Regionalno izumrla vrsta sisavaca živi u vrtovima na istoku Hrvatske na Vučedolu kod Vukovara

0
1189

 

Vučedol je arheološko nalazište sa artefaktima iz doba neolita, kada su ljudi onog doba osnovali naselje kraj Dunava, nekoliko kilometara istočno od Vukovara. S druge strane u doba izumiranja većeg broja faune, glodavac slijepo kuče u Hrvatskoj se već pola stoljeća smatra izumrlom vrstom, no stanovnici Vučedola od prošle godine javljaju o kolonijama tih životinja na Vučedolu i okolici što je prava ekološka „senzacija“.

Kuče slijepo (Spalax), rod glodavaca (Rodentia), porodica sljepaša (Spalacidae); najpoznatije sitnooko slijepo kuče (Spalacidae microphthalmus); mrkosivo, bjelkasta čela; dugo oko 27 cm; živi u suhim stepskim područjima, pod zemljom. Za razliku od krtice, biljožder je i ukopava se rujući s pomoću svojih sjekutića; rasprostranjeno u istočnoj Europi i Aziji do sjeverno od Crnog mora.

Hrvatska literatura navodi da je slijepo kuče u 19. stoljeću i početkom 20. stoljeća živjelo na području Srijema od Vinkovaca prema Srijemskoj Mitrovici.

U drugoj polovici 20. stoljeća zabilježena su nalazišta u Andrijaševcima, Nuštru, Antinu i Pačetinu, no od 1984. godine smatra se izumrlom vrstom jer terenska istraživanja nisu urodila pronalaskom kolonija. U katalogu sisavaca Hrvatskog prirodoslovnog muzrja stoji podatak da je 1899 godine slijepo kuče živjelo i u Vukovaru. Hrvatski ga izvori nazivaju i sljepašem, a opstanak mu je ugrožen nestankom staništa, razvojem monokultura i uništavanjem kao štetočine. Iako je službeno izumrla vrsta, strogo je zaštićena vrsta prema Zakonu o zaštitit prirode, a zakon predviđa da je potrebno uspostaviti zaštićena područja u slučaju pronalska preostalih populacija. Možemo očekivati i da će ubrzo na Vučedolu biti proglašeno takvo zaštićeno područje.

Pavao Dragičević iz Javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije potvrdio je temeljem poslanih fotografija da se radi o slijepom kučetu i odmah izašao na teren.

„Radosna je vijest čuti da postoji živa kolonija slijepoga kučeta na Vučedolu. Ovo nam je dragocjen podatak, jer ga sada više nećemo smatrati izumrlom vrstom. Doći će specijalizirana ekipa iz Zagreba i obaviti genska istraživanja kako bismo doznali porijeklo ovih vučedolskih glodavaca o čijem sam pronalasku već obavijestio ministarstvo. Ponudit će vlasnicima parcela neko prihvatljivo rješenje, primjerice platiti im nastalu štetu ili možda uhvatiti životinje i preseliti ih na neku drugu lokaciju“ – izjavio je Dragičević.

Hrvatska enciklopedija slijepo kuče smješta u sljepaše, potporodicu podzemnih glodavaca iz porodice miševa. Opisuje da je životinja jaka, prekrivena krznom, smeđesiva, obla tijela, bez repa i duga do 30 cm. Oči su zakržljale i zastrte dlakom. Zubima i prednjim udovima sljepaši kopaju podzemne hodnike u kojima se razlikuju prostori za hranjenje, defekaciju i spavanje. Hrane se lukovicama, gomoljima i travama. Samotne su životinje. Nošenje mladih traje 2 do 7 tjedana, a okote jedno do pet mladunaca. U prirodi žive kratko, iznimno dulje od godinu dana. Rašireni su u istočnoj Europi, zapadnoj Aziji i na Bliskom istoku. Razlikuje se osam vrsta rodova. U našem susjedstvu žive posebne podvrste bosanski sljepaš, srijemski sljepaš, hercegovački sljepaš i srpski sljepaš. Online Proleksis enciklopedija ovu životinju naziva slijepim kučetom. Piše da je iz roda glodavaca, porodice sljepaša. Živi u suhim stepskim područjima, pod zemljom. Za razliku od krtice biljojed je i ukopava se rujući pomoću svojih sjekutića.

Endemska vrsta u Vojvodini.

Srpski portal dezinsekcija – deratizacija.com piše da je slijepo kuče velika štetočina u vrtu ili rasadniku. Posebno velike štete može nanijeniti krumpirištima. Navodi i da hranu skladišti u pripremljenim podzemnim skloništima, te da rijetko kad izlazi na površinu. Za razliku od sličnih glodavaca slijepo kuče ne spava zimski san, pa mu je potrebno više prikupljenih zaliha hrane. Živi u razgranatim tunelima iznimno velikih dužina. Hodnike kopa pod zemljom zubima do tri metra u dubinu, a nogama izbacuje iskopanu zemlju. Vojvođansko slijepo kuče živi u dijelu Subotičke i Deliblatske pješčare kao i u susjednim mjestima u Mađarskoj. Endemska je vojvođanska životnija i ne živi niti na jednom drugom mjestu u svijetu. Ugrožena je vrsta koja ima status prirodne rijetkosti. Po pravilniku o zaštićenim vrstama Republike Srbije slijepo kuče se nalazi na listi strogo zaštićenih divljih vrsta. O pronalasku slijepog kučeta na Vučedolu obavještena je Jadranka Delić stručnjakinja za zaštitu prirode u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu. Nadali smo se da na temelju fotografije može odrediti radi li se o vojvođanskom ili srijemskom slijepom kučetu.

„Vaš nalaz slijepog kučeta je zanimljiv, ali se ne može odgovoriti na vaše pitanje kojem „tipu“ pripada. Da bi se to znalo , potrebno je obaviti genetiku, jer je za Vukovar barijera Dunav u odnosu na Bačku, a Srijem nema barijeru, pa je možda dolutalo iz Srijema. Sve to tek treba ispitati“- odgovorila je Delić.

U borbi protiv ove štetočine u vrtovima u Srbiji je dopuštena samo preventivna deratizacija koja spriječava potencijalno nastanjivanje slijepog kučeta bez nanošenja izravne štete samoj životinji. Tamošnji vrtlari navode da ne postoji nikakav efikasan način spriječavanja naseljavanja. Neki su u rupe gurali krpe namočene naftom ne bi li ih miris nafte otjerao. Zatim su stavljali plastične boce i najlonske vrećice, jer mu navodno smeta šuškanje i buka, uzalud. Priča se da slijepo kuče ne voli intenzivne mirise cimeta, papra i ljute paprike, te da ne može proći kroz hodnike, ako se u njih natrpaju bodljikave grane ruža. Neki vrtlari postavljaju u tunele humane zamke oblika cijevi i hvataju ih žive, a potom ih presele na drugu lokaciju.

Na kraju kao zanimljivost Portal pcnen.com piše kako su znanstvenici otkrili da slijepo kuče može preživjeti do pet sati bez kisika, tako što bez pluća stvara kisik pomoću kemijske reakcije koristeći fruktozu, voćni šečer. Navode i da slijepo kuče ne dobiva karcinom, te da je otporno na mnoge vrste boli. Metabolizam tijela može mu biti usporen tako da postane gotovo hladnokrvno. Živi u koloniji s uređenom socijalnom strukturom, mlade rađa samo alfa ženka. Sličnu strukturu imaju čopori vukova.

 

Screenshot_20230606-074658_Yandex Mail

Svjedoci navedenog stvora pričaju:

Diana Molnar, medicinska kozmetičarka, dolazak slijepoga kučeta u vrt primijetila je prošle godine.

– „Godinama obrađujemo vrt i izvrsno uspijeva povrće, no prošle godine muž Robert je primijetio da nedostaje crvenoga luka na gredici. Pitao me zašto sam ga čupala što me iznenadilo, a pravi je šok uslijedio dva tjedna kasnije kada smo zatekli opustošen vrt. Izgledao je kao brenerom spaljen. Luka uopće nije bilo, nestale su i stabljike luka, dok su stabljike krumpira ostale, ali gomolja nije bilo. I plodovi jagoda su bili pojedeni. Doznali smo od susjeda Anđelka da plodove jede slijepo kuče“ – ispričala je Molnar. Od susjeda Snježane i Anđelka Ištuka čuli su da već 17 godina u njihovom vrtu živi slijepo kuče.

– „Prolazila sam kraj vrta i vidjela da se stabljika poriluka trese, a zatim postupno nestaje u zemlji. Pozvala sam muža koji je štihačom presjekao kanal i iz zemlje izvadio čudnu dlakavu životinju veću od krtice, bez repa, bez očiju. Na internetu smo doznali da se radi o slijepom kučetu koje živi u Vojvodini“ – ispričala je Snježana i dodala da taj glodavac jede sve lukovičasto i korjenasto povrće, bijeli i crveni luk, poriluk, mrkvu, peršun, paštrnjak, čičoku…

Snježana nikada nije vidjela slijepo kuče da hoda po vrtu, dok Anđelko dodaje da ga je samo jednom vidio iz automobila kraj ceste, danju, kako dezorijentirano baulja, pa misli da je bilo bolesno.

– „Svake godine selimo vrt na drugu lokaciju, no slijepo kuče svaku pronađe. Pojelo nam je do 80 posto bijeloga luka i krumpira. Neke stabljike ostanu, zelene se, a ispod zemlje gomolja nema. Krene po redu od biljke do biljke i odnosi, kao u crtanom filmu, a potom zatrpa hodnike. Jede i lukovice cvijeća. Pojeo je tulipane i narcise kao i korijen blitve“ – rekao je Anđelko.

Gerber Zorislav

HOP -portal na Telegramu

https://t.me/hopportal