Japan je jedna od vodećih svjetskih ekonomija, a njihove industrijske, bankarske i trgovinske kompanije drže svjetski vrh

0
962

Japan je jedna od vodećih svjetskih ekonomija, a njihove industrijske, bankarske i trgovinske kompanije drže svjetski vrh
Japanac Taiichi Ohno sedamdesetih je bio tvorac “toyotizma” i mozak razvitka i buma japanske automobilske industrije u svijetu

 

U razdoblju nove industrijalizacije Japan postaje moćna znanstveno tehnološka država. Od sredine osamdesetih godina Japan je postao financijska super država i najveći kreditor na svijetu. U strukturi financijskog kapitala bitno mjesto zauzimaju industrijske, bankarske i trgovinske kompanije. Japan je jedna od tri najrazvijenije zemlje svijeta u ekonomskom, tehnološkom i trgovinskom pogledu. Od stotinu najvećih kompanija u svijetu sveukupno je šesnaest japanskih. Japan je 2009. godine bio drugi po deviznim rezervama nakon Kine, drugi po vrijednosti domaćeg bruto proizvoda nakon Sjedinjenih Američkih Država, treći u svijetu po vrijednosti stranih investicija i četvrti na planetu po vrijednosti izvoza i uvoza. To su službeni podaci njemačkog Der neu Fischer Weltamnacha iz 2012. godine.
Svijet preplavljuje kvalitetna japanska roba kao što su televizori, radio aparati, foto aparati, mobifoni, automobili, softveri, a diljem svijeta Japanci daju veliki obol napretku industrije turizma. Poznati su kao veliki svjetski putnici, znatiželjni upoznavanja i otrkića novih predjela. Pored toga, Japan ima i osobenu društvenu organizaciju, što pogoduje dobre uvjete života za golemu većinu stanovništva Japana. Obrazovana i disciplinirana nacija, inteligentna i tiha, ali nadasve učinkovita državna elita, uspjela je unatoč razmjerno nevelikom ozemlju i bez prirodnih izvorišta razviti suvremenu industriju, informatičku tehnologiju i programske softvere namijenjene svjetskom tržištu. Na zemljište za razvoj poljodjelstva otpada tek 14% površine Japana. No, zahvaljujući intenzivnoj obradi poljoprivreda Japana u stanju je podmiriti potrošnju riže i dvije trećine potrošnje voća i povrća. U Japanu je razvijeno i mjesno stočarstvo, dok je ribolov u posljednja dva desetljeća prepolovljen.
Za kratko vrijeme i samo dva desetljeća po svršetku Drugog svjetskog rata Japan je postao jedna od tri vodeća centra svjetske ekonomije skupa sa Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadnom Europom. To je pothvat dostojan pozornosti, ushita i divljenja. Istodobno, Tokio je jedan od globalnih svjetskih gradova iz kojih se upravlja svjetskom ekonomijom. Ekonomisti taj fenomen objašnjavaju povoljnim spletom niza uvjeta ekonosmke sredine. Među njima su najbitniji obilje kvalificirane, jeftine i tradicionalno disciplinirane i jako eksploatirane radne snage, kao i umješno i znalačko korištenje stranih znanstveno tehničkih dostignuća putem licenci. Ipak, osnovni čimbenik ekonomskog napretka bio je novi oblik organizacije rada, koju je sedamdesetih godina primijenio Taiichi Ohno u automobilskoj kompaniji Toyota. To je bilo u automobilskoj industriji poznato pod nazivom toyotizam ili postfordizam.
Nasuprot fordizmu, utemeljenom na ekonomiji obujma, toyotizam preferira ekonomiju raznovrsnosti proizvodnje uz stalno usavršavanje proizvodnih energija i dizajna. To ne snižava cijenu, ali povećava prodajnost proizvoda. Anglosaksonci to zovu Economy of scope, ili doslovno ciljno određena postavka ekonomije. Glavna načela tako postavljenog sustava je, ponajprije, stvaranje malih i gipkih proizvodnih sustava, koji koriste sve prednosti mjesnih uvjeta, sve od razine stručne osposobljenosti radne snage, te do dostupnosti informatičkih resursa i aktivnosti konkurenata. Zatim, bitan faktor je i proizvodnja široke lepeze raznovrsnih proizvoda u malim serijama i po što nižim cijenama. Nadalje, u postavke funkcioniranja japanskog sustava je ostvarivanje sistema dostave komponenata točno na vrijeme, kao i pouzdana kontrola kvalitete proizvoda, što jamči kupcima robe sam japanski proizvođač.
Uvođenje načela Toyotizma osiguralo je učinkovitije korištenje radne snage i opreme pri istodobnom povećanju kvalitete i raznovrsnosti proizvoda. Toyota je 2017. godine proizvela 9,4 milijuna automobila i zauzela vodeću poziciju u svijetu ispred General Motorsa s 8, 9 milijuna i Volkswagena sa 6,2 milijuna proizvedenih automobila. Još dvije japanske tvrtke ulaze među prvih deset svjetskih proizvođača automobila. To su Honda i Nissan. Japanska tvrtka Bridgestone, osnovana daleke 1931. godine jedna je od vodećih u svijetu, uz bok američke tvrtke Goodyear, francuske Michelin i britansko talijanske korporacije Dunlop Pirelli.
Dragan Ilić
HOP

 

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal