PODJELA HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE I TRI, PET, ŠEST ILI DESET IZBORNIH JEDINICA, ČETIRI, PET ILI OSAM ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB

0
361

PODJELA HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE I TRI, PET, ŠEST ILI DESET IZBORNIH JEDINICA, ČETIRI, PET ILI OSAM ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Devet od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače i naredio sređivanje Registra birača.

Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.

Prijedlog smanjenja broja županija

Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u  220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što  ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnik Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od dvanaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli. Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila  Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje:  Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je iznosila: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača.

Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.

Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi bile izborne jedinice.

Kod nas je to uz postojeće županije neprovedivo za razmjerni izborni sustav, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika Ličko-senjska županija imala bi razmjerno broju stanovnika 1,55 odnosno zaokruženo 2 zastupnika, Požeško-slavonska sa 64.084 stanovnika 2,32 ili zaokruženo 2, a Grad Zagreb sa 767.131 stanovnikom 27,74 odnosno zaokruženo 28 zastupnika.

Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici, jer su najjače stranke dobivale sva tri zastupnička mjesta.

Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije za vrijeme vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor

I. je obuhvaćala: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku županiju i Zagrebačku županiju.

II. je obuhvaćala: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko – srijemsku,

III. je obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.

U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je prema popisu 2021. godine 1,15%, a ukupno ostalih manjina 2,57%, u II. srpske manjine 5,34%, a ukupno ostalih manjina 2,97% i u III. srpske 3,00%, a ukupno ostalih manjina 3,45%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosi 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74.457 ili 18,03%, II. 225.186 ili 54,52% i III. 113.413 ili 27,44% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -2,85% kod I. do 2,24% kod II. izborne jedinice.

Podjela Hrvatske na četiri županije i Grad Zagreb i pet izbornih jedinica

I. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku Zadarsku županiju,

II. obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,

IV. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i

V. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 2,47 posto kod II. do 2,68 posto kod I. izborne jedinice. Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. godine na 795.118 za 61.640, II. s 856.515 na 755.202 za 101.313, a u III. izbornoj jedinici Gradu Zagrebu sa 790.017 na 767.131 za 22.886, IV. s 855.837 na 786.645 za 69.192 i u V. smanjen s 925.762 na 767.737 za 158.025 stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine. V. izborna jedinica je izgubila 38.26% od ukopnog gubitka stanovnika Hrvatske. U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2021. godine s 18.723 pripadnika iznosi 2,35%, a ukupno ostalih manjina s 10.820 pripadnika 1,36%, u II. srpske manjine s 41.095 pripadnika 5,44%, a ukupno ostalih manjina s 40.750 pripadnika 5,4%, u III. srpske s 12.034 pripadnika 1,57%, ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,55% u IV. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 4.142 pripadnika iznosi 0,53%, a ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,09% i u V. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 47.898 pripadnikom iznosi 6,24%, a ukupno ostalih manjina s 28.211 pripadnika 3,73%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u III. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali četiri županije i Grad Zagreb s podjednakim brojem stanovnika.

Podjela Hrvatske na pet županija i Grad Zagreb i šest izbornih jedinica

I.1 obuhvaćala bi četvrti Grada Zagreba: Brezovicu, Donju Dubravu, Donji grad, Gornju Dubravu, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Sesvete, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.

I.2 obuhvaćala bi: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Podsused – Vrapče i Stenjevec.

II.1 obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju,

II.2 obuhvaćala bi: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju.

III.1 obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko – senjsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju.

III.2 obuhvaćala bi: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju.

Izborne jedinice I.i I.2, II.i II.2 te III.i III.imaju zajedno oko trećinu stanovnika Hrvatske pa bi mogle biti tri izborne jedinice = statističke regije I., II. i III. Izborne jedinice II.1, II.2, III.i III.mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju. Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -3,38% kod III.1 do 3,18% kod I.1 izborne jedinice.

Podjela Hrvatske na osam županija i Grad Zagreb i deset izbornih jedinica

I. izborna jedinica s 384.345 obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Brezovica, Črnomerec, Donji grad, Gornji grad-Medvešćak, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Stenjevec, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.

II. izborna jedinica s 382.786 stanovnika obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak i Sesvete.

III. izborna jedinica s 385.439 stanovnika obuhvaćala bi : Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju.

IV. izborna jedinica s 392.509 stanovnika obuhvaćala bi: Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku te gradove i općine iz sjeverozapadnog dijela Bjelovarsko- bilogorske županije: Berek, Bjelovar, Ivanska, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.

V. izborna jedinica s 375.228 stanovnika obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te gradove i općine iz istočnog dijela Bjelovarsko-bilogorske županije: Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac.

VI. izborna jedinica s 401.206 stanovnika obuhvaćala: Koprivničko – križevačku i Zagrebačku županiju.

VII. izborna jedinica s 368.913 stanovnika obuhvaćala bi: Karlovačku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski,Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.

VIII. izborna jedinica s 386.289 stanovnika obuhvaćala bi: Istarsku županiju te gradove i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kastav, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lopar, Lovran, Mali Lošinj, Malinska- Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka i Vrbnik iz zapadnog dijela Primorsko-goranske županije.

IX. izborna jedinica s 401.396 stanovnika obuhvaćala bi: Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju te gradove i općine: Cista Provo, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreč, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Seget, Sinj, Solin, Šestanovac,Trilj, Trogir, Vrlika, Zadvarje i Zagvozd iz sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije.

X. izborna jedinica s 393.722 stanovnika obuhvaćala bi Dubrovačko-neretvansku županiju te gradove i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Makarska, Milna, Nerežišće, Omiš, Podgora, Postira, Pučišća, Runovići, Selca, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zagvozd i Zmijavci iz južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.

Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 4,72 posto kod VII. do 3,67 posto kod IX. izborne jedinice. Četvrta, peta i sedma izborna jedinica imaju u sastavu stanovništva više od 5% pripadnika srpske nacionalne manjine, a sedma ima više od 5% pripadnika ostalih manjina. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali osam županija i grad Zagreb.

Tri, pet ili šest izbornih jedinica u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije

Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna bi podjela Hrvatske bila na pet izbornih jedinica po 18 zastupnika. Minimalno izborni prag za 18 zastupnika po izbornoj jedinici treba biti 4 % jer kandidacijske liste koje ne dobiju 72 % glasova od prosjeka glasova po kandidatu imaju male šanse da dobiju zastupničko mjesto. Izborni prag bi trebao biti p = 72 / z % ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Broj zastupnika u izbornoj jedinici bi trebao biti minimalno 15 kako bismo postigli razmjernost rezultata izbora, a maksimalno 30 kako bismo proveli preferencijsko glasovanje. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila  Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kao za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor.

U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio ukidanje posebnih izbornih jedinica i smanjenje izbornog praga.

Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini.

Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika

Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske iznosi prema procjeni 828 nakon popisa 2021. godine. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1.227.100 s za 207.565 na 1.019.535 stanovnika od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine, a Hrvatske s 4.284.889 za 413.056 na 3.871.833 stanovnika.

Prijedlog promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Bez promjena Ustava i Ustavnog zakon za prava nacionalnih manjina može se smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 121 tako da se u pet izbornih jedinica bira 111 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i smanji broj zastupnika nacionalnih manjina na 5 kako smo imali na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine i da dijaspora ima jednaki broj zastupnika kao nacionalne manjine koji bi se izabrali većinskim izbornim sustavom u:

1. Bosni i Hercegovini

2. Ostalim europskim državama

3. Sjevernoj i Srednjoj Americi

4. Južnoj Americi i

5. Africi, Australiji, Aziji i Novom Zelandu.

PODJELA HRVATSKE NA PET OPĆIH IZBORNIH JEDINICA S RAZLIČITIM BROJEM STANOVNIKA

I. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju,

II. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,

IV. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i

V. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Statistička regija Jadranska Hrvatska obuhvaća I. i II. izbornu jedinicu, a ostale su izborne jedinice postojeće statističke regije. Razmjerno broju stanovnika izborne jedinice imale bi: I. 18, II. 19, III. 22, IV. 23 i V. 29 zastupnika.

I. izborna jedinica ima 635.352 stanovnika s udjelom srpske manjine od 2,01 posto i ostalih manjina od 1,32 posto, II. ima 663.170 stanovnika s udjelom srpske manjine od 3,95 posto i ostalih manjina 5,49 posto, III. ima 767.131 stanovnika s udjelom srpske manjine od 1,57 posto i ostalih manjina 2,55 posto, IV. ima 786.645 stanovnika s udjelom srpske manjine od 0,53 posto i ostalih manjina 2,09 posto i V. ima 1,019.535 stanovnika s udjelom srpske manjine od 6,74 posto i ostalih manjina 3,47 posto.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:

1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama 15,

2. da smanje izborni prag s 5 posto na 4 posto,

3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

4. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godine.  

 HOP na Telegramu