I nakon tri vala naseljavanja SAD i Kanadu naseljavaju 88% ljudi europskog podrijetla

0
999

I nakon tri vala doselidbe SAD i Kanadu naseljava 88% ljudi europskog podrijetla
Od 1820. do 1998. u Sjevernu Ameriku je imigriralo 62 milijuna ljudi i to je gotovo petina brojke stanovništva Sjedinjenih Američkih Država

Prema arheološkim nalazima preci Indijanaca doselili su se u Sjevernu Ameriku iz Azije prije trideset dvije tisuće godina. Zatim su dospjeli do Meksika prije dvadeset četiri tisuće godina, a do najjužnijih dijelova Amerike i Patagonije prije dvanaest do trinaest tisuća godina. Postupno nestajanje, potiskivanje i pretapanje u druge narode američkih Indijanaca na tlu Sjedinjenih Američkih Država trajalo je od 1630. do 1880. godine. U biti mogao bi se barem djelomično cijeli taj proces nazvati tihim etničkim čišćenjem Indijanaca, premda to nikad nije billa službena politika vlade, izuzimajući neke masovne pokrete tijekom 19. stoljeća. Amerikanci su to tumačili kao sporo napredovanje bijelih doseljenika na tlo Amerike. Europski kolonisti su zaposjeli prekoocenska rijetko naseljena područja sjevera Amerike i time rabili nove prirodne resurse. To im je ubrzo omogućilo izvrsni gospodarski rast. Postojala je i povratna sprega, budući su njihovi zemljaci Europljani, što su ostali živjeti na Starom kontinentu, crpili svoje resurse iz novoosnovanih kolonija preko Atlantika.
Amerika je netom nakon prvog većeg vala doselidbe Europljana ubrzo postala melting pot, kako vole reći sami Amerikanci. To je i danas brzi lonac za pretapanje u jedinstvenu američku naciju raznih naroda iz, ponajprije, Europe, a kasnije i iz Azije i Afrike. Samim tim Amerikanci su odavno postali nacija imigranata. Na tlu Sjeverne Amerike još uvijek uvjerljivo prevladavaju europski doseljenici. Čak 88% stanovnika sjevernog dijela američkog kontinenta naseljavaju potomci Europljana. To jednako vrijedi i za Sjedinjene Američke Države i za Kanadu. Ostatak od 12% raspoređen je na Afroamerikance 10,5%, Azijate 1% i američke Indijance 0,5%. Malobrojni Indijanci su uvelike izgubili vlastita kulturna obilježja u vidu jezika, vjere i načina života. Žive u preostalim indijanskim rezervatima, a u golemoj većini pretopili su se u opću sjevernoameričku uljudbenu cjelinu.
Val emigracije iz Europe u Ameriku bio je visok u 19. stoljeću. To je potrajalo do 1914. godine i početka Prvog svjetskog rata. Do tada strancima nije bila potrebita putovnica i dopust za rad. Primjerice, francuski zemljopisac Siegfried, rođen 1875. godine proputovao je cijeli svijet uz samo jedan dokument u vidu njegove osobne podsjetnice. Mnogo desetljeća kasnije, njegov zemljak i glasoviti francuski povjesničar Braudel na to je s ushitom kazao, kako je to bilo čudo. U drugoj polovici 19. stoljeća Europa je svake godine gubila oko petine svoga prirodnog prirasta pučanstva na račun europske prekooceanske emigracije. To je uvjetovalo da početkom 20. stoljeća oko polovice uposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama budu ljudi rođeni izvan Amerike. Godine 1914. 22% stanovništva Kanade, 30% stanovnika Argentine i više od 26% žitelja Novog Zelanda bili su imigranti prvoga naraštaja, rođeni u inozemstvu.
Prvi veliki val imigracije bio je u razdoblju od 1640. do 1720. godine. Prvotnu europsku doseldbu na ozemlje Sjedinjenih Američkih Država i Kanade tvorili su pretežito Englezi, Škoti i Velšani. Prema dostupnim i u pismohranama pohranjenim podacima iz 1790. godine 61% bijelog stanovništva Sjedinjenih Američkih Država činili su Englezi, a 17% Škoti i Irci. To će reći kako su tri četvrtine svuekupne zbrojidbe stanovništva Sjedinjenih Američkih Država predstavljali došljaci iz Velike Britanije.  Od ostalih Europljana, Nijemaca je bilo 9%, Nizozemaca 3%, te Šveđana 1%. U cijelosti 99% bijelih kolonista bili su protestanti.Tako je stanovništvo kolonije u vrijeme revolucije bilo homogeno. I to se odnosilo i na etnički i na religijski sastav stanovništva Sjeverne Amerike. Tome u prilog idu i službeni podaci američke državne statistike, obrađene 1975. godine. U 17. i u prvoj polovici 18. stoljeća na američko tlo je dovezen i znatan broj crnačkih robova iz Afrike.
Drugi veliki val doselidbe u Sjevernu Ameriku bio je od 1840. do 1924. godine. To je obuhvaćalo i novu imigraciju koncem 19. stoljeća. U tadašnjoj strukturi doseljenika bilo ih je razmjerno više iz zemalja Istočne i Južne Europe u usporedbi s doseljenicima s ostatka europskog kontinenta. U razdoblju od 1860. do 1929. godine u Sjedinjene Američke Države je dospjelo rekordnih 32, 5 milijuna doseljenika. Od toga, više od polovice te brojke 18,5 milijuna ih je doselilo u prva tri desetljeća 20. stoljeća. Taj golemi priljev doseljenika izmijenio je etnički sastav stanovništva, budući je 13,5% svih novih doseljenika uselilo iz Njemačke, njih 15,3% iz Srednje Amerike, 10,2% iz Rusije i baltičkih zemalja, 13,8% iz Italije i samo 10,6% iz Velike Britanije. No, njihovi mnogobrojni zemljaci su još u prvom valu imigracije od 1640. do 1720. uvelike bili američki starosjedioci.
Treći val masovne doseldibe u Sjevernu Ameriku obuihvaćao je razdoblje tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. On je ukjučio imigrante iz Latinske Amerike i Azije. U razdoblju od 1901. do 1910. u Ameriku je useljeno 8,8 milijuna novih doseljenika, a od 1960. do 1070. samo 3,5 milijuna ili 1,9% od ukupnog broja stanovnika. Zbirno gledano, od 1820. do 1971. godine preko 45 milijuna stranaca postali su Amerikanci. Od toga, najveći broj je bio iz Njemačke  6,9 milijuna ili 15,2% ukupnog broja novopridošlih, zatim iz Italije 5,2 milijuna ili 11,5%, iz Istočne Europe 5,4 milijuna ili 12,1%, iz Velike Britanije 4,9 milijuna ili 10,9%, iz Irske 4,7 milijuna ili 10,6%, bivšeg SSSR-a i baltičkih zemalja 3,4 milijuna ili 7,6%, iz Skandinavije 2,5 milijuna ili 5,6%, iz Španjolske, Portugala i Grčke 1,2 milijuna ili 2,6%, iz Azije 1,4 milijuna ili 3,2%, iz Kanade 3,9 milijuna ili 8,9%, iz Latinske Amerike 3,1 milijun ili 6,9% i iz ostalih zemalja 463 000 ili 1%. To znači kako je od 1820, početne godine službenih zabilježbi doseljenika, te do potkraj 20. stoljeća i 1998. godine, u Sjedinjene Američke Države uselilo preko 62 milijuna ljudi s raznih strana svijeta. To trenutačno čini petinu stanovništva Sjedinjenih Američkih Država. U tom razdoblju iz Europe je, uključujući tu i Rusiju, u Sjedinejne Američke Države doselilo blizu 37 milijuna ljudi.
Dragan Ilić
HOP

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal