. (Dominique Belpomme, Philippe Irigaray, 2022) https://doi.org/10.1016/j.envres.2022.113374

Elektromagnetska senzitivnost, također poznata kao elektromagnetska hipersenzitivnost (EHS) ili elektrosenzitivnost je stanje u kojem osoba razvija neželjene simptome u blizini bežične tehnologije i električnih uređaja poput pametnih brojila, baznih stanica, Wi-Fi, mobitela i bežičnih telefona. Oboljeli od EHS-a imaju oštećene sustave za detoksikaciju koji su postali preopterećeni pretjeranim oksidativnim stresom.

Neki od brojnih simptoma su glavobolja, tinitus, vrtoglavica, mučnina, poremećaj ravnoteže, fibromialgija, disfunkcija vegetativnog živčanog sustava, smanjene kognitivne sposobnosti, manjak pažnje, anksioznost, nesanica, lezije na koži, depresija, bolovi u mišićima i zglobovima, srčana aritmija, povišen krvni tlak, očni tlak, katarakta, pogoršanje vida, gubitak sluha, dehidracija, krvarenje iz nosa, gubitak osjeta njuha, osjetljivost na svijetlo.

EMFacts-WIFI

„Hoćemo li svi postati elektrosenzitivni?“ postavlja se pitanje u zanimljivom istraživanju o elektrohipersenzitivnosti, prema kojem EHS stalno raste od kad je prvi put dokumentiran 1991. godine (Hallberg i Oberfeld, 2006). Studija je dala projekciju porasta tog sindroma do 2017. godine sa više od 50% slučajeva u ukupnoj svjetskoj populaciji. https://www.criirem.org/wp-content/uploads/2006/03/ehs2006_hallbergoberfeld.pdf

Ministarstvo zdravstva na svojoj stranici ističe znanstvena istraživanja kao temelj zaštite od elektromagnetskih polja.

https://zdravlje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/javnozdravstvena-zastita/zastita-od-zracenja/znanstvena-istrazivanja-kao-temelj-zastite-od-elektromagnetskih-polja/1780

Između ostalog, poziva se na preliminarno mišljenje SCENIHR (Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks) o potencijalnim efektima izlaganju EM poljima koje je ovaj odbor usvojio u siječnju 2015. godine (Health effects of EMF, 2015).

https://ec.europa.eu/health/scientific_committees/emerging/docs/scenihr_o_041/pdf

U preliminarnom mišljenju odbora SCENIHR analizirano je 570 znanstvenih studija od ranih devedesetih do zaključno 2014. godine. Znanstvene studije, na kojima se temelji mišljenje ovog odbora, bavile su se istraživanjem zdravstvenih učinaka izloženosti EM poljima prije dolaska 5G tehnologije na javni prostor!

Ministarstvo zdravstva govori o smjernicama za zaštitu od neionizirajućeg zračenja koje se redovito revidiraju, uzimajući u obzir nova znanstvena istraživanja, a poziva se na mišljenje SCENIHR odbora i studije objavljene prije 2015. godine.

Spomenuti znanstveni odbor od 2016. godine ne postoji pa je podatke na stranici ministarstva zaista potrebno revidirati! https://www.emfportal.org/en/glossary/4121

Nove studije o elektromagnetskom zračenju i njegovom utjecaju na naše zdravlje mogu se naći na ovom linku: https://saferemr.com/2022/05/

Baza podataka EHS simptoma stvara se od 2009. godine i predstavlja rezultat brojnih kliničkih ispitivanja. Usprkos znanstvenim studijama prema kojima se navedeni simptomi pripisuju izloženosti umjetnim EM poljima, Svjetska zdravstvena organizacija ne priznaje EHS kao medicinsku dijagnozu. Znanstvenici koji rade na ovim istraživanjima zahtijevaju od WHO da uključi EHS u Internacionalnu klasifikaciju bolesti (ICD). (Belpomme i Irigaray, 2020)
„Podržavam demokratski princip da je građanima dopušteno biti bolestan od bolesti, tj. nove dijagnoze koja još nije prepoznata od medicinskih lobija. Sve bolesti jednom su bile nove bolesti, a medicinska profesija snažno je sumnjala u azbestozu, AIDS, BSE, itd.“ (Olle Johansson intervju, 2001) https://eloverkanslig.org/febse/ARTICLES/OlleJ.html

 

U većini zemalja, sigurnosni standardi za regulaciju izloženosti zračenju, temelje se na kratkoročnim termalnim učincima – zagrijavanju tjelesnih tkiva u kratkom vremenskom razdoblju. Ove neadekvatne smjernice iz kasnih devedesetih, dok Wi-Fi nije bio raširen kao danas, ne obuhvaćaju ne-termalne, biološke zdravstvene učinke.

Zaključci znanstvene studije: Yael Stein, Iris G Udasin, Electromagnetic hypersensitivity (EHS, microwave syndrome) – Review of mechanisms, 2020 https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/3228956
Sniziti utvrđene granice izloženosti EM poljima, kako bi se zaštitili od štetnih bioloških učinaka
• Smanjiti širenje lokalnih i globalnih bežičnih mreža
• Koristiti sigurniju optiku za prevenciju pojave EHS sindroma
• Javna područja moraju biti pristupačna EHS populaciji
U tablici 10. prikazana je rasprostranjenost EHS-a, koja nije ograničena na jednu zemlju već je prerasla u pravu svjetsku zdravstvenu pošast. Porast EHS-a započeo je širenjem elektroničkih komunikacijskih tehnologija čime su pogođeni milijuni ljudi širom svijeta. (Belpomme i Irigaray, 2020) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7139347/

Screenshot_20220915-074225_Office

Hecht i Balzerova analiza kronične izloženosti elektromagnetskom zračenju pokazala je kako su potrebne tri godine da se pokažu prvi simptomi, tri do pet godina za blage simptome, a pet do deset za umjerene. Nakon deset godina, ozbiljni simptomi i bolest postaju evidentni. Ukoliko živite direktno u snopu bazne stanice ili mobilnog tornja, umjereni do teški simptomi mogu se pojaviti u manje od godinu dana.

Screenshot_20220915-074323_Office

Ovako profesor Olle Johansson sa Karolinska Instituta u Stockholmu opisuje svijet u kojem elektrosenzitivni žive:

„U suštini, smatram kako je riječ o dosta napornom životu, budući da se uvijek morate čuvati poput alergičnih ili astmatičnih osoba. Između ostalog, gdje biste danas našli okoliš s elektromagnetskim poljima koji bi bio ekvivalentan onima iz 1950-ih? Ili, još gore, gdje biste pronašli visokofrekventno okruženje jednako onome iz prošle godine? Pretpostavljam nigdje, s obzirom da je razvoj tih sistema tako rapidan i tako nas brzo sve pokriva. Stoga je omogućiti temeljne slobode poput odabira lokacije za život i posao, u skladu s potrebama elektrosenzitivnih osoba, postalo nemoguće. Zato se pitanje elektrosenzitivnosti pretvara u pitanje demokracije!“ (Johansson u FEB, 2001) https://eloverkanslig.org/febse/ARTICLES/OlleJ.html

Dok se ne provede označavanje objekata na kojima su smještene kamuflirane bazne stanice, brojne nepoželjne zdravstvene učinke možete izbjeći ukoliko se odlučite na život u netaknutoj prirodi. Bivši samoborski gradonačelnik pozvao je građane koji teško podnose teret tehnologija, posebno one koji imaju problem s 5G mrežom, da se presele u Samobor:
„U Samoborskom gorju i dandanas postoje dijelovi gdje nema signala, nikakva mreža, nijedan G niti 5G. Bit će vam lijepo na friškom zraku!“

Screenshot_20220915-074423_Office

Potpisivanjem peticije „OPREZ – neionizirajuće zračenje“ možete podržati zahtjev za označavanjem umjetnih izvora EMZ. Hvala!
https://www.peticijeonline.com/oprez__neionizirajuce_zracenje

V.W.

Povezani članci link
Za trajanja pandemije Samobor postao najveće 5G područje u Hrvatskoj https://www.hop.com.hr/2021/04/22/za-trajanja-pandemije-samobor-postao-najvece-5g-podrucje-u-hrvatskoj/
Na sjednici od 15 minuta održanoj u autobusu za Graz odlučili o 5G mreži https://www.hop.com.hr/2021/04/25/na-sjednici-od-15-minuta-odrzanoj-u-autobusu-za-graz-odlucili-o-5g-mrezi/

Izvori:
BBC News. Electrosensitivity: ‘I didn’t believe people had it, then it happened to me’. 7.2.2020, https://www.bbc.com/news/av/stories-51281856
Brkić, Velimir. 2. ELEKTRONIČKA SJEDNICA Grad Biograd zabranio uvođenje 5G tehnologije dok se ne dokaže da ne šteti zdravlju, Zadarski list, 10.08.2020, https://www.zadarskilist.hr/clanci/10082020/2-elektronicka-sjednica-grad-biograd-zabranio-uvodenje-5g-tehnologije-dok-se-ne
Belpomme D, Irigaray P. Electrohypersensitivity as a Newly Identified and Characterized Neurologic Pathological Disorder: How to Diagnose, Treat, and Prevent It. Int J Mol Sci. 2020 Mar 11;21(6):1915. doi: 10.3390/ijms21061915. PMID: 32168876; PMCID: PMC7139347.

  1. Dominique Belpomme, Philippe Irigaray, Why electrohypersensitivity and related symptoms are caused by non-ionizing man-made electromagnetic fields: An overview and medical assessment, Environmental Research, Volume 212, Part A, 2022, 113374, ISSN 0013-9351.
    Electromagnetic Radiation Safety, 12.9.2022, https://saferemr.com/2022/05/
    EMFacts Consultancy, https://www.EMFacts.com
    EMF-Portal. Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks, 7.9.2022, https://www.emf-portal.org/en/glossary/4121
    FEB. MYSTERY IN THE SKIN: Screen dermatitis, the effect of computer work on human skin. October 2001, https://eloverkanslig.org/febse/ARTICLES/OlleJ.html
    Grad Samobor: Prostorni plan uređenja grada Samobora, 7.9.2022, https://www.samobor.hr/dokumenti?catId=19
    Grad Samobor: Trg kralja Tomislava, 7.9.2022, https://www.samobor.hr/visit/trg-kralja-tomislava-c%20165
    HAKOM. Predmet: ZAHTJEVI ZA IZRADU DPU NASELJA, 12.9.2022,
    Hallberg O, Oberfeld G. Letter to the editor: will we all become electrosensitive?. Electromagn Biol Med. 2006;25(3):189-191. doi:10.1080/15368370600873377
    Hruškovec, Ivan. Biograd zabranio uvođenje 5G tehnologije, sud im to poništio. 24 sata, 7.6.2020, https://www.24sata.hr/tech/biograd-zabranio-uvodenje-5g-tehnologije-sud-im-to-ponistio-840653
    Information on the biological harm of microwave radiation emitted from wireless devices.
  2. https://www.pc.gov.au/__data/assets/pdf_file/0004/216247/subdr179-telecommunications-attachment2.pdf
  3. Javna rasprava o nacrtu prijedloga o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=9880
    Jutarnji list. (REPLIKA) Je li opravdana skepsa prema tehnologiji 5G mreža?https://www.youtube.com/watch?v=Augmox9JDsQ&t=6s, 2.9.2022.Ministarstvo zdravstva. Znanstvena istraživanja kao temelj zaštite od elektromagnetskih polja, 7.9.2022, https://zdravlje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/javnozdravstvena-zastita/zastita-od-zracenja/znanstvena-istrazivanja-kao-temelj-zastite-od-elektromagnetskih-polja/1780
    Olle Johansson: Health effects of electromagnetic fields, 24.9.2015, https://www.elettrosensibili.it/2015/09/24/olle-johansson-health-effects-of-electromagnetic-fields/
    Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, NN 112/2017-2625Registar kulturnih dobara RH, https://registar.kulturnadobra.hr/#/
    Resolution 1815 (2011) Final version /The potential dangers of electromagnetic fields and their effect on the environment/ Author(s): Parliamentary Assembly, https://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=17994
    Samobor bez 5G. Svjetski 5G trend: sakrijmo bazne stanice, 13.10.2020, https://samobor-bez-5g.webnode.hr/l/svjetski-5g-trend-sakrijmo-bazne-stanice/
    SCENIHR (Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks), Potential health effects of exposure to electromagnetic fields (EMF), 27 January 2015.
    Stein Y, Udasin IG. Electromagnetic hypersensitivity (EHS, microwave syndrome) – Review of mechanisms. Environ Res. 2020 Jul;186:109445. doi: 10.1016/j.envres.2020.109445. Epub 2020 Mar 30. PMID: 32289567.
    Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/1990.)
    Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/2013-403
    Zakon o prostornom uređenju, NN 39/2019-801
    Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/1999-1284
    Žada, Ivan. Trogirani u strahu od zračenja baznih stanica: Istražili smo kakvu štetu proizvode!? RTL vijesti, 30.10.2019, https://www.rtl.hr/vijesti/potraga/trogirani-u-strahu-od-zracenja-baznih-stanica-traze-njihovo-micanje-od-vrtica-i-skola-potraga-istrazuje-je-li-strah-opravdan-d65d933e-b9f2-11ec-9679-0242ac12001c

 

HOP NA TELEGRAMU
https://t.me/hopportal