TITOV GLAVNI POLICAJAC S. DOLANC JE ZAKLJUČIO; ‘AKO UNIŠTIMO INA-u, UNIŠTITI ĆEMO MOĆ HRVATSKE’

0
3101
NIKOLA KOVAČEVIĆ, Stručne analize gospodarskog kriminala

greguricStane Dolanc, glavna špija komunističke partije Jugoslavije je rekao jednu zanimljivu tezu u Titovo doba; “ako želimo uništiti moć Hrvatske, moramo uništiti INA-u. I to se počelo događati velikom brzinom 1996. godine. Plan INA-e te godine je bilo povezivanje sa OMV i kupnja MOL-a. Tom planu suprostavio se Franjo Gregurić danas najmoćnija osoba u Hrvatskoj, pokriven politički ruskom šubarom. Umjesto tog plana primijenio se njegov plan, plan uništenja INA-e, koji se sprovodi do danas. 

Dajemo na uvid stručnu analizu direktora INAe Nikole Kovačevića i razloge raspada sustava;

ŠTETNO PRESLIKAVANJE ORGANIZACIJE MOL-a U INA-i

Posjetom MOL-u u Budimpešti i Slovnaftu u Bratislavi 2004. godine upoznao sam savršenu organizaciju rada uz tehnološku, tehničku i informatičku podršku.

I onda i danas izražavao sam protivljenje jednostavnom preslikavanju organizacije MOL-a u INA-u, zbog bitno različitih specifičnosti. Sve prednosti sa kojima raspolaže MOL su i bitni nedostaci u INA-i, a i različita je zakonska regulativa.

MOL

  • Osiguran kontinuirani prijem jedne vrste nafte – REB nafta,
  • Modernizacija rafinerija obavljene u prioritetu i na vrijeme,
  • Savršena logistika – 2.000 km cjevovoda za transport svih derivata, a transportna sredstva vezana uz otpremna mjesta,
  • Savršena informatička podrška – Uprave, financija, komercijale, rafinerija i skladišta – otpremnih mjesta, dispečersko-operativnog centra, a za što je utrošeno samo 75 miliona US$,
  • Uređeni sustav vertikalne organizacije, upravljanja sa biznisom i savršena koordinacije nadređene i podređene funkcije,
  • Jedinstveni mjerni sustav otpreme i prijema robe,
  • Sužen asortiman osnovnih derivata,
  • Uređeno tržište i zdrava konkurencija,
  • Pravilna kadrovska politika i selekcija po sposobnosti,
  • Definirano vlasništvo i podrška Mađarske Vlade

INA

Sve prednosti MOL-a su nedostaci u INA-i, osim što smo se proslavili sa uvođenjem SAP Projekta, za što smo potrošili cca 150 miliona US$, tri godine iscrpljivanja i učenja, a danas zalihe robe vodimo ručno, otpremna mjesta mjere po svojim mjerama a prijemna po svojim, te u sustav nije uključena Trgovina na malo – BS. Svakodnevno dograđujemo sustav i to uredno plaćama.

 

 

ZAKONSKI PROPISI U RH

Zakon o trgovačkim društvima regulira i definira uloge u dioničkom društvu: Skupština dioničara, Nadzorni odbor i Uprava. Uprava samostalno i odgovorno upravlja dioničkim društvom i za svoj rad odgovara Nadzornom odboru, koji nadzire rad Uprave, imenuje istu i razrješuje. U INA-i d.d. djeluje i Odbor Izvršnih direktora, čija djelatnost i odgovornost nije regulirana zakonom.

PRIJEDLOG MJERA ZA USPJEŠNIJE POSLOVANJE SD RAFINERIJE I MARKETIN

 

 

  • Izmijeniti i definirati odnos sa Naftaplin-om – cijene i kvaliteta nafte (sumpor, živa ),
  • Modernizacija rafinerija kao prioritetan zadatak,
  • Definirati ulogu INO-organizacija,
  • Definirati odnos sa Vladom RH radi trajnog osiguranja poslovanja po ekonomskim zakonitostima uz zajedničku toleranciju socijalnog interesa,
  • Definirati ulogu RNS i RNR –domaće tržište, izvoz, uslužna prerada (Lukoil,OMV,Petrol),
  • Definirati ulogu Trgovine INA-e kao jedinstvenog sustava trgovine na veliko i malo ( dugoročna ugovaranja sa kupcima na partnerskim odnosima, odnos sa kupcima/dobavljačima, privatnim preprodavateljima i vlasnicima BP ),
  • Uspostavljanje čvrstih odnosa sa Ministarstvima RH – Financije,Gospodarstvo, Poljoprivreda, MUP, MO kao i s velikim državni sustavima: HEP, HŽ, HAC, HC, H Šume,
  • Kontinuirano praćenje rada konkurencije i uvoza derivata,
  • Financije INA-e staviti u funkciju tržišta kapitala/robe; nekad je Interna banka INA-e bila najjača bankarska institucija na ovim prostorima,
  • Ukinuti intelektualne usluge i stimulirati rad i vrijednosti vlastitih kadrova,
  • Definirati ulogu vlastitih skladišta i skladišta pod najmom ako želimo biti lider na tržištu, Inzistirati da se utvrdi energetski bilans na nivo RH, čime bi se definirale potrebe tržišta, a regulirao  nivo prerade nafte, uvoz i izvoz derivata, plina, struje i ostalih energenata; konkurencija kupuje i uzima u najam skladišne kapacitete bez obzira na krizu,
  • Analizirati dosadašnji rad kadrovske službe i rehabilitirati sposobne a odbačene radnike; pravilna selekcija kadrova po sposobnosti a ne poslušnosti,
  • Konačno postaviti pitanje što rade ljudi, kao članovi Uprave Ina-e, savjetnici, direktori INO-organizacija, eksperti sa koef. 5,6,7 i mnogi drugi, koji su svojim radom aktivno sudjelovali da je INA danas pred bankrotom,
  • Poštivanje zakonskih propisa RH – radne dozvole, korištenje jezika, plaće i doprinosi.
  • Zaustaviti razmišljanja i ponašanja o mjerama štednje bez obzira što se neznatnom štednjom znatno umanjuje prihod – ponašanje naše Nabave i Financija.
  • Prioritetno povećavati plasman i prodaju robe, ubrzati naplatu kompenzacijama, cesijama i asignacijama, te paritetima prodaje i rabatnom politikom približiti kupcima izvore opskrbe i učiniti ih zadovoljnim partnerima,
  • Što je sa marketing strategijom? Uvodi se na tržište nova generacija robe EU V- kvaliteta ispod 10 ppm, a u sredstvima javnih glasila ni slova ( TV, radio, novine )

 

HOP