PRAVOSUĐE RADI KAO POLITIČKA VOJSKA VLADAJUĆIH, NAJNOVIJI PRIMJER JE SLUČAJ BANDIĆ

0
1106

policijotiŽeljeli smo usporediti stanje u državi u vrijeme Milanovića i njegovog nasljednika Karamarka i Oreškovića, kako bi bilo jasno svima da nama vlada političko pravosuđe, koje sudi kako je tko na vlasti, a suci bez kontrole su zapravo osnova svake korupcije kod nas , koju na potpuno isti način koriste i SDP i HDZ, to je jedina reforma koju oni priznaju. 

Samo dva mjeseca nakon što je Zoran Milanović postao predsjednik Hrvatske vlade, tvrtka supruge njegova brata Krešimira Milanovića – Miglu Autopraone – dobila je 250.000 eura kredita (oko 1,9 milijuna kuna) od državne Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i to za gradnju samoposlužne autopraonice u Sesvetama, dakle za djelatnost koja ne zapošljava radnike!

Miglu je od HBOR-a dobio novac iz Programa za mikro, male i srednje poduzetnike i to preko Centar banke, s kojom je državna banka sklopila ugovor za plasman kredita poduzetnicima. Uvjeti kredita bili su vrlo povoljni. Ugovor o kreditu između Miglu i Centar banke sklopljen je 28. veljače 2012., a mnogi nagađaju da je kredit odobren zbog utjecaja premijera Milanovića. Valja ovdje podsjetiti da je zbog slične stvari (kredita HBOR-a po sumnjivim kriterijma) morao otići pomoćnik ministra financija Branko Šegon.

Podravka otplaćivala kredit supruge Krešimira Milanovića

No, tu priči nije kraj. Jer u pomoć premijerovu bratu i njegovoj tadašnjoj supruzi tada je, prema tvrdnjama dobro obaviještenog izvora ali i prema svim ostalim dostupnim podacima, uskočio i SDP-ovac Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. On je, po svemu sudeći, ‘sredio’ da se u autopraonici postavi bigboard plakat Podravke, na osnovu kojeg je Podravka kasnije plaćala iznos kojim su vlasnici Miglu Autopraone plaćali kredit HBOR-u.

Tako je tvrtka u većinski državnom vlasništvu otplaćivala kredit obitelji brata premijera Milanovića (tu informaciju su nam i službeno potvrdili u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak).

Ni tu, međutim, nije kraj aferama koje upućuju na zaključak da, unatoč ‘visoko podignutoj moralnoj letvici’, premijer nije imun na trgovanje utjecajem i nepotizam.

Milijuni eura LHB banke za tvrtku Krešimira Milanovića

Hrvatska je javnost početkom prošle godine doznala, naime, da se LHB banka izložila neubičajeno velikom riziku kada je dodijelila višemilijunski kredit premijerovu bratu. Banka kćer Nove ljubljanske banke (LHB Internationale Handelsbank Aktiengesellschaft) je u jeku hrvatsko slovenskih natezanja oko duga Ljubljanske banke, dodijelila, naime, privilegirani kredit tvrtki Krešimira Milanovića i to u iznosu od čak 3,25 milijuna eura. Nekoliko novinara lani je, istražujući podatke u registru Trgovačkog suda, došlo do zaključka da je banka, nakon što je Zoran Milanović postao predsjednik SDP-a, odobrila kredit uz vrlo klimavo osiguranje, odnosno uz hipoteku na kuću roditelja premijera Milanovića i još neke nekretnine koje su već bile opterećene  s više kredita.

Budući da se premijer lani u jeku novih hrvatsko-slovenskih natezanja oko duga Ljubljanske banke, odnosno u vrijeme kada su mnogi slovenski mediji pisali o ovoj aferi, nije očitovao o sumnjivo dodijeljenom kreditu tvrtki svoga brata, ostala je sumnja da je kredit 2007. dodijeljen upravo zbog Zoranova utjecaja, odnosno zbog činjenice da su u to vrijeme mnogi predviđali da bi Zoran Milanović mogao postati novi hrvatski premijer.

Žena direktora Pošte kupila Krešimirovu tvrtku, istraga u Pošti stala

Gore potpisani novinar prije dvije je godine pisao o još jednoj vrlo zanimljivoj aferi vezanoj uz Krešimira Milanovića i moguće trgovanje utjecajem njegova brata, premijera Zorana Milanovića.

Premijerov mlađi brat je, da podsjetimo, neposredno uoči parlamentarnih izbora potkraj 2011. prodao udio blokirane tvrtku Magnitudo supruzi tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatske pošte Roberta Jukića, protiv kojega su USKOK i DORH u to vrijeme provodili istragu zbog sumnji u počinjenje mnogih kaznenih djela.

U međuvremenu, istraga je stala i nikakva optužnica do danas nije podignuta.

Mr. sci. Sonja Vlahek, bivša šefica Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte koja je više puta javno upozoravala na nezakonitosti i mobbing unutar Pošte za vrijeme mandata Roberta Jukića, upozorila je tada na činjenicu da je uoči parlamentarnih izbora supruga tadašnjeg direktora Pošte dokapitalizirala posrnulu tvrtku premijerova brata. Ta činjenica itekako bode oči, jer se iz imovinske kartice Roberta Jukića moglo vidjeti da je u to vrijeme njegova supruga godišnje zarađivala tek šezdesetak tisuća kuna.

Otkud defektologici novac za kupovinu građevinske tvrtke u gubicima?

„Kakvog interesa ima jedna defektologica za kupnju građevinske tvrtke u gubicima? I otkud joj novac, ako znamo da je tvrtka Rexton d.o.o u vlasništvu njezinog supruga bila u milijunskim gubicima, odnosno da je do 2009. godine napravila dug od milijun kuna prema dobavljačima i Zagrebačkoj banci, nakon čega je prestala s poslovanjem? Premijer se zbog svega mora očitovati“, više puta je javno upozoravala mr. Sonja Vlahek, bivša voditeljica Službe za odnose s javnošću Hrvatske pošte, koja je iznutra svjedočila brojnim malverzacijama i kršenjima zakona u Pošti za mandata Roberta Jukića.

Sonja Vlahek potom je podsjetila i na činjenicu da je Državna revizija prije nekoliko godina utvrdila brojne nezakonitosti u Hrvatskoj pošti te da su zastupnici Hrvatskog sabora, kada su vidjeli taj izvještaj, u vrlo žustroj raspravi zaključili da je stanje u toj tvrtci katastrofalno, da je Uprava na čelu s Jukićem na nezakonit način vodila tvrtku, da su pogodovali privatnim konkurentskim tvrtkama na štetu Pošte, da je javna nabava dirigirana prema potrebama dobavljača a ne Pošte, da su sumnjivo velike iznose davali za zakup medija, te da su enormno zadužili tvrtku.

Zatšto je, doista, stala istraga u Hrvatskoj pošti?

Bivša voditeljica Ureda korporativnih komunikacija Hrvatske pošte podsjetila je također i na informaciju da je saborsko Antikorupcijsko vijeće, na osnovu autentičnih dokumenata, još prije četiri godine raspravljalo o kriminalu u Hrvatskoj pošti, da je utvrdilo mnogo spornih činjenica vezanih uz poslovanje Hrvatske pošte, te da su tada podnesene i kaznene prijave. No, unatoč svemu istraga stoji, a protiv Robert Jukića do danas nema nikakve optužnice!

Imaju li veze činjenice da kriminalistička istraga malverzacija u Hrvatskoj pošti već dugo stoji na mjestu te da USKOK nikako da završi istragu protiv Roberta Jukića, s informacijom da je brat premijera Milanovića u bliskom poslovnom odnosu sa suprugom bivšeg direktora Pošte, Anitom Roguljić Jukić? To je pitanje, kao i zamolbu da se premijer o tome očituje, gore potpisani novinar još u srpnju 2012. uputio Vladinom Uredu za odnose s javnošću.- donosi Direktno na svojim stranicama.

U prošlu srijedu je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem Tanje Pavelin (za koju se s dosta činjenica tvrdi da je napredovala u službi, ne ispunjavajući zakonske uvjete), odlučilo iz procesa protiv Milana Bandića izuzeti dokaze prikupljene prisluškivanjem.Problem je, međutim, u tome što je policija prisluškivala Bandića baš po nalogu Županijskog suda u Zagrebu.

Odbačena kaznena prijava protiv Karamarka

Od 2005. do 2012. godine HAC je potrošio čak 355 milijuna kuna za  informatičku  opremu  i usluge, a među tvrtkama koje su naplatile velik dio  poslova  bila  je  i  tvrtka Soboli, koju je 2002. osnovao predsjednik HDZ-a  Tomislav   Karamarko,   što  je  proizašlo  iz  analize natječajne dokumentacije  ugovora  za  informatičke i telekomunikacijske usluge HAC-a, koju je obavio stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije Saša Aksentijević.

No,  prvi je potpredsjednik Vlade tvrdio da je udjel u tvrtki Soboli prodao još 2005. godine, neposredno prije nego što je postao šef SOA-e. U  javnosti  su  se,  unatoč  tome,  kontinuirano  iznosile sumnje da je ta prodaja fiktivna te da je Karamarko zadržao veze s tom tvrtkom, pa je takva
pozicija upućivala i na sukob interesa. Tvrtka  Soboli  navodno  je  s HAC-om imala nekoliko milijunskih ugovora od kojih  su  se  neki  odnosili  ina  konzultantske usluge te izradu procjene ugroženosti  i  planova  tehničke  zaštite  objekata i objekata od posebnog značaja  za HAC. U samo dvije godine, od 2008. do 2010., Soboli je s HAC-om sklopio sedam ugovora vrijednih ukupno 12,8 milijuna kuna.

Odbačena kaznena prijava protiv Josipe Rimac

Hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) pokrenuo je istragu protiv HDZ-ove gradonačelnice Knina Josipe Rimac i još dvije osobe, tereteći ih da su protuzakonito stekli vlasništvo nad stambenim prostorima, oštetivši državu za najmanje 548.000 kuna (72.000 eura).

Istragom, koju je USKOK pokrenuo temeljem policijske kaznene prijave, obuhvaćeni su i suprug gradonačelnice te nekadašnja ravnateljica Uprave za područja posebne državne skrbi Ministarstva regionalnog razvoja.

USKOK sumnja da je ravnateljica na traženje supružnika od sredine 2008. do kraja 2009. poduzela sve kako bi im omogućila protuzakonito stjecanje vlasništva nad stambenim prostorom znatno veće površine od one koja bi njihovoj obitelji pripadala po zakonima o području posebne državne skrbi i o obnovi.

Ravnateljica Uprave je podređenoj službenici naložila da sačini ugovor o darivanju kojim je obitelji Rimac, osim stambenog prostora površine oko 126 metara četvornih, omogućeno i neosnovano stjecanje vlasništva nad još dvije etažirane stambene jedinice u istoj zgradi, površine oko 128 metara četvornih, navodi USKOK.

Šteta za budžet – 72.000 eura

Time je na štetu državnog proračuna pribavljena nepripadna imovinska korist od najmanje 72.000 eura, izvijestio je USKOK na svojim internetskim stranicama, ne navodeći imena osumnjičenika koje tereti za zlouporabe položaja i ovlasti te poticanje na te zlouporabe.

Šef SOA-e Dragan Lozančić nikada ne bi bio smijenjen da se predsjednica Republike nije privatno družila sa Zdravkom Mamićem u vrijeme dok je državna sigurnost pratila Mamićeve telefone.

Protiv izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića i još šestorice osumnjičenika hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) pokrenuo je još jednu istragu zbog sumnje da su od kraja 2007. zagrebački nogometni klub oštetili za gotovo 70 milijuna kuna (9,14 milijuna eura).

Izvršnog predsjednika Dinama tereti se i da je dogovorio ugovor kojim se samo određenim igračima utvrđuje pravo na isplatu 50 posto budućeg transfera, koji je u cijelosti trebao pripasti klubu, ali je neosnovano završio u inozemnim tvrtkama.

USKOK sumnja da su osumnjičeni iz Dinama izvukli najmanje 69,2 milijuna kuna (nešto više od devet milijuna

eura).

Zadnjom mafijaškom provalom u MUP smijenjen je kadar koji je smetao HDZ-i.

HOP portal