Izložbe Papa u Izraelu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

0
1061

Komentar Antuna Babića

 

Važna međunarodna izložba na

Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu

 

Zbog drugih velikih događanja i previranja u svijetu, važni bilateralni hrvatsko-izraelski odnosi manje se spominju u medijima u zadnje vrijeme. No, nikako ne treba zaboraviti da je pitanje opstanka Izraela kao samostalne države i pronalaska suživota između Izraelaca i Palestinaca jedna od gorućih globalnih tema. Svijet može još dugo vremena biti koliko-toliko stabilan bez punog priznanja Palestine kao samostalne države, što nikako ne znači da Palestinci nemaju pravo na vlastitu državu. Međutim, u današnjim vrlo napetim međunarodnim odnosima samo jedna ozbiljnija prijetnja opstanku Izraela može dovesti do nuklearnoga rata. Iako to Izrael niječe, svima je poznato da ta država ima vrlo moćan arsenal nuklearnoga naoružanja za vlastitu obranu i da se neće sustezati upotrijebiti to oružje u krajnjoj nuždi, tj. ako bude ugrožen opstanak Izraela kao samostalne države.

 

Brojni analitičari i dobro upućeni insajderi misle kako bi fitilj za mogući treći svjetski rat mogao biti upravo sukob Židova i Muslimana, a posebno radikalnih islamista, oko Palestine i Jeruzalema.  Zbog toga, a i iz mnogo drugih razloga, važno je razvijati dobre odnose između Hrvatske i Izraela. Naime, Židovi su od 1945. godine imali ključnu ulogu u stvaranju vrlo loše percepcije o hrvatskom narodu, ne samo u Izraelu, nego i diljem svijeta. Naravno, i mi Hrvati, a posebno u iseljeništvu, snosimo jedan dio odgovornosti zbog toga što se nismo navrijeme znali odreći loših strana hrvatske državotvorne politike tijekom Drugoga svjetskog rata.

 

Dok sam bio generalni konzul u Melbourneu, od 2009. do 2013., pokrenuo sam inicijativu za razbijanje veoma dubokoga leda u odnosima između brojne hrvatske zajednice u Australiji i vrlo utjecajne židovske zajednice u toj zemlji. Nakon dužih priprema i razgovora došlo je ne samo do razgovora najvažnijih predstavnika hrvatske zajednice u australskoj državi Viktoriji i židovske zajednice, nego su organizirani i uspješni uzvratni posjeti izaslanstava tih zajednica središnjim klubovima i domovima Hrvata i Židova u Viktoriji. Taj pozitivan iskorak u «pomirenju» između Hrvata i Židova u Viktoriji naišao je na hvalu i odobravanje najviših državnih dužnosnika, kako u državi Viktoriji, tako i na federalnoj razini.

 

Iz toga razloga danas sam bio posebno oduševljen otvaranjem izložbe Papa u Izraelu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Uz izraelsku veleposlanicu u Zagrebu, NJ.E. Zinu Kalay-Kleitman, i rektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Željka Tanjića, na izložbi su se okupili i brojni ugledni gosti iz akademske zajednice, politike i diplomacije.

 

U svojem obraćanju nazočnima rektor Tanjić rekao je kako se današnji skup održao zahvaljujući želji veleposlanice Izraela u Zagrebu da izložbu slika, koja je okom kamere zabilježila posjet poglavara Katoličke Crkve pape Franje Državi Izrael u svibnju 2014. godine, trajno daruje Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Naglasio je da su tu izložbu već ranije vidjeli brojni građani u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Varaždinu, Đakovu i Splitu. «Bio sam i ostao radosno iznenađen ovom gestom i počašćen da je gospođa veleposlanica mislila na našu visokoškolsku i odgojnu ustanovu kao na dom ovog spomena na posjet koji je potvrdio važnost odnosa Katoličke Crkve i židovskog naroda te koji je bio posjet mira, prijateljstva i poštovanja», rekao je rektor Tanjić.

 

U nastavku pozdravnoga govora rektor Tanjić uputio je studentima, profesorima i djelatnicima HKS-a  bitnu poruku: «Za mene je jako važno da naši studenti, profesori i djelatnici u ovim našim prostorijama u kojima živimo i radimo budu okruženi ovim slikama. Želim da ih gledaju sa zanimanjem i da upijaju poruku koja iz njih isijava. A to je prije svega poruka susreta utemeljenog na poštovanju, poruka traženja mira i u teškim životnim okolnostima, poruka važnosti zajedničkog života u različitostima, ali i poruka kako naša kultura i naša civilizacija ima svoje korijenje u Jeruzalemu, tom svetom gradu i za židove, kršćane i muslimane. Želim da im ova izložba približi i važnost i ljepotu Svete zemlje, Države Izrael, potakne u njima radoznalost za boljim upoznavanjem nama prijateljskog i i bliskog izraelskog naroda, s kojima nas povezuje puno više od onoga što bismo ponekad pomislili. Želim da kroz ovu izložbu budu preneseni na sva ta mjesta upravo nadahnuti duhom pape Franje i da svi ovi susreti budu poticaj i njima za razne susrete».

 

Rektor Tanjić zatim je rekao kako je on za svoga posjeta Državi Izrael prošle godine, zajedno s drugih dvanaest rektora katoličkih sveučilišta, imao priliku posjetiti neke od vodećih izraelskih sveučilišta te da će to ovih dana učiniti i rektori hrvatskih sveučilišta. Na kraju rektor Tanjić posebno je istaknuo da mi Hrvati možemo mnogo toga naučiti od Izraela, kao i hrvatska sveučilišta. Iz toga razloga još je jednom  zahvalio veleposlanici Izraela na darovnoj izložbi i na mogućnosti da Hrvatsko katoličko sveučilište bude baštinikom susreta pape Franje i Države Izrael.

 

Izraelska veleposlanica Kalay-Kleitman zahvalila je svima na dolasku na otvorenje izložbe. Posebno je naglasila kako je u Hrvatskoj izvanredno dobro prihvaćena, a među svojim bliskim prijateljima važno mjesto ima i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Željko Tanjić. U zaključku je rekla kako ta izložba slika pripada hrvatskom narodu i stoga je njezina želja bila da tu izložbu preda u trajno vlasništvo Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

 

U druženju nakon službenoga dijela izložbe kratko sam razgovarao s veleposlanicom Izreala i upoznao je sa svojim diplomatskim aktivnostima u Melbourneu vezanih uza zbližavanje i suradnju između hrvatske i židovske zajednice u tom gradu. Bila je ujedno iznenađena i radosna kad je to čula. Rekao sam joj da nema razloga za posustajanje u razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael na svim područjima.

 

Tijekom izložbe sjetio sam se i svih problema koje kao država od samoga početka uspostave samostalne hrvatske države imamo s jednim ne tako velikim dijelom hrvatskih diplomata, koji još uvijek u sebi ne osjećaju potrebu raditi za hrvatske nacionalne interese, nego i dalje sanjanju o «starim dobrim vremenima» u bivšoj Jugoslaviji i komunizmu. Nasreću, kao što vidimo iz ovog današnjeg primjera, Hrvatska katolička crkva u međunarodnoj zajednici kontinuirano zastupa hrvatske nacionalne interese gdje je god to u njezinoj mogućnosti. Bravo, rektore Tanjiću.