AFERA: Vlast multinacionalnim kompanijama, teškima milijarde dolara, za beznačajni novac servira našu zemlju

0
16045

AFERA

mr.sc. Arna Šebalj - znanstvene vijesti
mr.sc. Arna Šebalj – znanstvene vijesti

Istražuju li se nafta i plin?

Vlast multinacionalnim kompanijama, teškima milijarde dolara, za beznačajni novac servira našu zemlju

Tko profitira dok posljedice potresa stoje?

 Screenshot_20221214-093159_Google Screenshot_20221214-093134_Chrome

 

Za nepuna dva tjedna biti će dvije godine od strašnog potresa na Banovini. U ožujku 2023. bližimo se  i trećoj godini od potresa u Zagrebu i okolici. Gdje smo danas? Što se utvrdilo? A što učinilo?

Sve skupa pretragično, ljudi uglavnom šute, mnogi kao moji prijatelji iz Petrinji, sami sve obnavljaju, a ljudi u kontejnerima su i dalje.

Novac je kakti stigao, Agencija osnovana, direktori se mijenjali, zapošljavali podobnici, a efekat?

Najnovija informacija kaže kako se opet ide u novo preispitivanje već odrađenih pregleda i utvrđenih šteta te kako je taj termin produljen do lipnja 2023. Zar je moguće, opet odgađanje?

Odmah nakon potresa na Banovini  te „slučajnosti“ da se u isto vrijeme na tom području rade tzv. istraživanja eksploatacije nafte i plina,  podsjetilo me to na događaje  (obzirom da je to područje dano u koncesiju – za 4 kune – kanadskoj kompaniji „Vermilion Energy“,  (tj. tvrtka kći VERMILION ZAGREB EXPLORATION d.o.o.,  koja iza sebe ima već mračnu prošlost potresa koje su izazvali „istraživanjem i eksploatacijom nafte i plina“) u Nizozemskoj.

Slika 1

„Vermillion Energy“ je za petogodišnju koncesiju koju su dobili  za područje grada Petrinje uprihodili u proračun pune 4 kune? Jel moguće?

A kako je krenuo moj interes za cijele sve ove događaje. Povod je bio potres na Banovini, te za svega par dana članak novinara Roberta Valdeca na koji sam slučajno naišla. Potom naš kontakt te i prvi intervju na ovu temu koji je i danas aktualan.

Što se to događa oko Kutine i šire?

U rujnu 2021. bili su vrlo aktualni počeci radova na lokaciji Mišinka i Gojla. Mjetani su bili na nogama, meni se osobno s brojnim informacijama i činjenicama obratila gospođa Majhut.

16.09.2021.

Poštovani, javljam vam se u nadi da jos uvjek postoje posteni novinari koji ce istraziti i objaviti istinu. Naime kanadska tvrtka Vermilion  s podružnicom i u Zagrebu (Vermilion Zagreb Exploration) dobila je u koncesiju veliko podrucje Hrvatske na kojima istrazuje i vrsi seizmicka snimanja . Ovih dana krecu i ma nasem podrucju (Gojlo i Novska), te smo s razlogom zabrinuti. Naše podrucje je vec iscrpljeno. Tu nebi bilo nikakvih problema da oni ta istrazivanja vrse kao sto je i opisano u njihovom reklamnom letku, no međutim, postoje osnovane sumlje da isti koriste metodu hidraulickog frakturiranja (fracking), koja dovodi do potresa. Slučajnost ili ne, potres u Banovini…

Zahvaljujemo.

Zabrinuti mještani Gojla.

Slika 2 bušenje Kutina

Tada je Grad Kutina na svojim službenim stranicama objavila predradnje seizmičkog mjerenja na području Grada Kutine.

Slika 3

Kako su tada, u rujnu 2021. započeli pripremni radovi za istraživanja nafte i plina na području Moslavine i dijela Slavonije, mještani Mišinke i Gojla koji žive na području podložnom klizanju tla zabrinuti su za svoje kuće. Željko Kovač zato je organizirao sastanak mještana sa predstavnicima tvrtke koja obavlja istraživačke radove. „Nismo dobili nikakve informacije. Nitko nije najavio radove i uzenmireni smo, jer ova istraživanja se provode vibriranjem tla i eksplozivom. Posebno nas brine to što se bojimo da bi ova istraživanja mogla pokrenuti klizišta koja su stalna opasnost na Gojlu i Mišinki.“

Zlatko Bizomec dodaje kako su ovakva istraživanja provedena početkom 1970-ih godina. „Zbog tih istraživanja presušili su nam bunari i pokrenuta su klizišta, uništena su naša poljoprivredna zemljišta. Tada su na 50 m dubine pronašli velike količine vode, naftu i plin nisu pronašli.“

https://www.facebook.com/watch/?v=310310114198817&extid=CL-U…

https://fb.watch/hjabCSSvNz/

Siniša Hofer, predstavnik tvrtke izvođača radova rekao je kako se istraživanje provodi na siguran način te da se neće provoditi bušenjem tla te da neće biti posljedica za sigurnost građana i njihove imovine.

Za utjecaj istraživanja na aktiviranje klizišta rekao je kako za to treba obaviti geološka istraživanja, koja se provode bušenjem.

Kako je riječ o državnom projektu Grad Kutina nije u mogućnosti utjecati na istraživačke radove, rekao je Eduard Gelešić, pročelnik UO za komunalni sustav Grada Kutine. „Izvođačima radova dostavit ćemo geološke karte klizišta i Grad Kutina će tražiti da se ispitivanaja rade pod posebnim uvjetima kako bi se zaštitila imovina mještana Mišinke i Gojla.“ Ispitivanja još uvijek nisu počela, a kad počnu trajat će do kraja siječnja iduće godine. Svim građanima kojima bude nanesena šteta na njihovim imanjima bit će nadoknađena šteta.

Ovo je iz PRIOPĆENJA TVRTKE SEISMIC PERMITTING SERVICES d.o.o.

U tijeku su predradnje seizmičkog mjerenja na području Grada Kutine. Temeljem Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za Istražni prostor SA-07 (2032 km²) između Vlade Republike Hrvatske i kanadske Vermilion Zagreb Exploration d.o.o., sa sjedištem u ulici Petra Hektorovića 2, 10000 Zagreb, izvodit će se trodimenzionalno (3D) seizmičko mjerenje na području Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije.

 

(Moj komentar: Nije li ovo vrijeme ugovaranja iz perioda „vladavine“ Kolinde  i „građevine“ Oreškovića!)

Nadzorno tijelo od strane Vlade Republike Hrvatske je Agencija za Ugljikovodike. Mjerenje se izvodi metodom refleksivne seizmike koja se sastoji od emitiranja kratkotrajnih impulsa u podzemlje i registracije elastičnih valova nastalih pod njihovim utjecajem. Kao izvor seizmičkog vala uglavnom će se koristiti površinski izvor tzv. vibrator budući da na području mjerenja prevladavaju poljoprivredne površine. U područjima neprohodnim za vibratore i prekrivenim šumom kao izvor seizmičkog vala koristit će se eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini (dubine od 3 do 9 metara). Istraživanja na terenu provodi Poljska tvrtka Geofyzika Torun te istraživači nose oznaku navedene tvrtke kako bi ih sugrađani mogli prepoznati pri obilasku terena. Sva šteta nastala na poljoprivrednim površinama (usjevima) uzrokovana prelaskom strojeva bit će nadoknađena korisnicima poljoprivrednih površina sukladno ustaljenoj praksi.

Područje na kojem će se provoditi snimanje obuhvaća dijelove gradova Kutina, Popovača, Novska, Garešnica, Lipik te općine Lipovljani. Planirani obuhvat 3D mjerenja iznosi približno 367 km². Razmak između linija s točkama snimanja je 270 metara (orijentacija zapad – istok), a između linija s prijemnicima koji su bežično povezani je 240 metara (orijentacija sjever – jug).

Početak geodetskog iskoličenja planiran je za sredinu kolovoza 2021. godine, početak snimanja planira se sredinom listopada 2021. a završetak radova s demobilizacijom krajem siječnja 2022. godine tj. navedeni radovi planiraju se izvesti u vremenskom razdoblju od pet mjeseci. Mjerenja ovog tipa provode se u Republici Hrvatskoj od 2016. te su potpuno sigurna za ljude i okoliš. Za sva pitanja ili nedoumice zainteresirane strane se mogu obratiti djelatnicima na terenu, telefonom ili mailom (mailove i brojeve telefona sam za ovaj tekst uklonila).

 

Osobno sam pokušala doći do istih djelatnika (smještenih u hotelu u Kutini, no nisam uspjela)

https://www.kutina.hr/Vijesti/Citanje-vijesti/ArticleId/37662/oamid/1491

Prosinac je pri kraju 2022. a ovo je slika od 18. 11. 2022., iza ulice V. Nazora u Kutini rade i dalje!

Slika 4 Kutina busenje 18 studeni 2022

U vrijeme početka radova objavljen je javno odgovor Uprave za energetiku.

 

 

Uprava za energetiku očituje se kako slijedi:

Agencija za ugljikovodike odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije odobrilo niti jednu koncesiju trgovačkom društvu „Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. iz Zagreba.

Sukladno pozitivnoj zakonskoj proceduri, Vlada Republike Hrvatske (VRH) je trgovačkom društvu Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. iz Zagreba, a nakon provedenog javnog nadmetanja, Odlukom dodijelila 5 Dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za istražne prostore:

Sava-07, Sava-08, Sava-09, Sava-10 i Drava-04.

Sve odluke Vlada RH o izdavanju dozvola se javno objavljuju u Narodnim novinama, te su iste za istražne prostore  Sava-08, Sava-09, Sava-10 i Drava-04 objavljene u (Narodnim novinama, br. 63/15 i 61/16) a za istražni prostor Sava-07 u (Narodnim novinama, broj 81/19.) 

Društvo Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. iz Zagreba, trenutačno nema niti jednu dozvolu za pridobivanje ugljikovodika u Republici Hrvatskoj.

Najzanimljivi događaj u medijskom prostoru bila je objava Faktografa, tekst-analiza koji je pripremio algoritam a potpisala Ana Benačić, objavljeno 10. veljače 2021.:

https://faktograf.hr/2021/02/10/potres-frakiranje-naftna-industrija-petrinja/

„Izvlačenje nafte i plina tzv. frakiranjem može izazvati potrese, ali to nije uzrok potresa u Petrinji. Masovno hidrauličko frakturiranje u Hrvatskoj nije isplativo.

Slika 5

Zagađenje zraka spaljenim fosilima po broju žrtava godišnje višestruko premašuje genocid u Ruandi. Prema novim procjenama ubija svakog petog čovjeka na svijetu.

Vodu, odnedavnu robu na američkoj burzi, industrija fosila dokazano truje, pogotovo u procesu masivnog hidrauličkog frakturiranja, žargonski nazvanog frakiranjem. Ta “barbarska metoda” uzrokuje i podrhtavanja tla. Ipak, naftne kompanije ne libe se koristiti je u neposrednoj blizini geoloških rasjeda, čak i onih koji ugrožavaju neka od najgušće naseljenih prostora na svijetu.

 

Pitanja nakon potresa

Industrija fosilnih goriva, dakle, izaziva nepovjerenje. Nije stoga čudno što je potres s epicentrom kod Petrinje pokrenuo raspravu o mogućnosti da je tzv. frakiranje krivo i za rušenje Banije. Međutim, kako smo utvrdili, to ipak nije slučaj. Na području Hrvatske ne provodi se frakiranje kakvo bi moglo izazvati potres.

Faktograf je zaprimio više upita na tu temu, jer su se o induciranom potresu raspisale i društvene mreže.  Jedan upit sadržava četiri pitanja koja smo proslijedili Agenciji za ugljikovodike (AZU) i kompanijama, ali i seizmolozima.

1. Je li frakiranje uzrok potresa u Zagrebu, Petrinji i Glini?
2. Može li frakiranje biti okidač potresa u budućnosti?
3. Je li seizmičko ispitivanje istražnih područja SA-07 i SA-12 u tijeku?
4. Kojom metodologijom se istražuje na istražnim područjima SA-07 i SA-12?

Prvi odgovor glasi – “Ne”, kao i drugi, dok govorimo o ograničenom hidrauličkom frakturiranju, bez predznaka “masivni”. Što se trećeg tiče, u Agenciji za ugljikovodike su nam odgovorili da je mašinerija novih koncesionara jedva dotakla tlo, i to zbog korona-krize. Jedino je Ina izvela neke istraživačke radove na prostoru Drava-03.

Slika 6

Seizmička ispitivanja

Vezano za metodologiju, Agencija za ugljikovodike navodi kako će se na ovim istraživačkim poljima seizmička mjerenja raditi uz pomoć vibracijskih kamiona. Oni emitiraju “kratkotrajni impuls sile u podzemlje”, nakon čega se registriraju elastični valovi nastali pod njegovim utjecajem.

Kamioni nisu jedino sredstvo. Na 11. stranici Vladinog Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu (OPP), spominju se i postavljanje eksploziva u bušotine, što se smatra kompliciranim, te plinski i zračni topovi. To opet ne znači da istražni radovi spadaju u agresivnije metode industrije; AZU naglašava da “seizmička snimanja… nikada nisu, niti bi mogla biti uzrok bilo kakvih tektonskih poremećaja, niti je za radove poput seizmičkog snimanja predviđen monitoring”. Osim toga, snimanja zbog potrage za fosilima “rasvjetljuje” podzemlje pa podatke mogu koristiti i seizmolozi.

“U radijusu od preko 25 kilometara od epicentra potresa, zadnjih 30 godina nije bilo nikakvih radova ni po pitanju istraživanja, ni po pitanju eksploatacije”, podcrtava AZU.

 

Frakiranje nije uzrok potresa kod Petrinje

Ipak, zbog karakteristika potresa, AZU, Ministarstvo gospodarstva i naftne kompanije koje smo kontaktirali, nisu jedini odbacili mogućnost da su masivno hidrauličko frakturiranje i crpljenje nafte uzrok potresa kod Petrinje. To su učinili i Euromediteranski seizmološki centar (EMSC), kao i ugledni seizmolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Marijan Herak, koji je pisao dio studije o utjecaju eksploatacije fosila iz 2015. o induciranoj seizmičnosti; mogućnost odbacuju i geolozi i rudarski inženjeri.

Naprosto, na tom rasjedu su se već događala takva gibanja u prošlosti.

 

Hrvatske nakon stoljeća i pol eksploatacije nafte nema na svjetskoj karti induciranih potresa. 

U poglavlju o induciranoj seizmičnosti Strateške studije o utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu iz 2015. godine moguće je pronaći kartu potresa uspoređenu s kartom bušotina, koje se poklapaju na pojedinim mjestima. U samom Okvirnom planu i programu (str. 30) piše da je potrebno “smanjiti i/ili obustaviti eksploataciju u slučaju da odabrani indikatorski parametri prijeđu zadane pragove”.

No potresi 2020. godine razotkrili su koliko nam je seizmološka služba financijski zapuštena, iako je Hrvatska jedno od seizmički najaktivnijih područja u Europi. Prije tri godine proračun im je iznosio 300 tisuća kuna.

 

“Kako nije bilo praktički nikakvog monitoringa inducirane seizmičnosti (čak niti državna seizmografska mreža u Slavoniji više nema niti jednu seizmološku postaju – ona u Požegi radila je tek kraće vrijeme!), nemoguće je ustvrditi je li na kojem polju došlo do značajnije pojave induciranih slabijih potresa”, navodi se u spomenutoj studiji, u čijoj je izradi sudjelovao seizmolog Marijan Herak.

Kao primjeri potresa za koje se smatra da su vjerojatno inducirani konvencionalnim crpljenjem fosila navedena su tri magnitude 7 po Richteru u Uzbekistanu, više njih iznad 6 u američkoj Kaliforniji i slično. Herak piše i da je “a priori jasno da je opasnost od takvih potresa veća tamo gdje je veća i prirodna seizmičnost”.

Pažnja neproporcionalna opasnosti

Naizgled, mapa rasjeda u Hrvatskoj nije faktor kod određivanja zona izuzetih od eksploatacije nafte u istražnim područjima poput rezervata ugroženih vrsta ili bitnih dijelova vodene mreže. Herak to nije htio komentirati, već je iznio dojam da je “pažnja posvećena moguće induciranim potresima pri eksploataciji ugljikovodika konvencionalnim tehnikama neproporcionalna stvarnoj opasnosti.”

 

Za njega, kao i za šefa Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) Rémyja Bossua, nema sumnje da se radilo o prirodnom događaju. Bossu ističe važnost podzemnih injekcija vode kod induciranja potresa, što je otkriveno još 1960-ih i predstavlja problem i kod čiste i gotovo neiscrpne geotermalne energije.

 

“Proizvodnja nafte/plina generira veliku količinu otpadne vode (one iz bivših oceana zarobljenih pod zemljom). U tradicionalnoj proizvodnji nafte ona se ponovno ubrizgava u ležište, odakle dolazi, za održavanje pritiska. To nije moguće kod proizvodnje plina/nafte iz škriljavca (frakiranja, op.a.). U tom slučaju, otpadna se voda ubrizgava u namjenske bušotine na velikoj dubini od obično nekoliko kilometara. U SAD-u se pokazalo da je manje od 1% od desetaka tisuća ovih bušotina za ubrizgavanje otpadnih voda povezano sa seizmičnošću”, navodi Bossu za Faktograf.

 

Stijene pod pritiskom mogu proklizati i nastaviti propadati duž pukotine godinama nakon napuštanja bušotinePotrese nije lako sa sigurnošću proglasiti induciranima, jer preduvjet je poznavanje seizmičnosti područja prije radova u kombinaciji s mjerenjem kada oni započnu. Lista načina na koje ih ljudi izazivaju je duga. Na njoj je i tradicionalna ekstrakcija plina i nafte, a Bossu ističe da su takvi potresi rijetkost.

“Primjer je Groningen u Nizozemskoj. Potresi se događaju u neposrednoj blizini ležišta i općenito su niske magnitude”, navodi glavni seizmolog EMSC-a.

Monitoring

Vladimir Bajzec iz ekološke inicijative Naš Jadran podsjeća da je seizmički monitoring predviđen Izvješćem Ministarstva gospodarstva iz 2015. o provedenom postupku studije.

“Za pretpostaviti je da, pogotovo nakon jačih potresa, AZU ili drugo nadležno tijelo treba informirati seizmologe, zatražiti njihovo praćenje na terenu, izvijestiti ih o mogućim radovima kompanija i po potrebi tražiti od kompanija privremenu obustavu bušenja ili drugih radova u tlu ukoliko je istih bilo na širem zahvaćenom području”, navodi Bajzec. Ako monitoringa nema, preostalo nam je samo vjerovati im na riječ, dodaje.

Izvanredni profesor Rudarsko-geološko-naftog fakulteta u Zagrebu Bruno Saftić kaže nam da je na našem najvećem polju Molve Ina provodila program mikroseizmičkog monitoringa, no nije upoznat s detaljima.

“Mikroseizmičkih pojava je bilo, ali ne vjerujem da su bile tolike da bi se mogle osjetiti, samo izmjeriti”, dodaje.

AZU smo zato upitali gdje su postavljene mjerne stanice. Nisu nam odgovorili koja su polja pod monitoringom.

“Preporuke koje ste naveli odnose se… samo [na] one ugovore koji su potpisani nakon donošenja ovog dokumenta (2015., op.a.), a čiji nositelji nisu još ušli u fazu proizvodnje”, navode, dodajući da su ranije koncesije u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, čiji odgovor očekujemo. Izrazili su i žaljenje što u Istočnoj Slavoniji nema državnih seizmografa. Iako se radi o seizmički mirnom području, ondje se nalazi polje Đeletovci i Inina mjerno-otpremna stanica, postrojenje s mogućnošću da velika nesreća ima domino efekt.

 

Zašto Petrinja košta Vermilion 4 kune?

Za kraj priče o Petrinji, spomenimo i da se ona našla blizu sjecišta tri zone istraživanja i eksploatacije, a razdijeljena je među dvije “posavske” – Croduxove (SA-12) i Vermilionove (SA-07). Rasjed prolazi kroz Croduxovu i Aspectovu (SA-06), sjeverozapadno od Petrinje i kroz Croduxovu istraživačku “parcelu”.

Hrvatska isparcelizirana za eksploataciju 2015. te mapa rasjeda.

U Ministarstvu gospodarstva kažu da je gotovo cijela Petrinja završila na Croduxovom komadu (SA-12), koji gradu za istraživanje ugljikovodika plaća univerzalnih 400 kuna po kilometru kvadratnom godišnje. Tek sa 0,01 km2 završava u Vermilionovom SA-07.

Ovo objašnjava “cijenu Petrinje” od samo 4 kune koju je “otkrio” portal Normabel, u seriji članaka koja kanadski Vermilion dovodi u vezu s razornim potresima na prijelazu godine. Pripisuju im i razaranje nizozemskih kuća u blizini najvećeg plinskog polja u toj zemlji, Groningena.

Međutim, iako Vermilion doista ima koncesije na nekim manjim nizozemskim poljima, Groningen eksploatira zajedničko poduzeće Royal Dutch Shella i ExxonMobila, NAM. Vermillionu nije pripisivana povezanost s potresima, čak ni u krugovima aktivista koji se protive Vermilionovom frakiranju Waalwijka, polja 250 kilometara udaljenog od Groningena.“

Ostatak citiranog teksta Faktografa sam ispustila jer je riječ o okolnostima u svijetu pa svako koga zanima može isto pronaći sam.

No što je u našem  intervjuu u jednom zanimljivom odgovoru rekao Robert Valdec pročitajte:

„Vermilion Zagreb Exploration’ d.o.o. poduzeće s trenutno dva zaposlenika u Hrvatskoj, osnovano prije 5 godina. Sjedište im je u Zagrebu, Ulica Petra Hektorovića 2, u poslovnoj zgradi gdje svoja stvarna ili tek formalna sjedišta ima još na desetke ili stotine kompanija, s tko zna koliko tzv. ‘virtualnih ureda’. Te, 2015. godine kada su stigli imali su samo jednog zaposlenog. Godinu kasnije, kada im je 2016. godine Vlada RH s tadašnjim kratkotrajnim premijerom Oreškovićem dodijelila prve koncesije, tada za istok Hrvatske, nisu imali niti jednog zaposlenika!  Naredne dvije godine, 2017. i 2018. ipak je tu bio opet jedan zaposleni, da bi 2019., kada su raspisani tenderi za davanje ostatka državnog teritorija u koncesije, značajno pojačali. Ekipa se udvostručila! Tako da su sada u toj tvrtki čak dvojica zaposlenih!“

Na ovo nemam što dodati, zaključite sami.

A što se danas događa na terenu?

Prije par dana, točnije 5. prosinca 2022. izvijestili su me mještani Gojla i Mišinke kako su oni skupili

potpise i preko odvjetnika zabranili ulazak na svoje posjede. Svojim negodovanjem i pobunom, zbog same opasnosti takvih istraživanja, uspjeli su ishoditi da se vibracije izvode sa 30% snage, sa jednim strojem (inace rade sa 3 stroja na 100%).  Ukoliko su u blizini naselja. Tako je i bilo i nismo osjetili nikakve značajnije vibracije. Tu i tamo su se osjetile detonacije i 3-4 dana nakon mjerenja, primjetili su pokretanje aktivnog klizista na Mišinki koje je već neko vrijeme bilo mirno. Teren je skliznuo za nekih 50 -70cm na potezu od nekih 25m (neposredno uz kuće i pomoćne objekte).

U te dane nije bilo kišnih razdoblja, pa pretpostavljaju da se aktiviralo zbog vibracija i detonacija. Navedeno klizište se redovito nasipava zemljom od strane grada ali je i dalje aktivno i ne miruje. Fotografija prikazuje jedno takvo klizište snimljeno 10. 12. 2022.

Slika 7 klizište

Akriviralo se jos jedno klizište s druge strane Gojla, također u privatnom dvorištu, samo desetak metara udaljenosti od kuće. Njega su vlasnici sami djelomično sanirali.

Znanstvenici ipak dovode potrese u vezu s ubrizgavanjem otpadnih voda.

S povećanjem “injekcija”, broj potresa većih od 3 po Richteru je od 2009. s 20 porastao na čak 581 u 2014. godini.

Većina kompanija se tek pet godina kasnije nagodila sa stanovnicima gradova u Oklahomi, koji su upravo injekcije optuživali za seriju podrhtavanja tla.

Protestno bušenje spremnika nafte Bankers Petroleumu

Izbjegavanje odgovornosti još je dramatičnije u priči o albanskom Zharresu. Optužujući kanadski, a kasnije kineski Bankers Petroleum za potrese koji su uništili njihovo selo, bijesni mještani tog albanskog mjesta 2012. godine su probušili investitoru spremnike nafte. Iz njih je istekla nafta vrijedna oko milijun dolara.

Njihov protest uspijeva pet godina kasnije, nakon razorne eksplozije na naftnom polju, višetjednog štrajka glađu prosvjednika,  stokilometarskog marša na Tiranu i kampiranja ispred Ministarstva energetike. Vlada i naftaši pristaju na nadoknadu štete na njihovim nekretninama nastalu od brojnih potresa, ponekad i njih 30 dnevno, ali bez definitivnog priznanja odgovornosti. Vlada uspostavlja i moratorij na hidrauličko frakturiranje.

Francuski i albanski geolozi u konačnici objavljuju rad o snažnoj prostornoj korelaciji između deformacija tla i bušotina najcrpljenijeg polja Patos-Marinza.

“Ovo lokalno veliko ulegnuće tumačimo kao posljedicu sabijanja izazvanog čovjekovim djelovanjem, povezanog s upotrebom EOR tehnika u plitkim ležištima teške nafte Driza, Gorani i Marinza”, navode geolozi. EOR je skraćenica za enhanced oil recovery, odnosno za tehnike poboljšanog iscrpka nafte, u odnosu na konvencionalne metode. EOR nije istovjetan “frackingu”. No za autore rada problematične tehnike su “vodoravno bušenje, hidrauličko frakturiranje ili duboko ubrizgavanje tekućine ili pare za istjerivanje nafte iz ležišta”.

 

Gotovo istovremeno uvažavaju se i odštetni zahtjevi susjeda najplodnijeg, ali konvencionalno eksploatiranog plinskog polja u Europi, Groningen u Nizozemskoj. Nakon brojnih induciranih potresa, vlada 2018. godine najavljuje postupno napuštanje Groningena do 2030.

Godinu dana kasnije, britanska administracija za naftu i plin (OGA) zbog potresa zaustavlja “frakiranje” u Lancashireu.

 

Vijesti o potresima ne zaobilaze ni Hrvatsku, pogotovo zato što Vlada u to vrijeme raspisuje natječaj za panonski dio kopnene Hrvatske. Zone su određene u vrijeme vlade Zorana Milanovića, kada je isparcelizirana cijela kopnena Hrvatska izuzev Istre.

2020. godine kada je “frakiranjem” inducirani potres odnio prve živote, Hrvatska dobiva svoju prvu geotermalnu elektranu. Kanadska tvrtka Vermilion započinje s radovima u Slavoniji.

Vlada izdaje dodatne koncesije za istraživanje rezervi ugljikovodika i kasnije bušenje na čak 13.000 kvadratnih kilometara kopna.

Čak i dio Dinarida, seizmički najopasnijeg područja u Hrvatskoj daje se INI za istraživanje i eksploataciju. Do 2015. Dinaridi su imali samo 9 istražnih bušotina; ostalih 950 pripadalo je Panonskom bazenu.

Petrinja u Gaslandu

Upravo se Panonski bazen, zajedno s Petrinjom, nakratko pojavljuje u drugom dijelu filma “Gasland” (1 i 2), jednom od najutjecajnijih dokumentaraca o masivnom hidrauličkom frakturiranju SAD-a iz kojeg je proisteklo nekoliko anti-fraking pokreta, uključujući britanski “Frack OFF!”.

Hydrofracking je SAD nesumnjivo vinuo na svjetski vrh proizvođača plina, ali uz cijenu. Trovanje vode, životinja, radnika i stanovništva, kao i izazivanje potresa, prikazao je Josh Fox, u nagrađivanom i uznemirujućem dokumentarcu “Gasland”.

A za kraj ovog prvog dijela citirati ću iz našeg intervjua 8. siječnja 2021. novinara Valdeca:

 

„Priprema se nešto veliko za Banovinu. Isto kao i za istok Hrvatske, Slavoniju i Baranju koji se, umjesto da postane najbogatiji dio zemlje s obzirom na svoje potencijale, državni teritorij za koji je proliveno toliko krvi. Autobusi puni mladih ljudi odlaze u jednom smjeru za Njemačku, Austriju, Švedsku…, uvedene su i zrakoplovne linije za Irsku iz Osijeka. Ostaju stari i nemoćni. Istovremeno nam iz EU fondova nude novac za sređivanje zemljišnih knjiga, raščićavanje katastra, okrupnjavanje zemljišta, objedinjavanje parcela… Zato jer nas tako jako vole? Ili možda zato da, kada se radno sposobno stanovništvo osiromaši i iseli, zemljišne knjige urede, a cijene se srozaju, za mali novac multinacionalne kompanije pokupuju sve. Ostavljam vašim čitateljima na razmatranje obje mogućnosti, neka sami zaključe koja je prava. Je li nekakvu stranu multinacionalnu kompaniju koja se bavi proizvodnjom hrane i koja za sitan novac kupi pola Baranje ili veliki dio plodne Slavonije i koja će svoju investiciju vratiti i još zaraditi već s prvom žetvom briga hoće li za desetak godina iza sebe ostaviti kemijom sprženu i zauvijek uništenu nekad plodnu, zdravu zemlju, otrovati izvore pitke vode… Osobno pretpostavljam da nimalo ne mare za to. I ponavljam, njihov je interes zarada – za minimum uloženog izvući maksimalnu dobit.  Ali koji je motiv vlasti koja im to omogućuje?

 

Ništa ne tvrdim, ali imate, na primjer, ministra pomorstva, prometa i veza za čijeg mandata strani teleoperater za smiješne novce dobiva koncesiju za mobilnu telefoniju, te preuzima državnu kompaniju od strateškog značaja. Nakon mandata, isti taj ministar postaje direktor uprave iste te strane kompanije. Imamo ministre financija koji su nakon ‘dobro odrađenih’ mandata postali visoko rangirani menanđeri u upravama od stranaca privatiziranim bankama.  Ministar industrije, brodogradnje i energetike, te ministar gospodarstva, nakon mandata postaje vlasnik jedne od većih energetskih kompanija… Mogao bih tako dugo nabrajati, no spomenuti ću i bivšeg premijera koji, nakon mandata postaje savjetnikom premijera jedne druge države, da bi se potom vratio i bio izabran za predsjednika RH.

Uvijek se jedni te isti ljudi vrte na vlasti, oko nje… A građani, koje mainstream mediji uporno i efikasno indoktriniraju propagandom, opet i opet staju ‘na iste grablje’ koje ih odmah opale posred lica. Pa se malo naljute, okrenu i stanu na druge. I tako u nedogled…“

Nastaviti ćemo s pričama o posljedicama potresa kao i neradu na obnovi.

Ovo je tek prvi dio te priče.

HOP na Telegramu

https://t.me/hopportal

Telegram kanal Arna Šebalj:

https://t.me/arnakanal

 

FB

https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577

Chat, grupa 

S Arnom i istinom:

https://t.me/arnasebalj

SVJEDOČANSTVA:

https://t.me/+sDUqfUv-QRdmM2Q0

Youtube channel:

https://www.youtube.com/channel/UCS_UVM46msLtQSvd46Cd5_A