Otkrivamo kada kupanje na bazenu postaje opasno i koji su otrovi dozvoljeni u samoj uporabi

0
8686

Trovanje u bazenima događa se u svim bazenima i sreća je što ljudi na bazene idu samo povremeno pa se zdravstvene tegobe teško dokazuju a još manje pripisuje bazenskoj vodi?!

Svaki priključak na bazenu je za drugu kemikaliju. Često niti jedan cijevni priključak nije označen za koju kemikaliju je namijenjen.Ono što bode u oči da na pokrovu bazena za kemikalije nema propisanih natpisa o sadržaju ,natpis otrov, i znak mrtvačke glave i ostalo što je propisano.

                  Naravno nitko namjerno ne izaziva nesreću i razvija bojni otrov ali očigledno je da su profita radi, od uprave na dalje, zaposleni nestručni neodgovorni diletanti i nadležnim inspekcijama čije bi diplome trebalo preispitati kao prvi korak, jer su odgovorniji od uprave raznih komercijalnih bazena i toplica.

 Najbrojniji gosti su djeca svih uzrasta i upravo voda i prostori u kojima se zabavljaju tretiraju se izuzetno opasnim po život i zdravlje kemikalijama koje imaju istovremeno vrlo kratkotrajno i vrlo dugotrajno podmuklo djelovanje.

                  Ima li među zaposlenicima i jedan kemičar,kemičarski tehnolog ili biotehnolog bilo kojeg stupnja i koje ovlasti i dužnosti ima? Bazenske uprave vrlo često varaju ljude kojima predočuju sastav i prirodne benefite izvorske vode koju onda naknadno “oplemenjuju” raznim vrlo reaktivnim otrovnim kemikalijama koje iz temelja mijenjaju kemijski sastav vode i time umjesto pozitivnog djelovanje na zdravlje podvaljuju vodu koja narušava zdravlje.

                               Pri tome ne objavljuju sastav vode nakon svih kemijskih tretmana osim sadržaja klora.Spomenuli su da osim natrijevog hipoklortita dodaju i sumpornu kiselinu kao pH minus.Nigdje posjetiteljima kupačima ne deklariraju koje kemikalije i njihov sastav dodaju u vodu i kojim kemikalijama čiste bazene.Nažalost čak ni propisi i inspekcije ih ne obavezuju na to.

                           Tijekom kupanja proguta se nesvjesno određena količina vode pogotovo ako su djeca u pitanju.Nadalje omekšala koža po cijeloj površini, kao spužva upija kemikalije i unosi u tijelo.

                           Ministarstvo zdravstva donijelo je”Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda”NN 20.5.22 a da nije propisalo koje se kemikalije smiju se davati u bazensku vodu ni kojim se kemikalijama smiju obavljati pranja i dezinfekcija.

                                      Odgovorna osoba mora biti tehničke struke (strojar, bravar, električar, limar i.t.d.) . Kemijske struke se nigdje ne spominju.S razlogom, kemičari su crvena krpa za t.zv. “struku” ne kao konkurencija ,već kao oni koji marljivo raskrivaju sve njihove obmane, neznanje i promašaje.

                ” Struka ” koja je preuzela monopol kontrole higijene i sanitacije, mogla bi počistiti pred svojim vratima t.j. bolnicama i ambulantama kojima haraju bolničke infekcije.Štite oni doduše, ali samo sebe ,dok pacijente i druge građane ne, osim ako dobro podmažeš.

                        Dakle u bazensku vodu koje se dio i nehotice popije može se dodavati sve kemikalije.Ako se bazen puni prirodnom mineralnom vodom kontrolira se samo amonij, kisik,ozon, fosfor,vrste klora, cijanurna kiselina, i trihalometani(porijeklo urin).Dodane kemikalije se ne kontroliraju kao ni kemijske reakcije koje su proizvele.

                    Zdravstveni nazor propisan spomenutim pravilnikom nema funkciju zaštitu zdravlja čovjeka već služi za lako zarađivanje novca nekih ovlaštenih institucija.

                        Zamislite slobodno se dodaju razni otrovi u vodu za kupanje koja se guta ili difundira kroz kožu a nitko ne kontrolira što se dodaje i koliko. Djeca su u pitanju ,diletanti!

                  Prema tome za moguće tragedije glavnu odgovornost snosi Ministarstvo zdravstva. Nije regulirano ni dodavanje kiselina ,lužina, dezinficijenasa, algicida, oksidansa ,reducensa i drugo .Drugim riječima  da li je ministarstvo zdravlja je ozakonilo sve postupke trovanja?

                             Pa da vidimo što nam sve nude trgovci kemikalija za bazene;

-kemikalije za reguliranje pH  ; pH minus i pH plus, napr. Ivero

-kemikalije za dezinfekciju vode klor tekući,klor tabelete,klor plin

-kemikalije za šok kloriranje vode

-kemikalije za dodavanje kisika

-kemikalije za uništavanje algi-algicidi

-kemikalije za bistrenje vode -flokulanti, koagulanti

-kemikalije za prezimljavanje vode

-kemikalije za čišćenje organskih naslaga

-kemikalije za odmaščivanje

-kemikalije za uklanjanje vapnenca

-kemikalije za sprečavanje pjene

-razne kiselina

-razne lužine

-razni detergenti

                                          Koliko od ovih navedenih kemikalija smije biti prisutno u vodi a da ne ugrozi zdravlje kupaća nije propisano.Proizvođači tih kemikalija prikrivaju pravi sastav kao proizvodnu tajnu i time je opasnost još i veća.

Natrijev hipoklorid za obradu bazenske vode, greškom dostavljača, završio je danas oko 18 sati u pogrešnom rezervoaru, izjavio je direktor  jednih toplica te dodao da je ulijevanje sredstva odmah prekinuto čim je nastala kemijska reakcija, te je po protokolu počela evakuacija posjetitelja.

“Oko 18 sati dostavljač kemikalija dostavio je natrijev hiperklorid kojeg koristimo za obradu bazenske vode i skladištimo ga u strojarnici bazena. Prilikom dostave dostavljač je greškom usipao kiselinu PH-(minus) te je u trenutku došlo do kemijske reakcije u zraku koja se počela širiti prostorijama prema saunama i wellness centru. (nazivi kemikalija su pogrešni)?!

Oakvi otrovi podliježu strogoj proceduri.Kemikaliju je trebao preuzeti ovlašteni radnik toplica, pritom pregledati popratnu dokumentaciju, provjeriti oznake i deklaracije na dopremljenoj kemikaliji, zatim trebao je uzeti uzorak kemikalije i dati na kontrolu radi identifikacije na prikladan način, ovlaštenom kontroloru ,da se potvrdi originalnost kemikalije kao i količina u dostavnoj ambalaži.

                             Tada je uz prisutnost dostavljača prijemni radnik toplica  trebao priključiti cijevi za pretakanje kemikalije ,sačekati da sva kemikalija iscuri iz dostavne ambalaže u prihvatni spremnik. Zatim trebao skinuti ispusno crijevo oprati ga i osigurati.

                               Dostavljač, koji može svaki put biti druga osoba  nije dužan poznavati i upravljati instalacijama toplica.

Zašto nemaju zvučne alarme?

Zakon o zaštiti na radu

pročišćeni tekst zakona

NN 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18

na snazi od 01.11.2018.

Članak 12.
(1) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi,
a osobito:-

12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja

Članak 17.

(2) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju
radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu

Članak 44

(1) Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati
tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu
zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.
(2) Poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup
mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost

Članak 45.

(1) Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizikalnim,
kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima na radu, u skladu s ovim Zakonom, njegovim provedbenim
propisima i pravilima zaštite na radu te posebnim propisima o zaštiti od fizikalnih, kemijskih i bioloških
štetnosti.

Članak 46.
(1) Poslodavac je obvezan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari
stalno unapređivati zaštitu na radu.
(2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerađuje, odnosno skladišti opasne kemikalije, mora, u skladu s
procjenom rizika, primjenjivati pravila zaštite na radu

Članak 47.
(1) Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom
bezopasnih kemikalija.
(2) Ako nije moguća zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim
kemikalijama, poslodavac je obvezan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti
opasnost ili štetnost od njihove primjene.
(3) Ako koristi opasne kemikalije, poslodavac je obvezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim
redoslijedom:
1) koristiti zatvorene sustave, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike
2) odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okoliša opasne plinove, pare, prašine i aerosole čije
oslobađanje ne može spriječiti, na način da pri odvođenju ne onečišćuje ljudski okoliš
3) kada ne može odvoditi opasne plinove, pare, prašine i aerosole s mjesta nastanka, ograničiti na najmanju
moguću mjeru:
− količinu opasne kemikalije
− broj radnika izloženih djelovanju opasne kemikalije
− vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije
4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu, ako se
pravilima navedenima u podstavcima 1., 2. i 3. ovoga stavka ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i
zaštita zdravlja radnika.
Provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radu

Članak 48.
(1) Obveza je poslodavca da koncentracija opasnih kemikalija, koje djeluju u obliku plinova, para, prašina i
aerosola, na mjestima rada i u njihovom okruženju bude što niža i ispod granične vrijednosti izloženosti.
(2) Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi granične vrijednosti, poslodavac je
obvezan neodgodivo:
1) utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti
2) na temelju utvrđenih razloga primijeniti dodatna pravila zaštite na radu
3) nakon primjene osnovnih pravila, ponoviti mjerenja

Članak 49.
(1) Poslodavac je obvezan osigurati da opasne kemikalije budu tako pakirane i označene da prilikom njihovog
korištenja ne postoji opasnost, odnosno štetnost za zdravlje i sigurnost radnika.
(2) Poslodavac je obvezan osigurati da za opasne kemikalije radnicima budu dani podaci o opasnostima ili
štetnostima u vezi s njihovim korištenjem, kao i o pravilima, odnosno mjerama zaštite na radu.
(3) Kod skladištenja opasnih kemikalija poslodavac je obvezan osigurati primjenu pravila zaštite na radu u
skladu sa svojstvima tih kemikalija.
(4) Poslodavac je obvezan osigurati da se s ambalažom preostalom nakon korištenja opasnih kemikalija
postupa u skladu s pravilima zaštite na radu te da se odlaže u skladu s posebnim propisima.

Članak 53.
(1) Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove na
vidljivom mjestu.
(2) Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika, poslodavac je obvezan
postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških
štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu.

Članak 54.
(1) Strani radnici moraju, uz uvjete propisane posebnim propisima, ispunjavati i uvjete propisane odredbama
ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

Članak 62.
(1) Poslodavac je obvezan na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto:
1) sigurnosne znakove
2) znakove za evakuaciju i spašavanje
3) upute i oznake za rukovanje radnom opremom
4) upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, izvorima zračenja i drugim izvorima
opasnosti i štetnosti.
(2) Poslodavac je obvezan osigurati da radniku budu dostupni:
1) procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju
2) upute za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju
3) pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način
4) pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada
5) zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilištu na
kojemu rad ukupno traje kraće od 60 dana, ali moraju biti dostupni u roku koji odredi nadležni inspektor.

Citirani su dijelovi zakona za koje postoji sumnja da nisu poštovani u Termama.

Na mjestu gdje se dogodilo tragično trovanje prema fotografijama nije se nalazila ni jedna od ovih naljepnica opasnosti i upozorenje a direktor tvrdi da imaju elaborate i vježbe spašavanja.

Zakon o otrovima NN 27/1999

Članak 2.

Otrovima u smislu ovoga Zakona smatraju se tvari prirodnoga ili sintetskoga podrijetla i proizvodi proizvedeni od tih tvari, koji uneseni u ljudsko tijelo ili u dodiru s ljudskim tijelom mogu ugroziti život i zdravlje ljudi ili štetno djelovati na okoliš te tvari čijom razgradnjom ili uništavanjem nastaju otrovne tvari.

Članak 6.

Uporabom otrova u smislu ovoga Zakona smatra se uporaba otrova u provođenju mjera za zaštitu zdravlja ljudi, provođenju mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u komunalnoj higijeni, za zaštitu okoliša, zaštitu bilja i životinja te u druge svrhe u gospodarskim i negospodarskim djelatnostima kada je to potrebno u tehnološkom postupku za obavljanje tih djelatnosti.

(ovo je pomalo farsa ili paradoks!)

Članak 8.

Zaštitom okoliša od štetna djelovanja otrova, u smislu ovoga Zakona, smatra se zaštita zraka, vode, mora, tla, ljudske i životinjske hrane, biljnoga i životinjskoga svijeta, zaštita radne okoline i zaštita zaposlenika koji rade u proizvodnji, prometu, uporabi ili u zbrinjavanju otrova te zaštita osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti rabe otrove u dijelu u kojemu to nije regulirano propisima o zaštiti na radu.

Članak 19.

Zabranjuje se proizvodnja, promet i uporaba otrova za koje se tijekom uporabe utvrdi štetno djelovanje na zdravlje ljudi ili na okoliš unatoč pravilnoj primjeni u namijenjene svrhe i provedbe mjera zaštite od njihovoga štetnog djelovanja. Zabranjuje se proizvodnja i promet otrova koji nisu pod redovitim laboratorijskim nadzorom (nestandardiziranih otrova i onih u neoriginalnu pakiranju).

Članak 24.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, odnosno prometa otrova te pravna osoba koja rabi, odnosno zbrinjava otrove ili obavlja djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te fizička osoba koja obavlja promet na malo otrovima, odnosno koja rabi otrove, ne može započeti obavljanje djelatnosti ako rješenjem nadležnoga tijela nije utvrđeno da udovoljava propisanim uvjetima glede prostora, opreme, zaposlenika i zaštite na radu.

Članak 32.

Pravna, odnosno fizička osoba ne smije zaposliti na radnome mjestu na kojem se radi s otrovima osobe koje nemaju posebna znanja o zaštiti od otrova.

Potvrdu o stečenom znanju te provjeri znanja o zaštiti od otrova daje Hrvatski zavod za toksikologiju.

Članak 36.

Otrovi koji se stavljaju u promet moraju imati na svakom spremniku, odnosno na svakome pojedinačnom pakiranju ili uz svako pojedinačno pakiranje otrova deklaraciju koja sadrži ove podatke:

  1. zaštićeno, generičko i kemijsko ime otrova,
  2. registarski broj otrova iz međunarodnoga registra kemikalija (CAS broj),
  3. sadržaj svih aktivnih tvari i drugih sastojaka koji se u smislu ovoga Zakona smatraju otrovima,
  4. datum proizvodnje,
  5. rok uporabe,
  6. naziv i adresu proizvođača,
  7. naziv i adresu uvoznika,
  8. način i uvjete skladištenja i čuvanja,
  9. znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavješćivanja,
    10. serijski broj.

Propis o označavanju i obilježavanju otrova iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar zdravstva.

Članak 37.

Osim podataka iz članka 36. ovoga Zakona deklaracija otrova iz Skupine I mora sadržavati natpis: “Vrlo jaki otrov”, iz Skupine II: “Otrov”, iz Skupine III: “Štetna tvar”, ispisan velikim slovima i označen propisanim oznakama kojima se označava otrovnost i štetnost pojedinih otrova.

Ako su otrovi eksplozivni ili zapaljivi, ili imaju oksidirajuće, nagrizajuće ili nadražujuće djelovanje, deklaracija obvezno sadrži, osim podataka iz članka 36. ovoga Zakona, oznake iz stavka 1. ovoga članka i uobičajene oznake za označavanje eksplozivnosti, zapaljivosti, oksidirajućega, nagrizajućega, odnosno nadražujućega djelovanja otrova, u skladu s posebnim propisima.

Članak 42.

Otrovi koji djeluju u obliku plina ili koji razgradnjom daju otrovne plinove mogu se prodati samo pravnoj osobi koja ima posebno ovlaštenje za rad s ovim otrovima.

Ministarstvo zdravstva daje posebno ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka pravnoj osobi koja osim ostalih uvjeta utvrđenih propisom iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona ima i stručnu osobu visoke stručne spreme odgovarajućeg usmjerenja (farmaceutskog, medicinskog, kemijsko-tehnološkog, veterinarskog, poljoprivrednog ili šumarskog) za rad s ovim otrovima.

Ostali otrovi iz Skupine I izdaju se samo pravnoj osobi koja ima potvrdu Ministarstva zdravstva da u radnom odnosu zapošljava osobu visoke stručne spreme odgovarajućeg usmjerenja za rad s ovim otrovima.

Članak 54.

U obavljanju sanitarnog nadzora sanitarni inspektor ima pravo i dužnost:

  1. zabraniti proizvodnju, promet, uporabu ili zbrinjavanje otrova te po potrebi narediti da se otrovi unište, ako utvrdi da unatoč njihovoj pravilnoj uporabi u namijenjene svrhe i provedbi zaštitnih mjera od njihova djelovanja nastaju ili mogu nastati štetne posljedice za zdravlje pučanstva ili životinja i za okoliš,

             U prometu su sredstva za bazene koje uopće ne deklariraju sastav kemikalija koja su u njima.

Lista otrova koji se mogu stavljati u promet NN 30/2005

657 triklorizocijanurna kiselina  87-90-1 III  O,Xn,N  R:8,22,31,36/37,50/53- algicid

398   klor  7782-50-5   II  T,N  R:23,36/37/38,50Screenshot_20220826-084400_Yandex Mail

Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište NN 80/2010

Dakle ogroman je izbor dozvoljenih otrova i isto toliko prilika za nesavjesne i nekvalificirane trovače kojima su najviše izložena djeca i sportaši.

Prije nego se ode na bazene bilo bi dobro istražiti kako djeluju kemikalije koje ne deklariraju a upotrebljavaju.Dakle trovanje o vlastitu trošku i užitku sve pod blagoslovom dičnih nam liječnika u Ministarstvu zdravstva.

Screenshot_20220826-084339_Yandex Mail

  Otrovanje s parama, otopina klora, u bazenu: znakovi, što učiniti, kako postupati

Alexey Portnov , Medicinski urednik
Posljednji pregledao: 28.11.2021- automatski prijevod

Uzroci trovanja s klorom

Kako bi se osiguralo da je klor siguran, postoje najveće dopuštene koncentracije. Tako, prosječni dnevni sadržaj atmosferskih plin ne smije biti veći od 0.03 mg / m 3, jedan – 0.1 mg / m 3, u industrijskim prostorima – 1 mg / m 3. Uzroci trovanja klorom mogu biti:

industrijske nezgode;

veliki sadržaj plina u bazenu i opskrbu vodom;

uporabu kemijskog oružja za masovno uništenje;

kršenje pravila uporabe u svakodnevnom životu (visoke koncentracije, zatvorene sobe).

Obavlja li tko mjerenje klora u zraku u Termama Tuhelj i gdje objavljuje nalaze?

Patogeneza

Patogeneza trovanja klorom je kemijska trauma koja ometa vitalne funkcije tijela. Kao rezultat reakcije plina s vlagom sluznice, nastaju klorovodična kiselina i aktivni kisik, koji također imaju toksični učinak. U početku pati od epitela sluznice gornjeg dišnog trakta, zatim epitelnog obloga alveola. Tu je oteklina, degeneracija, zatim nekroza. Ovi procesi dovode do povećanja propusnosti alveolarnih zidova, smanjene cirkulacije krvi, oštećenja plućnih kapilara.

Patogeneza

Patogeneza trovanja klorom je kemijska trauma koja ometa vitalne funkcije tijela. Kao rezultat reakcije plina s vlagom sluznice, nastaju klorovodična kiselina i aktivni kisik, koji također imaju toksični učinak. U početku pati od epitela sluznice gornjeg dišnog trakta, zatim epitelnog obloga alveola. Tu je oteklina, degeneracija, zatim nekroza. Ovi procesi dovode do povećanja propusnosti alveolarnih zidova, smanjene cirkulacije krvi, oštećenja plućnih kapilara.

[21], [22], [23], [24], [25]

Simptomi trovanja s klorom

Simptomi trovanja klorom ovise o dozi sredstva za otrovanje i trajanju njezine izloženosti. Prvi znakovi izraženi su u:

grla i kašlja zbog iritacije sluznice dišnog trakta;

gorak okus u ustima i povećana sline;

trljanje u očima i vodenih očiju;

mučnina;

glavobolja;

moguće grčeve.

Faze

Ovisno o vremenu izlaganja toksinu razlikuje se akutno i kronično trovanja. Akutni trovanja klora imaju sljedeće faze:

prva – munja – javlja se zbog trovanja s velikom koncentracijom plina. U pratnji gušenja, konvulzija, crvenila i plavljenja kože, završava s kobnim ishodom;

drugi – teški – karakterizira privremeni gušenja, gubitak svijesti, eventualno početak smrti, ako je bilo zapaljenje pluća;

treći – srednji – podrazumijeva poteškoće u disanju, spaljivanju i gušenju u grlu kao posljedica opeklina sluznice grkljana, suzenja, plućnog edema;

četvrti – lako.

Za blago trovanje s klorom odgovara manje oboljenje koje se izražava u paljenju u nosu i grlu, s niskim nosom, kašljem, očima rumenila i zalijevanje. Osoba osjeća opću slabost nekoliko dana. Ti simptomi nestaju nakon nekoliko dana.

Kronično trovanja klorom nastaje uslijed dugotrajne izloženosti maloj koncentraciji plina u tijelu. To se, u pravilu, događa kod ljudi čija je profesionalna aktivnost povezana s proizvodnjom klora. Bolest se izražava u stalnom suhom kašlju, općoj slabosti, depresivnom stanju.

Komplikacije i posljedice

Dugotrajno izlaganje kloru zbog kroničnog trovanja utječe na stanje kože – dermatitis, krvarenje akni, gnojno kožne lezije. Posljedice i komplikacije akutnog trovanja mogu postati kronične laringitis, faringitis, tracheobronchitis, emfizem, plućna fibroza, plućni i srčanog zatajenja.

N.T.