TREBA NAM TEMELJITA PROMJENA ZAKONA ZA IZBOR ZASTUPNIKA

0
964

TREBA NAM TEMELJITA PROMJENA ZAKONA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Ne bude li promjene u granicama izbornih jedinica tako da glas svakog birača približno jednako vrijedi, izvjesno je da će idući parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima.

– Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, najavljujući novo upozorenje Ustavnog suda.
Otpor unutar stranke

Glavni razlog zbog kojega HDZ još nije ispunio obećanje dano početkom godine da će korigirati Zakon o izbornim jedinicama i ukloniti velika odstupanja u broju birača potrebnih u pojedinim jedinicama za izbor jednog zastupnika su sukobi unutar stranke i žestoki otpor na koji je Andrej Plenković naišao u Slavoniji, objavio je Jutarnji list.
Bilo je odlučeno da ostane model s postojećih 10 izbornih jedinica, ali da se više ne bira u svakoj po 14 saborskih zastupnika, nego da se tamo gdje je najveća depopulacija bira manje zastupnika.

Prema tom prijedlogu, u IV. izbornoj jedinici (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) biralo bi se 12 zastupnika, a u V. (obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju) njih 13. Po jednog zastupnika više nego sada, ukupno njih 15, biralo bi se pak u IX. izbornoj jedinici (obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije), te u još dvije izborne jedinice koje obuhvaćaju Grad Zagreb.
Protivljenje

Tome se najviše usprotivio osječko-baranjski župan Ivo Anušić, čija bi izborna jedinica ostala bez dva zastupnika – Politika nisu samo ljudi, izborne jedinice nisu samo broj ljudi koji tamo živi. Izborna jedinica je i prostor! To je prostor koji mora politički biti ravnopravno zastupljen u Saboru. Ako Slavonija bude imala manje zastupnika, to znači da će imati manji politički utjecaj – kazao je Anušić i naglasio da je svima u stranci vrlo jasno dao do znanja da se protivi takvom prijedlogu.
Anušić ističe i da je Slavonija, a posebno IV. i V. izborna jedinica, podnijela najveći teret Domovinskog rata i imala najveća stradanja i najveća raseljavanja, te izgubila dio stanovnika, što se pokazalo na zadnjem popisu stanovništva.
“Bude li se smanjio broj zastupnika iz Slavonije, to će značiti nastavak onoga što se događalo proteklih 30 godina, a riječ je o političkom zanemarivanju istočne Hrvatske iz kojeg se može izuzeti samo zadnjih par godina u kojima je Vlada nešto više uložila u ovaj kraj”, iznosi slavonski župan.
Popis stanovništva 2021. godine treba donijeti i neke nužne promjene što se tiče parlamentarnih izbora u Hrvatskoj!
Naime, nakon što su objavljeni rezultati najnovijeg popisa stanovništva, ustavnopravni stručnjak Mato Palić podsjetio je da bi se dio oko broja stanovnika izbornih jedinica trebalo na neki način riješiti. U razgovoru za Glas Slavonije, Palić je rekao da su razlike između županija po broju stanovnika još veće nego prije i još više županija ne zadovoljava dopuštenu razliku od pet posto, a niti do objave ovih podataka izborne jedinice nisu bile u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Sabor koji bi tu, kaže, morao reagirati.
Depopulacija

“Jedna je opcija promijeniti granice izbornih jedinica, tako da se broj birača uravnoteži, a druga da se u nekim jedinicama bira više zastupnika nego u drugima. Jer ima slobodnih još devet zastupničkih mjesta, s obzirom na to da Ustav kaže da Sabor smije imati maksimalno 160 zastupnika. Po važećem zakonu ih je 151. Znači, moglo bi se za neku izbornu jedinicu, koja ima puno više birača u odnosu na neke druge, odlučiti da se ne bira 14, nego 15 saborskih zastupnika. Time bismo poveli više računa o stvarnoj razlici u broju birača unutar pojedinih izbornih jedinica, a ostali bismo unutar ustavnog okvira”, zaključio je Palić.
Osječko-baranjska, IV. izborna jedinica daleko je najmanja po broju stanovnika, pogotovo u odnosu na IX. (20-ak % manje) ili X. izbornu jedinicu, istaknuo je. Dodaje da tako glasovi birača u IV. izbornoj jedinici zapravo vrijede najviše.
”Četvrtu izbornu jedinicu čine dvije županije, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, koje su imale depopulaciju, a i problem neravnoteže broja birača je izražen još od prije. Naime, i Ustavni sud još 2010. u jednom izvješću upozorio je da to može biti problematično. No Sabor je to jednostavno primio k znanju i nije reagirao”, kaže Palić, dodajući kako se to odražava na parlamentarne izbore, dok u odnosu na lokalne izbore nema posebnih posljedica.

 

Ocjena ustavnosti
”Realna je bila pretpostavka o nerazmjeru broja birača, pogotovo za županije koje su već imale manje stanovnika unutar neke izborne jedinice, a i odlazak u inozemstvo je do pandemije bio izražen. Kao recimo iz slavonskih”, rekao je Mato Palić. O neravnomjernosti izbornih jedinica može ovisiti i ocjena ustavnosti budućih parlamentarnih izbora.
Još je odluka Ustavnog suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila je da su dva ciklusa parlamentarnih izbora neustavni.
Međutim, po tome se ništa nije poduzelo. Ustavni sud je tom odlukom upozorio Hrvatski Sabor na nejednaku težinu glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
U toj odluci se, među ostalim, upozorava kako su izborne jedinice prema trenutnom sustavu neustavne jer “u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu.”
Ustavni sud je Saboru ukazao na nužnost neodložnih promjena još listopada 2010. godine
“O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat” – poručilo se u odluci Ustavnog suda, koji je, sukladno tome, Saboru “ukazao na nužnost neodložnih promjena” po tom pitanju.
“Navedeni zahtjevi proizlaze iz općeprihvaćenih pravnih standarda koji su inherentni demokratskim izborima, ustavnom temelju Republike Hrvatske (članak 1. stavak 3. Ustava), kao i demokratskom višestranačkom sustavu, najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava).” – upozorio je Ustavni sud 2010.
Unatoč tome, izborne jedinice do danas nisu promijenjene.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2010. godine! Svi hrvatski državljani moraju imati jednakost glasa na izborima! Zašto srpska manjina ima tri preferencijska glasa? To je grubo narušavanje Ustava RH.
Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu je održano sedam ciklusa
parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. I 2020. godine) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 % od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Prema popisima stanovnika 2001., 2011. I 2021. godine znanjem elementarne matematike može se zaključiti da se ne može osigurati odstupanje broja stanovnika i birača manje od ±5% od prosječnih vrijednosti broja stanovnika ili birača izbornih jedinica za 6 i 10 izbornih jedinica tako da županije budu u istoj izbornoj jedinici. Splitsko-dalmatinska županija ima broj stanovnika veći od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica za 9,29%, a Grad Zagreb po broju stanovnika prelazi 18,88% prosječni broj stanovnika 6 izbornih jedinica, a 2011. godine bio je manji za 7,81% od prosječnog broja stanovnika 5 izbornih jedinica. Tako su primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do Jadrana, tj. Bakra. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo potrebno puno više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. U čak 5 od 10 izbornih jedinica, odstupanja od zakonom propisanog postotka bila su duplo, a u nekim slučajevima skoro i trostruko veća od dozvoljenog.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.
Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica.
Broj stanovnika IV. izborne jedinice odstupa -15,1%, V. -12,78, IX. 8,18 i X. 8,23% od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2021. godine.
IV. i V. izborna jedinica imale su nakon popisa 2021. godine ukupno 891.259 stanovnika te IX. i X. izborna jedinica bez Ličko-senjske županije imale su 861.259 oko petine stanovnika s odstupanjem od -2,93%. Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija imali su ukupno 921.577 stanovnika 3,84% više od petine stanovnika Hrvatske, :Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija imale su ukupno 870.442 stanovnika te : Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija imale su ukupno 892.700 stanovnika. Nakon popisa 2001. godine prosječan broj stanovnika pet izbornih jedinica iznosio je 887.492 stanovnika, a deset 443.746 stanovnika. Nakon popisa stanovnika 2011. godine odstupanje tih pet izbornih jedinica je bilo između -5,95% za Slavoniju i 7,69% za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a ostale su bile unutar granica ±%. Zašto Vlada Ivice Račana nije promijenila izborne jedinice, a povećala je broj zastupnika nacionalnih manjina s pet na osam, srpskoj manjini je dala tri zastupnika i tri preferencijska glasa biračima? Ukinula je Županijski dom Hrvatskog državnog sabora!
Demograf s Hrvatskih studija Stjepan Šterc u emisiji Novi dan N1 televizije 31. siječnja 2022. godine komentirao je postojeći izborni zakon i izborne jedinice.
Šterc je objasnio kako je došlo do podjela na 10 izbornih jedinica.
“1999. ankete su pokazale da će vodeća stranka izgubiti izbore, trebalo je nešto napraviti. Do mene su došli predstavnici Ureda predsjednika, prihvatili smo to uz uvjet da se formira 10 izbornih jedinica. Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih 10 izbornih jedinica s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio. Proveli smo anketu koja je potvrdila da se izbori gube pa smo napravili analizu što učiniti da se i uz to izbori dobiju, pa sam predložio radikalan potez zbog kojeg su me napali, da se pred izbore nekoliko mjeseci smjeni Vlada i da se biračkom tijelu ponudi nova koncepcija izvršne vlasti. Optužili su me kasnije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, to su ozbiljne analize. Po tim izbornim jedinicama vodeće stranke su i dobivale i gubile izbore i kasnije nije bilo želje za promjenom”, ispričao je.
‘Zakon dozvoljava ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a imali smo 15 posto razlike u broju glasača’.
Naveo je i kako su tadašnja odstupanja bila ne više od šest ili sedam posto i govorilo se da to nije bitno za promjenu, a zbog činjenice da su i jedni i drugi dobivali i gubili izbore, nije bilo želje da se to promijeni.
Šterc je istakao kako su odstupanja protuzakonita.

“Zakon dozvoljava ± 5% razlike među izbornim jedinicama u broju glasača, a imali smo 15 posto razlike, to je nevjerojatno. Reakcije nije bilo. Tvrdio sam nekoliko puta da su ovi izbori van zakona i Ustava, da se mora korigirati, ali nije bilo volje i želje za tim”, rekao je.
“Radi se o egzaktnim stvarima i izračunima na osnovu Popisa stanovništva, a odstupanja svakog moraju zabrinuti. To je ta slika Hrvatske i jedan od razloga pozicije Hrvatske na europskom dnu, neuređenosti društva i odlaska mladih iz Hrvatske”, dodao je.
Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na ne jednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Gospodin Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Zašto šutite kao oporbeni zastupnici o nelegalnoj Vladi? Mostov kandidat za zastupnika u IX. izbornoj jedinice podnio je žalbu DIP-u u svezi nejednakosti glasova birača u izbornim jedinicama. Zašto ga nitko nije podržao. Nakon uhićenja ministra Darka Horvata podnesite Zahtjev za ocjenu ustavnosti izbora 5 srpnja 2020. godine! U XI. izbornoj jedinici HDZ je dobio treće zastupničko mjesto s 10 glasova više od Nezavisne kandidacijske liste ŽeLjka Glasnovića s niz nepravilnosti na koje je upozorio odvjetnik Mate Knezović. Prijevremeni izbori nemaju nikakvog smisla po postojećem Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!

Prema izjavi bivšeg zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Čičkov HHO je podržao Kuščevićev „festival demokracije“ i sprječavanje brisanje birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine.

SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, što oni negiraju!
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su nešto manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Natalija Martinčević je jedna ruka sa zastupnikom HNS-e Predragom Štromarom s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Ona i tadašnji zastupnici HNS-e su 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača od 4.042.522 s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine u 00:00 sati je bio veći za 555.488 od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine bilo bi 943 birača. Zar je to moguće gospodo zastupnici? Sovin Ustavni sud je prihvatio podatak koji mu je dostavio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, matematičar Arsen Bauk, s obrazloženjem da može biti više birača od popisanih stanovnika i spriječio referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“. Za šest godina vladavine HDZ-e na čelu s Andrejom Plenkovićem mogli su promijeniti izborne jedinice, a spriječili su referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj 2018. godine. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!
Vlada nacionalnog spasa je pravo rješenje ustavne krize gospodo zastupnici!
HDZ je trebao isključite iz koalicije Radimira Čačića, Predraga Štromara, Darija Hrebaka i SDSS i pozvati na razgovor Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste i ostale stranke koje osuđuju sve totalitarne sustave: fašistički, nacistički i komunistički!

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,

2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 85 razmjernim i 36 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika,

3. da smanje izborni prag s 5 % na 2,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i na 3,5% u tri izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bismo izabrali ukupno 60 zastupnika,

4. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i

10. da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine.

 

Screenshot_20221111-092411_Office

HOP

HOP

https://t.me/hopportal