Kako javlja portal Webtribune.rs i moskovski dnevnik Komersant, Gasprom je tokom prošlog mjeseca potpisao mape puta s Bugarskom, Srbijom i Mađarskom o razvoju plinovoda za isporuke plina iz budućeg drugog kraka Turskog toka. Time se praktički reanimira Južni tok, ali četiri puta manjeg kapaciteta.
Dnevnik Komersant piše da je Gasprom potpisao s mađarskom Vladom “mapu puta” o razvoju plinskog sistema zemlje, a da su analogni dokumenti bili potpisani u lipnju s Bugarskom i Srbijom: “Trasa Bugarska – Srbija – Mađarska praktički ponavlja osnovni dio planiranog plinovoda Južni tok, koji je u potpunosti bio spreman za realizaciju, ali je ukinut u prosincu 2013. godine zbog pozicije Bugarske i pritiska Brisela”, rekao je šef mađarske diplomacije Péter Szijjártó.
Prema pisanju dnevnika, razlika je samo u tome što planirani plinovod kroz Crno More neće ići direktno u Bugarsku, već u Tursku.
“Pored toga, za Balkan može biti predviđen samo jedan od dva kraka Turskog toka, to jest 15,75 milijardi kubičnih metara, što je za četvrtinu manje od kapaciteta Južnog toka”, navodi Komersant.
List navodi da Gasprom iz drugog kraka Turskog toka ne može istovremeno opskrbljivati i Balkan i izgraditi plinovod Poseidon. Mađarska i Srbija se mogu sada opskrbljiati plinom samo kroz Ukrajinu, što će primorati Gasprom na pregovore s Kijevom o tranzitu nakon 2020. godine.
Naš komentar bi bio da je ovim potezom Srbija potpisala vlastitu ovisnost o ruskom rješavanju toka plinovoda za potrebe Srbije. Time se politički Srbija vezala uz Rusiju, slijedeći primjer njemačke kancelarke Angele Merkel. Prosrpski kritičari Kolinde Grabar Kitarović će ovaj sporazum koristiti protiv nje, jer se vezala uz Trumpa, iako je predsjednica zapravo pokrenula inicijativu ekonomskih veza sa Poljskom. Što se plina za Hrvatsku tiče, ex Jugoslavija je odavno prodala prava eksploatacije hrvatskog plina Italiji, pa sada taj plin Hrvatska skupo kupuje od Italije.
HOP
