Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da Slovenija Zoranu Vaskrsiću mora platiti odštetu i troškove u ukupnom iznosu od 85.000 eura za pljenidbu i prodaju doma uzrokovanu Vaskrsićevim dugom u iznosu od bijednih 124 eura. Vrhovni sud Slovenije se očitovao o ovoj odluci: “Sud je tumačio različito slovensku provedbu zakona.”
Strasbourg je izvijestio kako je Slovenija prekršila prvi članak prvog protokola Europske konvencije o ljudskim pravima, koji se bavi zaštitom prava vlasništva. Vaskrsiću će morati platiti 77.000 eura za naknadu materijalne štete, 3.000 eura nematerijalne i 5.000 eura za povrat.
Vaskrsićev odvjetnik Peter Čeferin rekao je kako će se pobrinuti da klijent dobije naknadu plaćenu u najkraćem mogućem roku.
Vrhovni sud Slovenije je u odgovoru na presude Europskog suda objavio kako Europski sud „jasno tumači različito izvršavanje slovenskog zakona od strane sudova u ovom procesu .”
Zoran Vaskrsić bio je Ljubljanskoj tvrtci Vodovod i kanalizacija dužan 124 eura, nije riješio dug i izvršena je provedba, kojom je prodana kuću, u pola cijene, ovisno o tumačenju tržišta nekretnina.
Na isti dan, kad je saznao da se zbog duga prodaje kuća, dug je podmirio, pa je tvrtka vodovod i kanalizacija povukla tražbinu. Sud je također donio odluku da se izvršenje zaustavi. Kuća je ipak prodana novom vlasniku, i to prije isplate duga.
Prema Čeferinovim riječima, dužnik se tijekom postupka izvršenja žalio višem sudu, ali žalba je odbijena. Ovršni postupak pred Vrhovnim sudom se ne može dovesti u pitanje. Vaskrsići se tada okreću odvjetničkom uredu Čeferin, koji je podnio ustavnu tužbu. „Slovenski Ustavni sud nije prihvatio slučaj za razmatranje, i to bez ikakvog objašnjenja, stoga se odvjetnik okrenuo Europskom sudu za ljudska prava”, objasnio je Čeferin. Inače, ovdje se radilo o kršenju dva prava: prava na vlasništvo i na pravo o djelotvornom pravnom lijeku.
Vrhovni sud je odlučio da se odluka Suda za ljudska prava mora poštivati i „utjecati će na slovensku praksu, u drugim slučajevima, kada se drugačije odluči zakonom u sudskom postupku, iako je taj zakon u pravu.”
Ministarstvo pravosuđa je reklo kako se odluka mora ispitati i, ako je potrebno, predložiti dodatna rješenja i akcije. Iz ovih konfuznih odgovora slovenskog pravosuđa, čini se kako bi neki suci bolji bili u pranju suđa. Toliko bešćutnosti caruje u sudstvu i nakon izgubljenog suda na europskom nivou. Očito da Hrvatska nije jedina zemlja regije gdje se pljačka narod preko ovršnog zakona.
Prošle godine je izdato 244 rješenja o deložaciji u Sloveniji.
Detaljni podaci s kojima se služi Ministarstvo pravosuđa pokazuju da je od 2005. do 2015. godine, podneseno 7246 prijedloga za ovrhe zbog dugovanja građana.
Ovaj slučaj biti će revolucionarna odluka u odnosu na pljačku građana. Svi oni koji su toliko godina pljuvali članstvo u uniji ovim potezom mogu trenutno zašutiti, jer unija je zaštitila građanina od pljačkaških država regije.
-Kada tužiš Hrvatsku na EU sud, 99% tužbi hrvatski odjel suda na koji prvo dođe tužba ne pušta tužbu pred suce, odbaci ili zavlači, čista korupcija i sprega s našim sudovima-bio je jedan komentar na našu objavu.
HOP
