Pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu danas je održana druga po redu sudska rasprava na kojoj, na strani tužitelja nije se pojavio tužitelj Raiffaisenbank St. Stefan Jagersberg, dok je okrivljenik uredno se odazvao pozivu i pristupio sudu.
Pred sudom se okupio veći broj oštećenika austrijskih RB zadruga, i prijatelja Darka Granoše, hrvatskog branitelja, kojeg austrijske zadruge progone tužbama, iako nesporno, nisu imale dozvole za poslovanje na području Republike Hrvatske.
U podnescima hrvatskim sudovima pred kojima se vode postupci radi ništetnosti, pozivaju se na Zakon o bankama, a da bi bili banka, nije dovoljno samo željeti, treba imati i 40 milijuna kuna temeljenog kapitala.
Zakon o kreditnim institucijama propisuje da inicijalni kapital banke mora iznositi najmanje 40 milijuna kuna, dok austrijske zadruge, registrirane kao trgovačka društva imaju svega 7,93 eur temeljnog kapitala.
Austrijska nacionalna banka (OeNB) apelira u svojem izvješću Vladi Republike Austrije; “Temeljni kapital austrijskih banaka je prema međunarodnim standardima ispod prosjeka“, pišu bankarski inspektori iz Bečke centralne banke u izvješću austrijske Vlade.
Od 01. siječnja 2016. godine prema bankarskim propisima i FMA austrijske banke dužne su povećati temeljni kapital za 13 milijardi eur-a. Austrijske banke nemaju temeljni kapital, Raiffeisenbank Bad Radkersburg-Kloch eGen koja se predstavlja kao banka, iako je registrirana kao zadruga ima poslovni ulog od 7,72 eur-a!
Je li kazna koju je „odrezala“ Europska Komisija i Apel FMA razlog da se austrijske zadruge (koje prema uvidu u Glavni registar) predstavljaju tvrtke kćeri Raiffaisenbank, tako grčevito drže Hrvatske gdje imaju oazu iz koje mogu namaknuti milijarde koje im nedostaju?
BANKE KOJE MORAJU POVEĆATI TEMELJNI KAPITAL U AUSTRIJI
Jedna od austrijskih zadruga, tvrtka Raiffeisenbank Bad Radkerasburg-Klöch eGen, 8940 Bad Radkersburg prema Izvatku o aktualnim podacima iz zbirke isprava od 03.03.2015. godine Pokrajinskog suda za građansko pravne predmete u Grazu registrirana je kao trgovačka i gospodarska zadruga, poslovni udio/ulog 7,27 EUR plativo odmah. S ovom zadrugom je kao preuzimatelju spojena i Raiffaisenkasse Klöch kao pripojena zadruga. Navedene zadruge registrirane su temeljem Ugovora o osnivanju zadruge a prema popratnom Zakonu o zadrugama.
Prema navedenom izvatku i prema Zakonu, reklamiranje svoje poslovne djelatnosti ova zadruga može vršiti u sjedištu tvrtke Raiffaisenbank Bad Radkerasburg- Klöch i u „Raiffaisen novinama“.
Potpuno je nejasno kako je glas iz austrijske banke/zadruge i reklama iz njezinih poslovnih prostorija, dospio i u Hrvatsku čiji su stanovnici masovno podizali kredite u tim zadrugama! (Važeći identifikacijski broj: 257990)
Istovremeno, austrijsko društvo Money Back von der Versicherung für Versicherungsopfer (Za osiguranja i isplatu osigurane štete, koje je zabrinuto zbog mogućih isplata odštete, na svojem fb profilu (Drhttps://www.facebook.com/banksterclub/posts/253333378193319 dana 29. lipnja 2014. godine objavilo je;
-„Slijedeće banke davale su ilegalne i neprijavljene kredite u Sloveniji i u Hrvatskoj“ (Zabrinuta grupacija Raffaisenbanke)
Linkovi sa popisom tvrtki/zadruga Raiffaisenbank koje su u Austriji objavile kao tvrtke koje su nelegalno poslovale:
http://www.kleinezeitung.at/…/wirbel-um-kredite-kroatien.st…
http://steiermark.orf.at/news/stories/2630553/
http://www.falter.at/falter/…/02/11/der-hai-aus-oesterreich/
http://www.my-metropolis.eu/…/Das-Hypo-Alpe-Adria-Desaster-…
http://tvthek.orf.at/…/Steie…/70020/Steiermark-heute/7478328 – sogar im Steiermark heute.
Navedene tvrtke (koje su očigledno u srodnom odnosu sa matičnom Raiffaisenbank) prenosile su novac iz Austrije i isplaćivale ga nezakonito na području Slovenije i Hrvatske. Još se uvijek ne zna točan broj oštećenih.
Dakle, u Austriji već odavno znaju da austrijske zadruge nisu poslovale po zakonu, ali uprava Raiffdisen zadruga tužbama utjeruje strah u kosti dužnicima, mobingira ih tužbama a onda ne dolazi na sudske rasprave. Nisu poštovali zakone za vrijeme financijskog poslovanja po Republici Hrvatskoj, a ne poštuju ih niti sada, ni sud, a ni svoje klijente… kojima na bilo koji način žele „zatvoriti usta“.
Nameće se i pitanje, čija je Hrvatska televizija, obzirom da nakon posjete PR stručnjaka Krešimira Macana HRT-u, više se na javnoj državnoj televiziji o toj temi ne smije razgovarati, niti spominjati……što je apsolutno zabrinjavajuće jer iz svega proizlazi da je HRT privatizirana i da vijesti prenosi selektivno, zavisi od želja PR agencija…..koje na malim slabo čitanim blogovima difarmiraju osobe koje predstavljaju potencijalnu prijetnju, i istovremeno lobiranjem onemogućuju oštećenicima pristup medijima, koristeći kao jedan od alata i tužbu.
Mislite li doista, gospodo iz Raiffeisenbank zadruga, da priču možete držati pod kontrolom? Ili se ipak plašite vjerodostojnosti i činjenica pa izbjegavate suočavanje sa istinom?
