MEDIJSKO ŠIRENJE LAŽI
Ni ja ne bih ništa više rekla za ovaj list. Ajmo redom;
1″)Novi vlasnik kuće Turić: ” sastat ću se sa načelnikom policije i predsjednicom suda, želim mirno rijesiti problem”!!Halo, problem se rješava putem sudskih rasprava, ne na kavicama sa predsjednicom suda i načelnikom policije?!
2) Provalu Turića i zaštitara koji su zatočili Miljenku Strjački, mijenjanjem brava u kući u čijem posjedu su se nalazili Strjački, novinarka i ne spominje, kao ni nespornu činjenicu da su zaštitari a i neki drugi ograničili slobodu Miljenki Strjački, koja živi u kući.
3) Mislim da novinarka Hajdi Karakaš Jakubin nije vidjdla ni jedan papir, jer bi shvatila u 5 minuta DA SEVERITAS nije stranka ni u jednom sporu, i da Severitas NIJE BIO U POSJEDU. Ali za to bi trebalo znati razliku između vlasništva i posjeda.
4) Osobno sam bila na licu mjesta I SVE SNIMALA, Nikakve provale, ni remećenja javnog reda i mira nije bilo, ako policija treba, ja, Neno Koljaja, Televizija Zapad, ustupit ćemo snimke.
5) Nek novinarka pregleda ročišnike sudova i vidi u koliko postupaka je Severitas tužen za smetanje posjeda
Novinarka potpuno neprofesionalno, i iznimno nametljivo nameće teoriju da je Turić žrtva-piše aktivistica i novinarka N. Landeka.
DEMANTI ODVJETNICE SANJE DOZET na tekst objavljen na portalu Jutarnji list, i u tiskanom izdanju dana 08. svibnja 2021. g. o drami obitelji Strjački u Zaprešiću, gdje je Miljenku Strjački zatočila zaštitarska služba koju su angažirali Turići i neovlašteno joj ograničili slobodu i kretanje
JUTARNJI LIST objavio je senzacionalističke tekstove u kojima je objavljeno niz neistinitih tekstova koji se temelje na mnoštvu neprovjerenih činjenica. Takvi tekstove protive se i novinarskoj etici, obzirom da novinarka Hajdi Karakaš Jakubin nije provjerila osnovne podatke, da tvrtka Severitas d.o.o. ni Turić Željko i Branko, nisu stranke iz ovršnog postupka pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, kao i da je gđi Miljenki Strjački bila nekoliko dana ograničena sloboda i kretanje, zapriječen joj je pristup hrani, vodi, izvoru topline, i uskraćena osobna sloboda, uz psihički teror i zastrašivanje kojem je bila izložena. Objaviti neistine da je “teško bolesna MIljenka Strjački” provalila, i potom promijenila brave” graniči se sa znanstvenom fantastikom, a Jutarnji list umjesto istinitog izvještavanja i provjere činjenica pretvara žrtvu u zločinca, a počinitelja kaznenog djela u žrtve. Isto tako,
Jutarnji list objavljuje izjavu Željka Turića da će “problem riješiti mirnim putem na sastanku sa načelnikom policije i predsjednicom Općinskog suda u Novom Zagrebu”. PItanje dana je NA KOJI NAČIN će gospodin Turić rješavati problem sa navedenim službenim osobama, osim utjecajem na iste i eventualnim podmićivanjem, obzirom DA TVRTKA SEVERITAS NIJE STRANKA U POSTUPKU, I DA SE SPOROVI RJEŠAVAJU U SUDSKIM PARNICAMA, BAR PO ZAKONIMA REPUBLIKE HRVATSKE, A NE NA PRIVATNIM KAVAMA I DOMJENCIMA. Kakve to posebne privilegije imaju braća Turić i tvrtka Severitas, pa da problem može riješiti “mirnim putem na sastanku sa načelnikom policije i predsjednicom suda”???
Radi istinitog izvještavanja javnosti, a obzirom da Jutarnji list još uvijek nije objavio DEMANTI koji je po Zakonu o medijima bio dužan objaviti ODMAH čim je zaprimio Demanti (09.05.2021.) godine, objavljujemo u cijelosti DEMANTI koji im je uputila odvjetnica Sanja Dozet, uz obavijest da je u tijeku i podizanje tužbe radi naknade štete njezinim klijentima.- Uredništvo portala HAZUD.HR
N/r.glavnog urednika
DEMANTI NA TEKST OBJAVLJEN NA WEB PORTALU Jutarnji list, dana 08. svibnja 2021. godine, autor Hajdi Karakaš Jakubin pod nazivom „Zaštitari zauzeli kuću i iskopčali struju, bivša vlasnica ne želi van: „Ovo je moj dom“
Poštovani,
obraćam Vam se u svojstvu opunomoćenika članova obitelji Strjački iz Zaprešića, Ulica Rude Bosaka 9, Zaprešić, Sanja Dozet, odvjetnica iz Zagreba i u skladu s odredbama Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) iz čl. 40. zahtijevam objavu demantija i ispravka objavljenih navoda koje je Jutarnji list objavio u tiskanom i internetskom izdanju od 08.05.2021. godine. U skladu sa čl. 41. Zakona o medijima zahtijevamo da ovaj demanti i Zahtjev za ispravkom bude objavljen bez promjena i dopuna, i to na isti način ili istovrijedan način u internetskom izdanju, kako je Jutarnji list prvotno objavio gore navedeni članak.
Prvenstveno napominjem da s potpisanim autorom teksta gospođom Hajdi Karakaš Jakubin nisam razgovarala, niti me ista kontaktirala vezano uz obitelj Strjački.
Unatoč Priopćenju odvjetnice Sanje Dozet od 07. svibnja 2021. godine upućenog svim medijima, i unatoč izvještavanja u RTL Danas čiji novinari su izvještavali točno i istinito izravno sa terena, Jutarnji list je tekstu objavljenom 08.05.2021. godine objavio tekst prepun neistina i neispitanih tvrdnji, iskrivljenih činjenica, sve sa svrhom senzacionalizma.
U spornom članku Jutarnji list iznosi subjektivan dojam koji se ne temelji na stvarnim činjenicama i predstavlja isključivo osobnu interpretaciju Jutarnjeg lista, obzirom da činjenice na kojima se temelji tekst uopće nisu ispitane, čime je prekršena obvezu objektivnog iznošenja činjenica u skladu sa temeljnim novinarskim i moralnim načelima.
Tako primjerice, Jutarnji list navodi „Uslijedila je nepoštena rabota jer im je zadruga, tvrde Strjački, isplatila samo 39.000,00 eur da otplate kredit u PBZ-u dok 81.000,00 eur ostatka traženog kredita nisu vidjeli, iako RBA tvrdi da su im tu razliku isplatili u gotovini.“ Smatramo da bi prilikom sastavljanja teksta, auto teksta koji je pisao i objavio neistinite činjenice u tekstu, trebao biti upoznat sa zakonskim odredbama i osnovom poslovanja kreditnih institucija, kojima je propisano da se novac ne isplaćuje u gotovini i bez ikakvog traga, niti se može nositi u torbi.
Godine 2007. inozemne banke mogle su odobravati kredite u Austriji, uz napomenu da Raiffeisenbank St. Jegersberg Wolfsberg zadruga sa ograničenom odgovornošću nije 2007. godine bila banka, međutim, banke su morale vršiti isplate putem deviznog računa na račun u Hrvatskoj, dok austrijske zadruge mogle su poslovati isključivo u okviru Zakona o zadrugama Republike Austrije, i mogli su davati zajmove isključivo svojim zadrugarima, i u okviru pokrajine u kojoj su imali sjedište, i jedne i druge novac moraju isplatiti na devizni račun. Dakle, neistinita je informacija da bi Strjački dobili novac u gotovini.
Nadalje, nije točno da su se rate kredita nagomilale i da je to razlog situacije u kojoj se trenutno nalazi obitelj Strjački. Točno je, a što novinarka nije ispitivala, da su Darko i Miljenka Strjački sklopili ugovor o kreditu na iznos od 120.000,00 eur od čega im je isplaćeno svega 31.000,00 eur, 8.000,00 eur jer je zadruga naplatila troškove posrednika i obrade kredita, a za koji iznos je jamstvo bila kuća koja je već bila izgrađena, i koja je bila za 2/3 manja od kuće koju sada svojata tvrtka Severitas d.o.o. Naime, dvoje odrasle djece obitelji Strjački, Marko i Ante sagradili su uz kuću svoje stanove u kojima žive, Marko zajedno sa obitelji, sa suprugom i malodobnim djetetom, i Ante u svojem stanu u kojima se nalaze i njihove pokretnine i osobne stvari. Ante Strjački, Marko Strjački, Ivana Strjački i Toni Strjački NISU OVRŠENICI u postupku, niti je nad njima provedena ovrha, niti su oni dužnici RAiffasienbank ST. Jegersberg Wolfsberg zadruge. Štoviše, Marko i Ante 23.04.2021. godine nisu ni bili u svojim stanovima.
Austrijska zadruga inzistirala je da se najprije zatvori kredit u Privrednoj banci Zagreb u čiju korist je bila upisana hipoteka na nekretnini koja je predmet zaloga, stoga je iznos od 31.000,00 eur isplaćen na devizni račun Strjačkih i potom usmjeren Privrednoj banci Zagreb koja je izdala Brisovno očitovanje. Po upisu hipoteke u korist austrijske zadruge Miljenka i Darko Strjački zatražili su da im se isplati na devizni račun preostali iznos iz ugovora o kreditu, a što nikada nije učinjeno. Svega nekoliko mjeseci od potpisa ugovora o kreditu, za koje vrijeme su Strjački plaćali mjesečne rate i isplatili preko 30.000,00 eur, umjesto da im se isplati ugovoreni iznos, austrijska zadruga otkazala je ugovor o kreditu i pokrenula ovrhu na nekretninama na cjelokupni iznos iz ugovora, koji je nepošten i ništetan prema hrvatskim zakonima i prema europskom pravu.
Ugovor o kreditu koji je sklopio vjerovnik, odnosno kreditni posrednik koji nema odobrenje za usluge potrošačkog kreditiranja, odnosno za posredovanje pri potrošačkom kreditiranju, je ništetan. regulirano Člankom 19.j. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ( NN 102/2015). Nepoštenost ugovornih odredbi regulirana je EU Direktivom EU 93/13, a primjene navedene Direktive u hrvatskom pravu obvezuje hrvatske sudove da odgode ovrhu do pravomoćnog okončanja postupaka kojima se dokazuje ništetnost i nepoštenost ugovornih odredbi ugovora o kreditu. Sudski postupci kojim se utvrđuju ništetnost i nepoštenih ugovornih odredbi su u tijeku po tužbama Darka i Miljenke Strjački.
Bez obzira na navedene činjenice svim navedenim činjenicama sud je provodio ovršni postupak, tijekom kojeg je kuća prodana na drugoj dražbi. Kupac kuće za 1/3 vrijednosti je Raiffaisenbank St. Stefan Jegersberg eGen koja je različita pravna osoba od vjerovnika iz ugovora o kreditu. Međutim, uprkos svim prigovorima u tom pogledu sud je kupca oslobodio plaćanja jamčevine i plaćanja kupovnine. Godinu dana nakon što je ovrhovoditelj kao kupac kupio nekretninu, a da nije stupio u posjed nekretnine, prodao je kuću tvrtki agenciji za nekretnine Severitas d.o.o. vlasništvo obitelji Turić i to na način da su načinili Sporazum kojim se nesporno utvrđuje da se u kućama nalaze obitelji (tvrtka je kupila 9 takvih kuća u jednom paketu, a kasnije još 60), i da prodavatelj nije u posjedu nekretnine. Ugovorom o kupoprodaji Severitas d.o.o. uplatilo je predujam za kuću od 10.800,00 eur, i istog dana su dobili i tabularnu ispravu, dok za ostatak od 62.000,00 eur nema dokaza da je isplaćeno, iako bi takav dokaz morao biti u zemljišnim knjigama.
Jutarnji neistinito navodi da bi se „iznenada u kuću, iskoristivši priliku otvorenih vrata, vratila teško bolesna Miljenka, te promijenila bravu i potom postala „zatočenica“ kuće koja ne pripada obitelji.“ Ta rečenica je napisana sa namjerom da zvuči senzacionalistički, bez ikakve provjere činjenica, a što je suprotno novinarskoj etici, a u suprotnosti je i sa samim navodom, jer je nelogično i nevjerovatno da bi „teško bolesna Miljenka“ mijenjala brave po kući….
Isto tako je potpuno neistinito, i javnost dovodi u zabludu, nanoseći iznimno veliku štetu mojim klijentima, objavljeno „da je tvrtka Severitas d.o.o. deložacijom došla u posjed kuće, u koju se Miljenka potom vratila i postala talac vlastite sudbine“ Točno je da tvrtka Severitas d.o.o. nije stranka u ovršnom postupku, pa tako nije niti došla u posjed kuće, kako to neistinito piše Jutarnji list. Između stranaka Strjački i Severitas nije se vodio niti jedan sudski postupak do dana provale u kuću od strane Severitas d.o.o. kada je podignuta tužba radi smetanja posjeda protiv njih, i drugih radnji, što je sve predano nadležnom sudu na postupanje.
Točno je da je dana 23.04.2021. godine provedena deložacija iseljenjem Miljenke i Darka Strjačkog, koji su istoga dana u 14 sati mirno, bez ikakve prisile izašli iz kuće, a ključeve od njihovog stana preuzeo je sudski ovršitelj Svalina. Točno je i da je ovrhovoditelj (koji nije Severitas d.o.o) nudio smještaj za ovršenike, koji su doista i otišli u Hostel Rakitje u koji ih je uputio ovrhovoditelj, no tamo ih nisu primili jer smještaj nije bio plaćen.
Po povratku s posla, sinovi Miljenke i Darka Strjačkog, koji nisu ovršenici kako sam već više puta istaknula, i koji žive na adresi Rude Bosaka 9, i na toj adresi imaju svoje stanove, svoje pokretnine i osobne stvari, prijavljeni su na navedenoj adresi, i nisu predmet niti jednog sudskog postupka, ušli su normalno, bez nasilja, bez provale, na uobičajen način u svoje domove. Sin Ante Strjački oca i majku pozvao je k sebi u svoj stan. Dakle, sasvim sigurno, kako vi to senzacionalistički i neistinito pišete „teško bolesna Miljenka Strjački nije bušila brave i mijenjala ih“, niti je provalila, jer za to nije bilo nikakve potrebe, ušla je normalno u stan koji je vlasništvo njezinog sina i njegov dom, i to bez ikakve provale.
Jutarnji list piše da je „vlasnik Severitasa Željko Turić zgrožen nastalom trakavicom“ i da su Strjački tražili da im on plati smještaj preko Bookinga. Strjački nisu kontaktirali sa Željkom Turićem, niti su ga tražili da im on plati smještaj, dapače, Željko Turić nije stranka u ovršnom postupku niti je u posjedu predmetne kuće, niti je ikada bio u posjedu kuće.
Šestog svibnja Severitas d.o.o. angažirao je zaštitare koji su na adresi Rude Bosaka 9 provalili dvorišna vrata, a potom i sva kućna vrata, promijenili brave i ušli u kuću u kojoj se nalazila sama toga trenutka Miljenka Strjački. Iako su zaštitari isključivo ovlašteni osiguravati prostor, asistirali su provali i promjeni brava, te su gdji Miljenki upali i u sobu u kojoj je bila i zajedno sa njom u sobi proveli četiri dana i tri noći, ograničivši joj kretanje, a od 7. svibnja su joj uskratili i električnu energiju, vodu, hranu, mobitel. O tome svjedoči najmanje stotinu svjedoka koji su svakodnevno bili ispred kuće zabrinuti za zdravlje i život gdje Miljenke.
Jutarnji list je prenio izjavu Željka Turića, bez ikakve prethodne provjere, a što je provjerljiva informacija, „da ta obitelj godinama ne plaća plin, struju i da mu je dosta plaćanja tuđih računa“…. Iz uplatnica koje posjeduje obitelj Strjački, a mogu se pribaviti i iz HEP-a nesporno je da Strjački Darko plaća električnu energiju, a zadnji put je plaćena struja 21.04.2021. godine, dok za plin nema nikakvog dugovanja. Željko Turić nije plaćao ni struju ni plin.
Jutarnji list nije kontaktirao odvjetnicu Sanju Dozet, niti su od mene dobili informaciju da je na takav način Severitas došao u posjed još 20-tak nekretnina. Razlika između posjeda i kupnje je ogromna, pravo na posjed je zajamčeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dok kupnja nekretnine sa ljudima u kući je potpuno neizvjesna i prethodi dugi pravni put do predaje u posjed, bez kojeg pravo vlasništvo nije u cijelosti konzumirano.
Iako nije točno da sam za Jutarnji list izjavila da su tek nakon 14 godina pokrenute pravne radnje protiv RBA zadruge, ovom prilikom mogu reći da su brojne zakonom propisane pravne radnje poduzimane tijekom čitavog perioda od 2008.godine do danas, mnoge radnje još su uvijek u tijeku, a neke su prilično otežane obzirom da sud o tim radnjama još nije odlučio niti u prvom stupnju.
Ukoliko autorici članka neki podaci nisu bili dostupni, ili nije sa njima upoznata, o istima je bila dužna informirati se obzirom na tematiku, i na štetu koja je nastala za moje klijente objavom neistinite i netočne informacije.
Manipulacija nepotpunim i netočnim informacijama putem medija ne samo da stvara pogrešnu sliku o mojim strankama, već značajno doprinosi i rušenju ugleda novinarstva i medija općenito, jer upravo mediji su ti čija je zadaća vijest prenijeti istinito i činjenično potvrđeno, te u tom smjeru novinari moraju postupati na objektivan i profesionalan način.
Obzirom na štetu koja može nastati za moje stranke objavom neistinitog članka, zahtijevamo objavu ovog ispravka u cijelosti, na primjerenom prostoru, i to odmah po primitku putem elektronske pošte, na Internet portalu jutarnji.hr uz poveznicu na link neistinito objavljenog teksta za koji je zatražena objava Demanta i Ispravka,, kako je to predviđeno Zakonom o medijima.
Sanja Dozet, odvjetnica iz Zagreba
HOP
