DESET NAJVAŽNIJIH BILJAKA LJUDSKE POVIJESTI

0
1818

DESET NAJ DOGAĐAJA, OSOBA I OSTALIH DOGAĐANJA U DALEKOJ PROŠLOSTI

 

DESET NAJVEĆIH NERAZRIJEŠENIH TAJNI O TOME ŠTO SE DOGODILO NA ZEMLJI

Što je bilo prije Velikog praska?

Je li naš svemir jedan u dugom nizu praskova. Je li on jedan od mnogih paralelnih svemira, od kojih je svaki nastao u vlastitom velikom prasku i ima vlastite, različite zakone fizike, što znači da postoji neka vrsta multiverzuma? Ili postoji neka vrsta superiorne inteligencije koja je stvorila svemir i život na Zemlji.

Što je dovelo do nastanka života na zemlji?

Aminokiseline koje su na meteoritima došle iz svemira. Kemijska juha nastala na otvoru vulkanskog ispusta na dnu mora? Iskra života koju je slučajno upalila munja neke iskonske oluje? Svemirski ili božanski stvoritelj?

Koji je zajednički predak čovjeka i čimpanze koji nedostaje?

Današnja genetika pokazuje da je do razdvajanja ljudi od čimpanzi došlo prije 4 do 7 miliona godina. Ali o kakvom je stvorenju bila riječ?

Što je dovelo do nastanka prvog cvijeća?

Charles Darwin to je nazvao „strašnom tajnom“ a znanstvenici je do danas nisu sasvim riješili. Je li to zasluga oprašivača poput pčela ili su se pčele pojavile tek nakon nastanka cvijeća, čijim su se peludom i nektarom hranile?

Što je australopiteka navelo da se uspravi i hoda na dvije noge?

Hod na dvije noge čuvjekolikim je majmunima, koji su se spustili s drveća i uputili na travnate savane, donio mnoge prednosti, ali i nedostatke. Budući da su ljudski preci imali mozgove koji nisu bili veči od onih kod današnjih čimpanzi, na uspravljanje ih nije navela samo inteligencija. O čemu se još radilo?

Kada su ljudi naučili govoriti?

Iako to nitko točno ne zna, pretpostavlja se da se to dogodilo prije 50 do 110.000 godina. Jezik je ljudima dao veliku prednost i omogućio im da se bolje organiziraju i uspješnije love.

Što je dovelo do pleistocenskog izumiranja u Americi i Australiji?

Velike životinje (megafauna) brzo su nestale pošto je Homo sapiens prije 40.000 godina naselio Australiju, a prije 12.000 godina Ameriku. Je li to posljedica pretjeranog lova, promjene klime, kombinacije jednoga i drugoga ili nečeg trećeg poput bolesti?

Što se dogodilo s grobom Aleksandra Velikog?

Iako je riječ o nekoć najpopularnijoj turističkoj atrakciji rimskog svijeta, svi su podaci o zlatnom grobu Aleksandra Velikog iščezli i arheolozi ga još nisu uspjeli pronači.

Kako je narod Nazca uspio sagraditi svoje divovske geoglife?

Pripadnici ovog naroda izradili su između 300 g. Pr. Kr. više od 70 geometrijskih i prirodnih oblika, od koji su neki dugi i do 270 metara, tako što su pomicali suho pustinjsko kamenje sa strane, stvarajući tako svojevrsne staze. Ali kako su mogli izvesti tako složene oblike kad se oni mogu vidjeti samo iz zraka, s visine od nekoliko stotina metara?

Postoji li život poslije smrti?

Od animističkih vjerovanja lovaca skupljača do monoteističkih religija poput judaizma, krščanstva i islama, ali i hinduske reinkarnacije i budističke nirvane, ljudska je prošlost duga povijest vjerovanja u silu koja nadilazi ovozemaljsko postojanje. No je li to, kako tvrde suvremeni znanstvenici, tek samozavaravanje?

DESET NAJVEĆIH OTKRIĆA KOJA SU NAM POMOGLA DA SAZNAMO DA SE DOGODILO TO ŠTO SE DOGODILO

Veliki prasak

Odjeke ovog monumentalnog događaja koji je doveo do nastanka svemira neočekivano su na svom svemirskom radioteleskopu kućne izrade 1964. godine primijetili američki znanstvenici Arno Penzias i Robert Wilson.

Fosili listrosaura

Ovaj gmaz koji je sličio na sisavca i izgledao poput križanca nilskog konja i svinje, nekako je uspio preživjeti masovno izumiranje vrsta na Zemlji prije 252 miliona godina. Njegovi fosili, koji su pronađeni na svim kontinentima, dokazuju da je teorija tektonike ploča Alfreda Wegenera ispravna.

Sloj iridija

Visoka koncentracija rijetkog tipa iridija, koji se prirodno na pojavljuje na Zemlji, otkrivena je u sloju gline nastalom u doba kad ostaci dinosaura nestaju iz fosilnih tragova. Ovi nepogrešivi znakovi snažnog udara meteorita, koji su prvi put otkriveni početkom 1970-tih, do danas su pronađeni diljem svijeta.

Špilje u Altamiri

Osmogodišnja španjolska djevojčica Maria Sautuola nije vjerovala svojim očima kad je na svodu jedne špilje ugledala slike velikih bizona. Pokazalo se da je riječ o najstarijem poznatom ljudskom umjetničkom izrazu koji su naslikali lovci skupljači prije više od 20.000 godina.

Kosti za proricanje budućnosti

Na kosti i oklope kornjača su služili za proricanje budućnosti pronađene u blizini kraljevske grobnice Yin, gdje su svoje mrtve pokapali vladari dinastije Shang, urezana su drevna slova slična današnjem kineskom pismu. Otkriveno je više od 20.000 ovih kostiju na kojima su ispisana pitanja koja su bogovima postavljali kraljevi, kao posrednici između neba i zemlje.

Ploče iz Ninive

Zapanjujućih 20.000 ploča s natpisima na klinastom pismu, koje su otkrivene 1840-tih godina, izmjenio je naše razumijevanje drevne sumerske, asirske i babilonske civilizacije. U knjižnici kralja Asurbanipala nalazili su se tekstovi, od popisa kraljeva i epskih povijesti (Gilgameš) do složenih matematičkih rasprava.

Kirov cilindar

Na ovom cilindru, otkrivenom 1879. godime u zidinama Babilona, ispisano je nešto što se smatra prvom poveljom o ljudskim pravima. Tolerantni perzijski kralj Kir ukinuo je ropstvo i čak platio obnovu židovskog hrama u Jerusalemu pošto ga je uništio babilonski kralj Nabukodonosor.

 

Ašokini stupovi

Indijski kralj Ašoka bio je užasnut velikim brojem žrtava u bitki kod Kalinge da je prešao na budizam i zavjetovao svoju vladavinu obnovi mira na Zemlji za sva živa bića. Njegova dostignuća zapisana su na nizu stupova, od kojih jedan i danas u gradu Samathu kraj Varanasija u Indiji.

Sveti cenote u Chichen Itzi

Američki arheolog Edward Thompson isušio je 1897. godine malo jezero u kojem je pronašao obredne noževe, ploče i druge predmete koji su rasvjetlili običaj žrtvovanja ljudi u Srednjoj i Južnoj Americi. Očajni vladari vjerovali su da će ovim obredima udovoljiti bogovima, koji će im uzvratiti srećom i kišom za bolji urod njihovih usjeva.

Špilje tisuću Budha

Mađarski arheolog Aurel Stein otkrio je početkom 20. stoljeća više od 40.000 savršeno očuvanih budističkih tekstova od kojih su mnoge ispisali redovnici, među kojima se nalazi i najstariji ikad pronađeni tiskani dokument Dijamantna sutra (868)

DESET NAJVEĆIH PRIJETNJI ŽIVIM BIĆIMA NA ZEMLJI

Udar meteorita

Prije 65,5 miliona godina udar meteorita dokrajčio je dinosaure. Stručmjaci vjeruju da će se prije ili poslije u krhku Zemlju zabiti još jedna stijena veličine ili veća , što će dovesti do još jednog masovnog izumiranja vrsta. Ova su svemirska tijela tako tamna da prije njihova udara ne može biti puno upozorenja.

Onečišćenje okoliša

Sva plastika koja je proizvedena od početka 20. stoljeća postojat će još tisućama godina prije nego što se raspadne . Klorofluorougljici u hladnjaka i aerosola i dalje uništavaju ozonski omotač. Nuklearni otpad iz oko 500 nuklearnih elektrana u svijetu bit će iznimno otrovan još desecima tisuća godina.

Promjena klime

Otapanje ledenih kapa, izmjena oborinskih obrazaca, suša i ekstremni vremenski uvjeti koji uništavaju poljoprivredni urod, samo su neke od predviđenih posljedica stalnog porasta CO2 u atmosferi, od 284 čestice na milijun 1834. godine do 383, danas. Taj porast uzrokovao je suvremeni čovjek koji izbacuje plinove nastale spaljivanjem fosilnih goriva u atmosferu poput globalnog vulkana.

Prenapučenost

Desecima tisuća godina broj ljudi na Zemlji kretao se oko 5 miliona. Onda su s nastankom poljoprivrede po završetku posljednjeg ledenog doba, sjedilačke civilizacije svojom populacijom počele stvarati velik pritisak na prirodu. U doba Isusa Krista broj stanovnika na Zemlji iznosio je oko 200 miliona. Do 1804. on se popeo preko brojke od milijardu, da bi danas dosegnuo 8 milijardi i živi svijet na Zemlji doveo u ekološku neravnotežu.

Deforestacija

Želja za naseljavanjem natjerala je ljude da odustanu od života u šumama, budući da je poljoprivreda zahtijevala krčenje šuma i stvaranje polja, pretvarajući nekad zelene krajolike u pustinju i šikaru. Deforestizacija je jedan od najvećih uzroka današnjeg masovnog izumiranja vrsta i smanjuje prirodno sposobnost Zemlje da upija CO2 i tako ublažava promjenu klime.

 

Smanjenje bioraznolikosti

Kako ljudi u današnjem globaliziranom svijetu prenose živa bića iz jednog staništa u drugo, vrste dolaze pod udar novih grabežljivaca i kako nemaju dovoljno vremena da se prilagode i prežive, mnoge od njih izumiru. Nestanak drveća, osiromašenje tla pretjeranim iscrpljivanjem i mora nekontroliranim izlovom ribe, te upotreba pesticida dovode do zabrinutosti zbog sve veće ranjivosti ljudi u svijetu koji je izgubio svoju ekološku ravnotežu.

Nejednakost

Poljoprivreda je omogućila stvaranje trajnih ljudskih naselja u kojima su neki ljudi kontrolirali zalihe hrane, a drugi postajali ovisni o njima . Pripitomljavanje konja, kao i korištenje bojnim kolima i brončanim oružjem, nekima je osiguralo vojnu premoć. Oko trećine današnje ljudske populacije je preuhranjen, dok je trećina pothranjena što dovodi do društvenih previranja i međunarodnog terorizma.

Bolesti

Život u blizini domaćih životinja doveo je do širenja bolesti koje muče ljude još od trenutka kad su počeli živjeti u gradovima. Najveći je ubojica u ljudskoj povijesti virus velikih boginja, koji je nastao prije oko 12.000 godina i na ljude prešao s krava. I danas postoje jednako opasni virusi, poput HIV-a (potekao od majmuna), ptičje gripe (od ptica) i ebole (od voćnih šišmiša).

Glad

Genetski modificirana hrana, otporna na bolest i sušu, nekim ljudima na Zemlji znači nadu u spas od gladi i smrti. Međutim svjesno manipuliranje sustavima prirodnog djelovanja nailazi na žestok otpor kod onih koji vjeruju da ljudi nisu sposobni od prirode preuzeti palicu zaštitnika živih bića na Zemlji.

Svjetski rat

Mogućnost da ljudi zbrišu najveći broj živih bića i same sebe s lica Zemlje pojavila se s početkom bioinjženjeringa i nuklearnog doba sredinom 20. stoljeća. Širenje nuklearnog oružja povečalo je izglede da bi se tako nešto moglo dogoditi u svjetskom ratu oko prirodnih resursa (npr. nafte) ili djelovanjem neke skupine nezadovoljnih pojedinaca.

 

 

DESET NAJVAŽNIJIH IZUMRLIH VRSTA KOJE SU OBLIKOVALE ŽIVI SVIJET NA ZEMLJI

Trilobiti

Pretpostavlja se da su to bila živa bića koja su mogla vidjeti, koristeći se za to kompozitinim očima (vid se kasnije ponovno razvio na kopnu kod vilinog konjica

Tiktaalik

Ova četveronožna životinja prilagodila se životu na kopnu tako što je bila prvo stvorenje koje se koristila vratom za podizanje i okretanje glave, što joj je osuiguravalo prednost u lovu i kod uočavanja opasnosti.

 

Ihtiostege

Potomci ovih morskih stvorenja naselili su kopno kako bi se zaštitili od morskih grabežljivaca. Njihovi potomci razvili su se u prve životinje sasvim posvećene životu na kopnu, vodozemce.

Hilonom

To je bilo prvo stvorenje koje je razvilo jaja s tvrdom ljuskom, što mu je omogućavalo da živi daleko od vode i tako započne kopnenu vladavinu gmazova, čijoj su porodici pripadali i dinosauri.

Dimetrodon

Gmaz koji je sličio sisavcu, s karakterističnim leđnim jedrom koje je omogućavalo da zagrije tijelo i odlazi u lov početkom dana, dok su tijela drugih gmazova još bila hladna. Toplokrvnost je poslije omogućila sisavcima da love noću, što im je osiguravalo bolju zaštitu od napada dinosaura.

Listrosaur

Toplokrvni gmaz koji je sličio sisavcu i nekako uspio preživjeti permsko masovno izumiranje prije 252 miliona godina, što je osiguralo ključnu evolucijsku vezu između gmazova koji su sličili sisavcima i njihovih potomaka sisavaca.

 

Sinosauropteriks

Dinosaur koji je razvio perje kao sredstvo toplinske izolacije. Ptice su poslije prilagodile perje i počele ga upotrebljavati za let, što pokazuje da su ptice živući potomci dinosaura.

Hirakoterij

Biće koje je izgledalo poput psa i lutalo šumama Sjeverne Amerike i koje je poslije evoluiralo u konja. Konji su preko kopnenog mosta iz Aljaske migrirali u Aziju, gdje ih je prije 7000 godina pripitomio čovjek, što mu je osiguralo novo prijevozno sredstvo i pomoć u ratovanju i poljoprivredi, te tako dramatično izmijenio tijek povijesti.

Australopitek

Najraniji poznati čovjekoliki majmun koji se kretao na dvije noge i na taj način oslobodio ruke, što mu je omogučilo da nosi hranu i izrađuju oruđe. Motoričke vještine nužne za kontrolu složenih pokreta ruku potaknule su rast mozga, koji je onda zahtijevao više hrane, što je pak značilo potrebu za boljim oruđem za lov i izazvalo pokretanje revolucijske spirale koja je dovela do razvoja ljudskog mozga četiri puta većega od onog kod naših genetski najbližih rođaka, čimpanzi i bonoba.

Variola Maijor (velike boginje)

Smrtonosni virus koji je prešao na ljude nakon pripitomljavanja životinja po završetku posljednjeg ledenog doba prije 12.000 godina. Samo u 20. stoljeću taj je virus bio odgovoran za smrt više od 500 miliona ljudi. Prije toga je, kad su ga sa sobom donijeli europski doseljenici, desetkovao domorodačko stanovništvo Amerike i Australije. Ovo je prvi virus koji je čovjek u potpunosti uklonio iz prirode.

DESET NAJVAŽNIJIH ŽIVUĆIH VRSTA KOJE SU OBLIKOVALE ŽIVI SVIJET NA ZEMLJI

Koralji

Ova mala morska stvoranja izgradila su neka od najživljih morskih staništa. Koraljni otoci ostaci su bezbroj ovih morskih organizama koji su svojom navikom stvaranja grebena doveli do znatnog smanjenja CO2 u atmosferi.

Meduze

Bile su prva morska stvorenja koja su razvila stanična tkiva s posebnim funkcijama, koja su poslije kod drugih vrsta evoluirala u odvojene organe. Snrtonosni ubodi nekih vrsta meduza natjerali su druga stvorenja da se brane velikim zaštitnim ljuskama.

Plaštenjaci

Ove životinje učvrščene su za morsko dno i hrane se mikroskopskim organizmimia do kojih dolsze filtriranjem vode kroz tijelo. Ličinke plaštenjaka kreću se kroz vodu koristeći se primitivnom strunom kojom udaraju vodu. Kod njihovih potomaka, ta se struna razvila u kralježnicu i od njih je nastala porodica kralježnjaka (koja se naziva (hordate)), a kojoj pripadaju i ljudi.

Dvodihalica

Prva riba kralježnjak čiji su preci eksperimentirali s pokušajem bijega iz mora uz pomoć primitivnih pluća za udisanje zraka nastalih od škrga. Osim toga, naučila je hodati po blatnim riječnim ušćima koristeći se perajama kao preteča tetrapoda, prvih četveronožnih životinja na svijetu.

Crvonošci

Preci današnjih crvonožaca imali su tupaste noge koje su im pomagale da se brže kreću po morskom dnu u potrazi za hranom, što ih je dovelo u idealnu situaciju da eksperimentiraju sa životom na kopnu, gdje hrane tlo. Crvonošci s mnogo nogu i tijelima iz nekoliko dijelova na kraju su se razvili u kukce.

Vilin konjic

Ova stvorenja prilagodila su proreze kojima su se nekad koristila za disanje pod vodom u rese koje su im omogućile da lete s jednog mjesta na drugo. Vilini konjici su isto tako bili prva stvorenja koja su počela promatrati svijet osobitim sustavom kompozitnih očiju. Zbog veće razine kisika u zraku mogli su narasti do veličine današnjjih galebova.

Pčele

Ovi leteći kukci koji potječu od osa zavoljeli su nektar i pelud što je biljkama i drveću diljem svijeta omogućilo da Zemlju prekriju svojim cvatom. Društveno ponašanje koje se razvilo u pčelinjacima poslužilo je kao najava sposobnosti prirode da od velikih zajednica živih bića stvori složene civilizacije.

Termiti

Ovi kukci razvili su se od žohara i tvrdokrilaca te poslužili kao primjer bića čije preživljavanje ovisi o socijalnom ponašanju (poput ljudi). Njihova kolektivna inteligencija, koja se izražava kroz jezik, timski rad, poljoprivredu, obrazovanje, postojanje vladara i žrtvovanje, poslije je postala obilježje civiliziranog ljudskog društva.

Gorila

Preci današnjih gorila bili su prvi članovi porodice velikih čovjekolikih majmuna koji su eksperimentirali sa životom na tlu umjesto na drveću. Kad je klima za ledenih doba postala sušnija, a travnata prostranstva zamijenila velik dio šuma na Zemlji, iz ovih blagih vegetarijanaca razvio se neposredan ljudski predak.

Sivi vuk

Današnji domaći psi izravni su potomci (podvrsta) sivog vuka, koji se razvio u vrijeme ledenih doba. Bez pomoći pasa rani poljoprivrednici teško bi uspjeli očuvati kontrolu nad stadima životinja o kojima je ovisilo njihovo preživljavanje.

 

DESET NAJVAŽNIJIH BILJAKA LJUDSKE POVIJESTI

Riža

Današnje brojno stanovništvo svijeta mnogo toga duguje uzgoju riže i umjetnom gnojivu. Ova biljka može hraniti više ljudi po hektaru, nego ijedna druga.

Pšenica

Ljudi su počeli uzgajati današnje umjetno stvorene vrste pšenice nakon hladnog razdoblja mlađeg drijasa, prije 12.700 godina. Ljudskim radom stvorena je domaća biljka s velikim zrnom koje se čvrsto drži za stabljiku (što olakšava žetvu i mljevenje).

Kukuruz

Kad su ga rani srednjoamerički poljoprivrednici uspjeli uzgojiti od divljeg teosintea, kukuruz je postao najvažnija biljka svih autohtonih američkih naroda. Europski istraživači proširili su ga u 16. stoljeću po cijelom svijetu.

Mak

Opijumom su se u medicinske svrhe koristili već prvi neolitski poljoprivrednici, a od 19. stoljeća opijum iz sjemenki maka postao je važna roba na međunarodnom tržišt. Morfij, njegov drugi derivat, i dalje je jedan od najpopularnijih analgetika na svijetu.

Krumpir

Iako su južnoamerički domoroci uzgojili stotine vrsta ove iznimno hranjive biljke, europski su doseljenici u Europi u 16. stoljeću izvezli svega četiri vrste krumpira. Nepostojanje raznolikosti dovelo je do epidemija snijeti u Europi u 19. stoljeću i masovnog iseljavanja u Ameriku i Australiju.

Šečerna trska

Sječa šuma radi dobivanja tla za plantaže šečerne trske u Novom svijetu dovelo je do dramatičnih promjena krajolika i označila početak ere ropstva, koje je na kraju uzrokovalo izbijanje Američkog građanskog rata.

Dud

Legenda kaže da je kineska kraljica Leizu otkrila da se vlakna iz čahure gusjenice dudovog svilca mogu upresti u svilene niti. Poslije je otkriven postupak proizvodnje papira od kore dudovea drva. Papir je jedan od glavnih uzročnika gospodarskog rasta i sječe šuma u svijetu.

Čaj

Kineski vladari i budistički redovnici koristili su se listom kamelije u medicinske svrhe, kako bi ostali budni pri molitvi. Britanci su u 19. stoljeću postali ovisni o čaju, toliko da su njegov uvoz iz Kine osiguravali ilegalnom razmjenom za bengalski opijum, što je dovelo do izbijanja međunarodnog sukoba.

Masline

Biljka bogata energijom koja raste u kamenitom tlu i oko koje nije potrebno mnogo raditi. Bogatstvo od izvoza maslina osiguralo je gradovima antičke Grčke slobodno vrijeme da se bave znanstvenim istraživanjima i iskušavaju nove oblike društva poput demokracije i republike.

Kininovac

Ovaj ekstrakt iz kore drva kininovca osigurao je europskim doseljenicima prvu djelotvornu zaštitu od smtronosne bolesti malarije, koju šire komarci. On je bio i preduvjet za uspješnu europsku kolonizaciju Afrike i nastanak okolnosti onoga stvaranja što se danas naziva Trećim svijetom.

 

DESET NAJVAŽNIJIH PRIRODNIH DOGAĐAJA KOJI SU OBLIKOVALI SVIJET

Sudar Zemlje i Teje u kojem je nastao Mjesec

Sraz dvaju mladih planeta koji je za posljedicu imao stvaranje Mjeseca, kao i Zemljina magnetskog štita koji štiti živa bića od Sunčeva zračenja.

Nastanak Pangee

Ovaj jedinstveni superkontinent natjerao je biljke i životinje da pronađu način da žive na kopnu što je dovelo do razvoja sjemenjača s tvrdom ljuskom.

Erupcija vulkana koja je trajala više od milijun godina i u kojoj je nastala Sibirska visoravan

U ovoj golemoj erupciji nastala je Sibirska visoravan, a ona je pridonijela i permskom masovnom izumiranju, najvećem u povijesti.

Erupcija Indijskog vulkana u kojoj je nastala Dekanska visoravan

Velike količine CO2 nastale ovom erupcijom, koju je možda jednim dijelom izazvao udar meteorita koji je pogodio Meksiko, dovele su do nekontroliranih temperaturnih amplituda i pridonijele razornom masovnom uništenju.

Udar asteroida u Meksiku prije 65,5 milijuna godina

Asteroid promjera 10 km udario je u meksički poluotok Yucatan snagom deset tisuća puta većom od svih nuklearnih glava koje danas postoje u svijetu zajedno i uzrokovao masovno izumiranje vrsta, među kojima su bili dinosauri.

 

Sraz Indijske ploče s Azijom koji je doveo do nastanka Himalaje

Smatra se da je ovaj planinski lanac velikim dijelom odgovoran za dramatično hlađenje Zemlje u posljednjih 40 miliona godina, budući da je vodena para koju njegovi vrhunci hlade dovela do stvaranja monsunskih kiša, koje su otopile veliku količinu CO2 iz atmosfere.

Velika američka razmjena nakon spajanja Sjeverne i Južne Amerike

Nakon spajanja ovih velikih kopnenih masa, došlo je do miješanih životinja s dvaju kontinenata, kao i do stvaranja Golfske struje, koja je zagrijavala Europu i i Bliski istok i tako pripomogla nastanku ljudskih civilizacija.

Erupcija indonezijskog vulkana Tobe

Ovaj vulkan gotovo je zbrisao Homo sapiensa sa Zemlje, no na kraju je smanjio populaciju vrste na 1000 do 10.000 jedinki, čime je došlo do stvaranja neobične genetske sličnosti unutar naše vrste.

Mladi drijas

Iznenadno zahlađenje, nakon kojeg je uslijedilo brzo zatopljenje, potaknulo je ljude na prve eksperimente s ratarstvom i pripitomljavanjem životinja, označivši tako nastanak poljoprivrede.

Erupcija Thire

Tsunamiji koje je izazvala ova vulkanska erupcija uništili su nekoliko naprednih ranih sredozemnih civilizacija, poput Minojaca na Kreti i Egipćana, te nasilnim napadačima s konjima i bojnim kolima kao što su Hiksi i Mikenjani omogućili da preuzmu vlast.

Zorislav Gerber
HOP -portal na Telegramu
https://t.me/hopportal