‘ Predsjedniče Sabora’ – Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od 5%!

0
934

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
HRVATSKI SABOR
Gordan Jandroković, predsjednik
Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020. godine i legalnost izbora 2020. godine

Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora Gordane Jandrokoviću, Obraćam Vam se kao predsjedniku Hrvatskog sabora otvorenim pismom zbog načina vođenja sjednica i o pitanju legitimitete i legalnosti sadašnje saborske većine. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Gospodine Jandrokoviću Vi ste odgovorni kao predsjednik Hrvatskog sabora za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine i grubu manipulaciju biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. O tome sam pisao svim strankama i odgovornim pojedincima, a odgovorili su šutnjom. Od 2011. godine šaljem zastupnicima u Hrvatskom saboru prijedloge za podjelu Hrvatske na: tri, pet ili šest izbornih jedinica i o gruboj manipulaciji biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine.

Na izborima za predsjednika Republike održanim 15. lipnja 1997. godine bilo je registrirano na biralištima u Republici Hrvatskoj 3,683.774 birača odnosno 178.241 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2001. godine, a na izborima održanim 25. siječnja 2000. godine u drugom krugu 175.119 više odnosno 3,858.893 birača. Zar je takav skokovit porast birača s prebivalištem u Hrvatskoj moguć gospodine Jandrokoviću za tako kratko vrijeme? Zar je moguće da godišnje oko 67 tisuća birača više stekne biračko pravo punoljetnošću ili stjecanjem državljanstva nego ih umre ili se iseli? Ustavni sudac bi morao odgovoriti hrvatskoj javnosti kako zašto je koristio birače s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj, jer je u vladama Zlatka Mateše vodio resor uprave, a ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović u Vladi Ivice Račana. U drugom krugu na izborima za predsjednika Republike održanom 2005. bilo je na biralištima u Hrvatskoj 146.069 registriranih birača više nego u drugom krugu 2000. godine. Zar je moguće da je godišnje od 2000. do 2005 godine 29.214 birača više stjecalo biračko pravo punoljetnošću i stjecanjem državljanstva nego ih je umiralo i iselilo? Prirodni prirast stanovnika je od 1977. godine manji od 22 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republike održane 2000. i 2005. godine. U drugom krugu predsjedničkih izbora 10. siječnja 2010. godine bilo je registrirano u Hrvatskoj 4,089.320 birača, a to je porast broja birača u Hrvatskoj za 1.813 dana od 84.358 birača s prosječnim godišnjim porastom od 16.983 birača. Od 2007. godine broj birača se morao smanjivati jer je prema prirodnom i migracijskom kretanju više birača umiralo ili iselilo nego što ih je punoljetnošću ili useljenjem stjecalo pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. Bilo je 583.787 birača više od broja punoljetnika popisanih 2001. godine. Ove skokovite poraste birača morali bi hrvatskim građanima gospodine Jandrokoviću obrazložiti ustavni sudci: Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović i bivši sudac Ustavnog suda Antun Palarić koji je kao državni tajnik vodio resor uprave u Vladi Ive Sanadera.
Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. Prva i druga izborna jedinica imale bi 15 zastupnika, treća 13, četvrta i peta 12, šesta 13, sedma 16, osma 13, deveta 15 i deseta 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova. Mi nismo krajnja desnica i “ustaške guje” kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović i Čačić.
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ kojoj Vi pripadate gospodine Jandrokoviću ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem. Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan i Vašom odgovornošću. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom. “Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa Plenkovićeve interesne zajednice HDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od izbora za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora 1997. godine 1995. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju bivši ministri: Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović, državni tajnik za upravu Antun Palarić i Arsen Bauk, Hrvatska demokratska zajednica zajedno sa SDP-om te njihovim koalicijskim partnerima provele uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO.

 

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske etničke manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice. Dosta nam je gospodina Pupovca i Radina i priča o ugroženosti srpske i talijanske etničke manjine! Mi glasači: Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista i MOST-a nismo ustašofili niti smo fašisti kako nas profesor Pupovac etiketira. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske. Osuđujem sve totalitarizme.

Zašto gospodine Jandrokoviću šutite o rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?

Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje poštovanje svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama ( fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine da se to ostvari ali niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim okupatorskim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje. Kao birači i članovi Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-e, etnobiznismena, Plenkovićeve interesne zajednice HDZ, Predraga Štromara i Radimira Čaćića.

Mi nismo ekstremna desnica niti nazadna manjina kako nas etiketira bivši oficir zločinačke JNA Veljko Kajtazi.
Svi koji prikrivaju zločine nad ratnim zarobljenicima čine kazneno djelo koje ne zastarijeva. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića od preslagivanja 2017. godine, sprječavanja brisanja birača koji nemaju prebivališta u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine i sprječavanja referenduma nema izborni legitimitet da odlučuje o naravi totalitarnih režima gospodine akademiče Reineru! HDZ i SDP su doveli do ustavne krize. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od 5%, a Vlada Zorana Milanovića je i uz pomoć Vaše stranke gospodine Jandrokoviću skandaloznom odlukom ustavnih sudaca, grubom manipulacijom brojem birača prekršila prvi članak Ustava Republike Hrvatske. S poštovanjem.
U Zagrebu 20. siječnja 2023. godine

HOP

HOP na Telegramu

https://t.me/hopportal