Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama

0
1740

PIŠE:mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Zakonodavac je 12 godina ignorirao izvješće Ustavnog suda koje je bilo obvezujuće, a razlike u broju birača po izbornim jedinicama u međuvremenu su povećane.
Podsjetimo se da je Ustavni je sud 2010. uputio Saboru izvješće u kojem je upozorio da su odstupanja u broju birača u izbornom jedinicama bila veća od zakonom dopuštenih ±5% te pozvao Sabor da hitno izmijeni zakon o izbornim jedinicama i navedena odstupanja dovede u predviđene zakonske granice jer će u protivnom legitimnost izbora za Sabor biti doveden u pitanje.
Nakon prošlogodišnjeg popisa stanovništva ispostavilo se da dvije slavonske (IV. i V.) izborne jedinice imaju 172.008 stanovnika manje nego dvije dalmatinske izborne jedinice (IX. i X.), a na parlamentarnim izborima biraju jednak broj saborskih zastupnika, što dovodi u pitanje načelo jednakosti glasa na izborima. IV. izborna jedinica ima 90.888 stanovnika manje od IX., a V. 81.120 manje od X. izborne jedinice. HDZ je nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva iz 2021. napokon najavio izmjene Zakona o izbornim jedinicama.
Četvrta i peta izborna jedinica imale su nakon popisa 2001. godine ukupno 891.259 stanovnika te deveta i deseta izborna jedinica bez Ličko-senjske županije imale su 861.259 oko petine stanovnika s odstupanjem od -2,93%. Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija imali su ukupno 921.577 stanovnika 3,84% više od petine stanovnika Hrvatske, :Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija imale su ukupno 870.442 stanovnika te : Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija imale su ukupno 892.700 stanovnika. Nakon popisa 2001. godine prosječan broj stanovnika pet izbornih jedinica iznosio je 887.492 stanovnika, a deset 443.746 stanovnika. Nakon popisa stanovnika 2011. godine odstupanje tih pet izbornih jedinica je bilo između -5,95% za Slavoniju i 7,69% za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a ostale su bile unutar granica ±5%.
Ustavni sud je naredio sređivanje Registra birača
Večernji list objavio je 16. siječnja 2022. godine da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su bila 3.690.623 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 953 birača na tisuću popisanih stanovnika ili 152 brača više na tisuću popisanih punoljetnika 2021. godine, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je 2021. godine popisano 3,204.957 punoljetnika. Treća izborna jedinica je u prvom krugu za župane na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imala 903, četvrta 960, peta 1.009, osma 970, deveta 987 i deseta 949, a prva, druga , šesta i sedma zbirno 922 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,18%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,84% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,29% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,11% i broju birača za 8,5%. Više birača na tisuću punoljetnika od broja popisanih punoljetnika 2021. godine iznosi za: III. izbornu jedinicu 94, IV. 154, V. 224, VIII. 144, IX. 190 i X. 156. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Registar birača grubo odstupa od stvarnosti. Sastav Hrvatskog sabora je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 945 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.

U Obrovcu gdje su na vlasti HDZ i SDSS je više birača nego stanovnika
Obrovac je gradić u zaleđu Dalmacije na rijeci Zrmanji u kojem je na vlasti koalicija HDZ i SDSS. Zbog nerealnog odnosa broja birača i stvarnih stanovnika, ljudi koji uistinu žive u Obrovcu ne mogu odlučivati o svojoj sudbini.
„Mi smo grad u kojem imate pet i pol tisuća glasača, a tri i pol tisuća stanovnika. To znači da imamo jako puno fiktivnih prebivališta. Da je oscilacija 10-20 posto moglo bi biti, ali kod nas vam je oscilacija 90 posto. Ako oduzmete maloljetnike, to vam ispadne da imamo 90 posto više glasača nego punoljetnih stanovnika. Tko su ti ljudi koji imaju adrese ovdje i zašto? Ti ljudi žive u drugim državama i gradovima Hrvatske. Pitanje je kako oni uopće reguliraju svoje boravište“, naglasio je Ivan Matić, županijski vijećnik MOST-a za HRT, a objavljeno je 23. studenog prošle godine. Na izborima za gradonačelnika 16. svibnja 2021. godine imao je na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine 561 birača više od stanovnika, a na tisuću popisanih punoljetnika 787 birača više od punoljetnika.

Županijski sud u Zagrebu je potvrdio prvostupanjsku presudu Branislavu Švonji zbog povrede slobode odlučivanja birača
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i “nadnica” za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.

Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!

Prema izjavi bivšeg zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Čičkov HHO je podržao Kuščevićev „festival demokracije“ i sprječavanje brisanje birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine.

SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, što oni negiraju!
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su nešto manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize proizlazi da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Natalija Martinčević je jedna ruka sa zastupnikom HNS-e Predragom Štromarom s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Za šest godina vladavine HDZ-e na čelu s Andrejom Plenkovićem mogli su promijeniti izborne jedinice, a spriječili su referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj 2018. godine. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!
Vlada nacionalnog spasa je pravo rješenje ustavne krize gospodo zastupnici i ustavni sudci!

U Novinarskom domu 17. svibnja prošle godine istaknula je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet
“Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana i građanki, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od temelja demokratskog političkog sustava. Ako svaki glas ne vrijedi jednako u praksi, demokracija je ugrožena. Očekuju nas parlamentarni izbori 2024. godine i želimo vladajućima poslati poruku da je sada krajnje vrijeme za izbornu reformu”.
Predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj podsjetio je da je parlamentarna politička elita, a prije svega vladajuća koalicija, u siječnju prošle godine najavila izmjene izbornog zakonodavstva kako bi ‘težina’ biračkog glasa bila u okvirima zakonskih odstupanja.
“Međutim, vidimo da u proteklih nekoliko mjeseci nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci koji bi vodili sustavnim i kvalitetnim promjenama izbornog zakonodavstva. Bojimo se da je hrvatska politička klasa pitanje izbornih jedinica odlučila ponovno ‘gurnuti pod tepih’. Stoga ih danas sve skupa, a posebno parlamentarnu većinu, podsjećamo da se, osim izbornim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini, moraju baviti i manjkavostima u hrvatskom izbornom zakonodavstvu. Ukoliko se navedene promjene uskoro ne dogode, pozivamo Ustavni sud da se ponovno, ovaj puta odlučnije nego do sada, angažira po pitanju izbornih jedinica.”
Član Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular, autor rada “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?”, govorio je o Gongovom prijedlogu prema kojem bi se Hrvatska podijelila na šest izbornih jedinica koje bi pratile granice županija, u kojima bi se birao različit broj zastupnika, a koji bi uvažavao ustavnu jednakost biračkog prava.
“Podjela na 6 izbornih jedinica koju GONG zagovara ne samo da uspostavlja stvarnu jednakost biračkoga prava i ispravlja nelogičnosti postojeće geografske podjele: manji broj izbornih jedinica s većim brojem zastupnika koji se u njima biraju poboljšava i druge elemente hrvatskog razmjernog modela. Podjela mandata listama sada će biti razmjerna postotku osvojenih glasova, a praktički će biti gotovo nemoguće da stranka koja pređe prag ostane bez mandata, što se do sada događalo”, pojasnio je.
Profesor dr. sc. Goran Čular je u svom radu raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama računao s podatcima o registriranim biračima u izbornim jedinicama prema izvješćima Državnog izbornog povjerenstva. Ti podatci grubo odstupaju od stvarnosti jer veliki broj jedinica lokalne i područne samouprave je imao više birača od stanovnika. Bolje bi bilo da je raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama računao prema važećim glasovima po izbornim jedinicama kako sam računao prema formuli zi = Gvi / ∑ Gvi x Z (Gvi je broj važećih glasova u i-toj izbornoj jedinici, a ∑ Gvi je ukupni broj važećih glasova u općim izbornim jedinicama i Z je ukupni broj zastupnika u općim izbornim jedinicama ) nakon izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine zaokružujući metodom većeg iznosa iza decimalnog zareza dobivenih rezultata po izbornim jedinicama. Za izbore 2020. godine za I. izbornu jedinicu prema mom postupku dobio sam 15 zastupnika, a profesor Čular 13, za V. 12 zastupnika, a profesor Čular 13, za VIII. 13 zastupnika, a profesor Čular 14, za IX. 15 zastupnika, a profesor Čular 16 i za X. 16 zastupnika, a profesor Čular 15, a u ostalih pet izbornih jedinica imamo oba po 14 zastupnika. Koristeći važeće glasove za raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama stimulirali bismo izlazak birača na izbore.
Kako bi izbori bili transparentni birači bi se trebali potpisati kod preuzimanja ispitnih listića.
GONG je također predložio da ostanemo kod deset izbornih jedinica elementima prethodnog operativnog konsenzusa ( POK-a )
B) Elementi prethodnog operativnog konsenzusa (POK-a)

Kako bi se osiguralo da postupak zakonskih izmjena bude isključivo u funkciji ciljeva reforme
vezane za podjelu na izborne jedinice i da se rasprava ne raširi i na sva druga pitanja izbornoga
sustava ili šire, članovi Odbora u postupcima rasprave i formuliranja zakonskoga prijedloga
trebali bi pristati na sljedeće nužne prethodne uvjete:
a) novi prijedlog podjele na izborne jedinice podrazumijeva 10 općih izbornih jedinica
(kao i do sada)
b) teritorijalna kompaktnost područja koje izborna jedinica pokriva jedan je od temeljnih
kriterija nove podjele na izborne jedinice (kao što se implicitno postulira i sada u čl. 39
Zakona o izboru zastupnika)
c) granice izbornih jedinica prolaze granicama županija (postroženi kriterij iz čl. 39), osim
u slučaju Grada Zagreba
d) izborne jedinice pokrivaju područje najmanje dviju županija, osim u slučaju Grada
Zagreba čije područje čine cjelovita područja dviju izbornih jedinica
e) izborne jedinice ne moraju imati jednak broj zastupnika, ali prijedlog uvažava načelo
što razmjernije raspodjele
f) prijedlog će specificirati nužne izmjene i drugih, srodnih, zakona radi provedbe
tehničkih aspekata prijedloga
g) prijedlog neće sadržavati izmjene i dopune Zakona o izboru zastupnika koje nisu
izravno vezane uz pitanje podjele na izborne jedinice.
Prema popisima stanovnika 2001., 2011. I 2021. godine znanjem elementarne matematike može se zaključiti da se ne može osigurati odstupanje broja stanovnika i birača unutar granica od ±5 posto od prosječnih brojeva stanovnika ili birača izbornih jedinica za 6 i 10 izbornih jedinica tako da županije budu u istoj izbornoj jedinici. Splitsko-dalmatinska županija sa 423.407 stanovnika ima za 9,36 posto više stanovnika od prosječnog broja 10 izbornih jedinica, a Grad Zagreb po broju stanovnika prelazi 18,88 posto prosječni broj stanovnika 6 izbornih jedinica, a 2011. godine bio je manji za 7,81 posto od prosječnog broja stanovnika 5 izbornih jedinica. Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija imaju zajedno 538.971 stanovnika pa bi razmjerno broju stanovnika imali 19 zastupnika, a Istarska i Primorsko-goranska županija imaju zajedno 460.656 stanovnika pa bi razmjerno imala 17 zastupnika. Uvjet d) iz POK-a je neprovediv.
Dijeljenjem: Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Zagreba na dvije izborne jedinice može se podijeliti Hrvatska na deset izbornih jedinica s odstupanjem broja stanovnika u granicama od ±5 posto od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica. Samo kod tri i pet izbornih jedinica može se osigurati u duljem razdoblju odstupanje broja stanovnika ili birača u granicama od ±10 posto od prosjeka izbornih jedinica tako da jedinice područne samouprave pripadaju u cijelosti jednoj izbornoj jedinici prema preporuci Venecijanske komisije. Nakon popisa 2021. godine to se može osigurati unutar granica ±5 posto za tri i pet izbornih jedinica, a dijeljenjem Grada Zagreba na dvije izborne jedinice tako da gradske četvrti u cijelosti pripadaju istoj izbornoj jedinici šest izbornih jedinica. Smanjenjem broja zastupnika u Hrvatskom saboru na maksimalno 130 zastupnika broj izbornih jedinica treba smanjiti na tri, pet ili šest. Ako bismo birali zastupnike u jednoj izbornoj jedinici koju obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu s više od 30 zastupnika preferencijsko glasovanje je teško provedivo! Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1992. godine birali smo 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici i 60 zastupnika u 60 izbornih jedinica većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom.
Preferencijski glasovi
Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kazao je Grbin i napomenuo da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP ne uvažava zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“.
GONG I SDP nisu definirali izborni prag. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama uz jednaki izborni prag od 5% stanke bi morale dobiti u: I. izbornoj jedinici 140% glasova po kandidatu u izbornoj jedinici, u II. 105%, u III. 120%, u IV. 100% u V. 95% i u VI. 145%. Izborni prag strankama bi trebao biti ps = 80/z%. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 posto prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti pk = 40 / z posto. Kandidat bi trebao dobiti 40 posto glasova po kandidatu koji je njegova stranka dobila.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS ostaje neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Ustavni sud je opet izbjegao donijeti odluku o ustavnosti XI. i XII. Izborne jedinice
Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Ukoliko bismo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi ukupno 4 zastupnika.
I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE
ŽUP S21 P21 B21 B21 – P21 Bi pb-p p21
ZG 299.985 244.398 274.799 30.401 12.277 124 916
KZ 120.702 100.081 107.650 7.569 3.004 76 892
SM 139.603 116.562 139.107 22.545 15.087 193 996
KA 112.195 94.026 106.023 11.997 11.217 128 945
VA 159.487 131.429 144.688 13.259 4.905 101 907
KK 101.221 83.210 92.282 9.072 3.477 109 912
BB 101.879 83.850 95.089 11.239 6.876 134 933
PG 265.419 222.697 259.713 37.016 15.337 166 979
LS 42.748 35.954 42.139 6.185 6.985 172 986
VP 70.368 57.993 68.733 10.740 7.255 185 977
PS 64.084 52.594 63.384 10.790 8.100 205 989
BP 130.267 107.034 132.070 25.036 12.534 234 1.014
ZD 159.766 130.268 160.516 30.248 17.066 232 1.005
OB 258.026 213.927 246.552 32.625 23.946 153 956
ŠK 96.381 80.799 96.560 15.761 15.355 195 1.002
VS 143.113 117.500 145.082 27.582 16.318 235 1.014
SD 423.407 344.794 404.462 59.668 26.710 173 955
IS 195.237 160.197 185.137 24.940 9.662 156 948
DN 115.564 92.820 107.151 14.331 6.657 154 927
ME 105.250 84.283 95.521 11.238 3.795 133 908
GZ 767.131 623.324 693.645 70.321 42.953 113 904
RH 3,871.833 3.177.740 3,660.303 482.563 269.516 152 945

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P21 = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, B21 – P21 = višak birača od punoljetnih državljana, Bi = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača prije lokalnih izbora 2017. godine, pb-p = (B22 – P21)/ P21 x 1.000 = više birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana i p21 = B21 / S21 x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine.
II. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 13. PROSINCA 2022. GODINE
IJ S21 P21 Bvo Bno B22 pb-p p22 p
I. – – 337.218 14.895 341.398 – – -6,59
II. – – 385.855 9.318 389.400 – – 6,54
VI. – – 327.276 8.700 330.764 – – -9,50
VII. – – 406.402 10.037 410.107 – – 12,21
Σ 1.596.391 1.308.007 1.456.751 42.950 1.471.669 125 922 –
III. 385.429 315.793 344.137 5.028 346.016 96 898 -5,33
IV. 328.394 271.920 309.979 6.396 312.179 148 951 -14,59
V. 337.464 277.128 334.641 9.206 338.615 218 1.003 -7,35
VIII. 386.289 320.257 369.758 6.851 371.866 161 963 1,75
IX. 419.282 344.580 410.392 13.698 416.755 209 994 14,03
X. 418.584 340.055 393.971 11.776 397.757 170 950 8,83
RH 3.871.833 3.177.740 3.619.629 95.905 3.654.857 150 944 –

Oznake: S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P21 = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, Bvo = broj birača s važećom osobnom iskaznicom 13. prosinca 2023. godine, Bno = broj birača s nevažećom osobnom iskaznicom, B22 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 13. prosinca 2022. godine, pb-p = (B22 – P21)/ P21 x 1.000 = višak birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana, p22 = B22 / S21 x 1.000 = broj birača 13. prosinca 2023. godine na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine i p = (10B22 / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja birača izbornih jedinica. Zašto se razlikuje Bvo + Bno = 3.715.534 za 60.677 od B22 = 3.654.857 = ukupnog broja birača deset općih izbornih jedinica pitam odgovorne u Ministarstvu pravosuđa i uprave?
Za izradu I. i II. tablice koristio sam podatke iz Odluke Ustavnog suda od 7. veljače 2023. godine U-I-4089-2020 i dr.
Prijedlog promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor
Bez promjena Ustava i Ustavnog zakon za prava nacionalnih manjina može se smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 121 tako da se u pet izbornih jedinica bira 111 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i smanji broj zastupnika nacionalnih manjina na 5 kako smo imali na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine i da dijaspora ima jednaki broj zastupnika kao nacionalne manjine koji bi se izabrali većinskim izbornim sustavom u:
1. Bosni i Hercegovini
2. Ostalim europskim državama
3. Sjevernoj i Srednjoj Americi
4. Južnoj Americi i
5. Africi, Australiji, Aziji i Novom Zelandu.

PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA S RAZLIČITIM BROJEM STANOVNIKA
I. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju,
II. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju,
III. obuhvaća: Grad Zagreb,
IV. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
V. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Statistička regija Jadranska Hrvatska obuhvaća I. i II. izbornu jedinicu, a ostale su izborne jedinice postojeće statističke regije. Razmjerno broju stanovnika izborne jedinice imale bi: I. 18, II. 19, III. 22, IV. 23 i V. 29 zastupnika.
I. izborna jedinica ima 635.352 stanovnika s udjelom srpske manjine od 2,01 posto i ostalih manjina od 1,32 posto, II. ima 663.170 stanovnika s udjelom srpske manjine od 3,95 posto i ostalih manjina 5,49 posto, III. ima 767.131 stanovnika s udjelom srpske manjine od 1,57 posto i ostalih manjina 2,55 posto, IV. ima 786.645 stanovnika s udjelom srpske manjine od 0,53 posto i ostalih manjina 2,09 posto i V. ima 1,019.535 stanovnika s udjelom srpske manjine od 6,74 posto i ostalih manjina 3,47 posto.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:

1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama 15,

2. da smanje izborni prag s 5 posto na 4 posto,

3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

4. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godine.

HOP na Telegramu