Daniel Favre i ja smo upravo objavili novi rad o našim pčelama:
Favre D, Johansson O,
“Ponašanje medonosnih pčela u košnici zaštićenoj Faradayem:
Obavezna Schumannova rezonancija za preživljavanje kolonije”, Internat J Research -GRANTHAALAYAH 2025; 13: 25-38, DOI:
https://doi.org/10.29121/granthaalayah.v13.i4.2025.6023 [priloženo kao pdf]
(Iz sažetka)
Kao što svi znate, istraživanja pokazuju da antropogena elektromagnetska polja niske razine negativno utječu na ponašanje različitih vrsta, utječući na orijentaciju, migraciju, traženje hrane, razmnožavanje, gniježđenje, teritorijalnu obranu, vitalnost i preživljavanje. Mnogo insekata, npr
medonosne pčele oslanjaju se na Zemljina elektromagnetska polja za orijentaciju i traženje hrane. Medonosne pčele negativno reagiraju na antropogene višefrekventne smetnje putem
multisenzorni mehanizmi. Kako bi se zaobišli potencijalno negativni učinci
vanjskog elektromagnetskog utjecaja, pčele su držane u Faradayevim košnicama.
Postavljanje medonosne pčele u takvim Faradayevim oklopljenim kavezima, koji blokiraju vanjska elektromagnetska polja,
učinkovito ih izolira od prirodnih elektromagnetskih frekvencija. Međutim, dugo-terminski opstanak medonosnih pčela u takvim Faradayevim košnicama bio je moguć samo s umjetno ponovno uvođenje Zemljinog prirodnog elektromagnetskog okruženja,
Schumannova rezonancija.
Pčele smještene u Faradayeve kaveze bez pristupa Schumannova rezonancija ima niz učinaka, uključujući fiziološka oštećenja
matici pčelinje zajednice koja prestaje polagati oplođena jaja.
Ovo vodi do kolapsa kolonije, koja konačno sadrži samo nezrele radnice i bespilotne letjelice. Ova otkrića naglašavaju važnost prirodnih elektromagnetskih polja u
održavanje homeostaze i normalnih bioloških funkcija pčela.
Unaprijediti potrebno je istraživanje kako bi se istražili čimbenici poput elektromagnetskog zračenja koje utječe na medonosnu pčelu fiziologije i ponašanja. Kombinirani učinak višestrukih stresora koji međusobno djeluju prostora i vremena, vjerojatno igra središnju ulogu u globalnom padu zdravlja medonosnih pčela.
S obzirom na nedavnu vrlo alarmantnu medijsku pokrivenost o dramatičnom padu medonosnih pčela, bumbara i drugih kukaca (i ptica koje se njima hrane), naši se rezultati moraju smatrati središnjim za sve pokušaje spašavanja oprašivača od potpunog izumiranja. Ako SADA ne djelujemo, moglo bi vrlo brzo biti prekasno.
Više od 90% bumbara je nestalo u SAD-u, više od 90% medonosnih pčela u Kanadi i više od 75% medonosnih pčela u SAD-u i Europi, a s ovim padom nestaju i ose, drugi opnokrilci, ptice koje se hrane kukcima (imao sam nekoliko vrlo uznemirujućih poziva iz Kanade i SAD-a u vezi s ovim gubicima), vjeverice, miševi, štakori, mačke, itd. Dakle, situacija je daleko, daleko, daleko gora nego što se na prvi pogled čini.
Pogledajte i ovaj članak, i ilustracije koje su objavljene prije 11 godina – danas je situacija PUNO GORA!!
https://www.huffpost.com/entry/store-without-bees_n_5500380
Daniel i ja smo pokušali upozoriti, da, ali vrlo malo njih je poslušalo – njihovi interesi su bili negdje drugdje.
A glavne institucije mi aktivno okreću leđa. Prije nekoliko dana pisao sam Svjetskom fondu za prirodu (WWF) Švedska, a voditeljica (gđa. Charlotte Permell) WWF-a Švedska je odgovorila i rekla da “… ovo je malo izvan poante onoga o čemu pišemo u WWF Magazinu, jer prvenstveno govorimo o radu WWF-a za prirodu i klimu”.
AKO KUKCI, OPRAŠIVAČI, PČELE, PTICE, BAKTERIJE itd. NISU PRIRODA I NISU KLIMA ONDA SAM JA BUDALA!!!! Kakav je stvarni službeni dnevni red? A tko o tome odlučuje? (Definitivno NE oprašivači!)
Daniel i/ili ja možemo učiniti mnogo više, kako u vezi s ovom temom, tako i oko drugih pitanja, kao što su funkcionalno oštećenje, elektropreosjetljivost, utjecaj umjetnog, evolucijski neprilagođenog zračenja/sintetičkog zračenja na ljudsko zdravlje kao i na biologiju, WiFi/5G u školama, otpornost bakterija na antibiotike nakon izlaganja EMF-u mobitela i WiFi rutera, utjecaj na plodnost, spermu kvaliteta mobitela, problem Bluetooth MAC adrese, utjecaj 5G na koronavirus itd.
I možete se zapitati: “Što ja/mi možemo učiniti?” Odgovor je višestruk, postoji mnogo toga što se može učiniti, a jedna stvar je da, molim vas, pročitate naš poziv za prikupljanje sredstava, https://research.radiation.dk, i podijelite ga – što je više moguće – sa svim svojim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama s posla, itd. (Ako to ne učinite, onda ne možete računati na to da će vam netko drugi pomoći; a ako ne … onda možete biti sigurni da ne možemo pridonijeti uopće…) I zapamtite da nijedan dar nije premali.
Olle Johansson, izvanredni profesor
HOP
HOP -portal na Telegramu
