HRT, Saborska većina stali uz pročetničku SPC nakon pisma admirala, generala, akademika, doktora protiv govora Porfirija na HRT-u?

0
2246
Poštovani,
U nastavku i u privitku ove poruke nalazi se predstavka dužnosnicima i zastupnicima Hrvatskog sabora, s prirodanim prethodnim dokumentima, koju smo upravo poslali Hrvatskom saboru.
inbound3578659544228767678
 
 
Za nositelje Građanske (državljanske) inicijative,
 
Ivan Tolj, general bojnik u miru

Građanska (državljanska) inicijativa za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u

U Zagrebu, 21. travnja 2021.

 

Predmet: Predstavka o Hrvatskoj radioteleviziji i Hini

 

– n/r Gordan Jandroković

predsjednik Hrvatskog sabora

 

– n/r Natalija Martinčević

predsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije

 

– svi saborski klubovi

 

Poštovani dužnosnici i zastupnici Hrvatskoga sabora,

 Obratili smo se dne 5. travnja o. g. Nadzornom odboru, Programskom vijeću i Povjereniku za korisnike usluga HRT-a s predstavkom „Mi naime od svojih zahtijevanja ne ćemo odustati“. U njoj smo istaknuli kako im se obraćamo „nakon što su upravne i uredničke razine HRT-a ignorirale naše prethodne predstavke, pritužbe i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u“. Dakle, ignorirali su i peticiju koju je do tog trenutka potpisalo 539 osoba, među njima i niz istaknutih javnih osoba. I ne samo što su ju ignorirali, nego informativni programi HRT-a nisu o njoj ni izvijestili. Isto je postupila druga medijska kuća kojoj je osnivač hrvatska država, Hina. Takvim cenzorskim i diskriminacijskim postupanjem bitno je otežano ili blokirano informiranje znatna dijela zainteresirane hrvatske i strane javnosti. Jedini odgovor koji smo dobili poslao nam je Povjerenik za korisnike usluga HRT-a, no i taj je odgovor samo protokolarne naravi.

Od tada do danas peticiju u kojoj se traži utvrđivanje odgovornosti na HRT-a potpisalo je blizu 3000 osoba. U njoj se prosvjeduje i traži utvrđivanje odgovornosti povodom dviju televizijskih emisija, čije smo sadržaje ocijenili kao neprimjerene za nacionalnu radioteleviziju. Dapače, u njima smo prepoznali očiglednu subjektivnu, nehrvatsku i prosrpsku orijentaciju, a na štetu objektivne povijesne istine. Iz dokumenata koje prilažemo možete vidjeti čime obrazlažemo naše mišljenje i zašto tražimo smjene i utvrđivanje odgovornosti po uredničkoj i upravnoj vertikali.

Nemamo ambicija miješati se u uređivačku politiku HRT-a, osobito Hrvatske televizije, ni Hine, ali smatramo da imamo puno pravo i obvezu javno reagirati kada se na vrlo bitnim političkim temama pokaže da ionako anacionalna orijentacija HRT-a prelazi u protunacionalno djelovanje. Razumjeli bismo takvu uređivačku politiku da je riječ o Radioteleviziji Srbije, no takvu orijentaciju dijela emisija i programskih sadržaja Hrvatske radiotelevizije ne možemo i ne ćemo nikada ni razumjeti niti se s njome pomiriti.

Budući da nadležne upravne ni uredničke strukture HRT-a nisu ništa poduzele niti bilo kako odgovorile na naše vrlo ozbiljne primjedbe i na naša zahtijevanja, obraćamo se sada nadležnom saborskom odboru i cijelom Hrvatskom saboru, da on kao osnivač i HRT-a i Hine i kao tijelo koje je njihovo djelovanje reguliralo zakonima i koje u ime hrvatskog naroda zakonom predviđenim instrumentima nadzire njihov rad, i koje je odlučilo o pretplati za HRT, razmotri našu peticiju, našu predstavku i naša dopunska obrazloženja.

Očekujemo da Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo hrvatske države i vi kao dužnosnici te kao zastupnici skupa sa svojim klubovima poduzmete što je u vašim nadležnostima da se na nadležnom odboru i na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora otvori u okviru posebne točke dnevnog reda rasprava o nacionalno-političkoj orijentaciji vidljivoj u programima HRT-a, osobito u njegovu ukupnom informativnom programu, a napose u pojedinim emisijama Hrvatske televizije. To isto očekujemo i u pogledu Hine.

Očekujemo i to da nam nakon provedenih postupaka odgovorite na ovu predstavku i informirate nas o zaključcima i odlukama koje ste donijeli. 

Za ovakvu se političku orijentaciju HRT-a i Hine nisu borili ni hrvatski branitelji, ni tadašnji zastupnici u Hrvatskome državnom saboru, a ni članovi vlade i dužnosnici u ondašnjim državnim tijelima, ni intelektualci, znanstvenici, književnici, stručnjaci, novinari i urednici! Nasuprot sadašnjemu stanju, s velikim smo žarom u sudbonosnom i teškom razdoblju naše povijesti stvarali hrvatsku državu i njezine institucije, pa tako i HRT i Hinu, da budu u funkciji hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske!

 

Nositelji Inicijative:

akademik Ivan Aralica,

Davor Domazet Lošo, admiral u miru

Zdravko Gavran, književnik

Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general

Ivan Kapular, general bojnik u miru

Prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak

akademik Josip Pečarić

Ivan Tolj, general bojnik u miru

 

Prilozi:

1. Izjava „Porfirijeva dalekovidnica“

2. Tekst peticije o HTV-u

3. Potpis prvih 539 potpisnika peticije HRT-u

4. Obavijest za javnost „Memorandum 2 (’srpski svet’) na djelu“ (Razlozi peticije HRT-u)

5. Predstavka nadzornim tijelima HRT-a

 

PORFIRIJEVA DALEKOVIDNICA

Doista nevjerojatno! Hrvatska radio televizija na novome poklonstvu u Beogradu, evocirala je uspomene na 1918. god. i proglašenje države SHS, ovaj put ”spontano”, u ”šali” iz usta srpskoga pravoslavnog regenta novopečenog patrijarha Porfirija. Ili možda nismo upoznati je li patrijarhovo gostovanje na HRT- u uzvrat gostovanja predsjednika Hrvatske biskupske konferencije na praznik Sv. Save na RTS, srbijanskoj javnoj televiziji. Isto tako nismo upoznati je li tom prilikom Predsjednik HBK imao osporavajućih primjedbi na proglašenje svetim Dositeja Vasića, mitropolita zagrebačkog?
Na Josipovo, 19. ožujka 2021. u dnevniku HTV, u najgledanijem terminu na 333.obljetnicu odluke hrvatskoga Sabora o proglašenju sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda, HRT je objavila intervju s patrijarhom SPC. Dakle, novinara Dragana Nikolića zaputili su u Beograd da napravi ekskluzivni razgovor s čovjekom, koji nam je, iskoristivši takav poklon HRT-a, između ostaloga, u ”šali” priopćio ”ambiciju” da bude ne samo srpski patrijarh, već i patrijarh Srba, Hrvata i Slovenaca! U svakoj šali, kako se kaže, pola je istine, pa ako je tome tako, ako je i od Porfirija Perića, previše je i šale i njegove istine! Bilo bi lijepo da se šali u okvirima i granicama Republike Srbije, a da ostalo prepusti hrvatskim i slovenskim vicmaherima! I Slovenci, a pogotovo mi Hrvati imamo i previše svojih šaljivdžija, koji se šale i igraju s teško stečenom slobodom i državnom samostalnošću.
Međutim, nije problem u Porfiriju! Ovaj ”spektakl” bi mogao imati više razloga i verzija. Kao pravi hrvatski naivci pođimo od manje vjerojatna scenarija! On je nogometnim rječnikom rečeno iskoristio svaku loptu, svako pitanje hrvatskoga novinara i zadao – zahvaljujući njegovoj gluposti, naivnosti, potkapacitiranosti, kompleksu manje vrijednosti – našoj prorijeđenoj i slaboj obrani nekoliko golova i postao pobjednikom smiješne i žalosne utakmice odigrane u sjedištu SPC-a.
Ipak, daleko je vjerojatnije da je pomno odabran trenutak i blagdan sv.Josipa za snishodljiva, podanička, izdajnička pitanja, koja su sugerirala željene Porfirijeve odgovore. Ovako mu se ne bi ulizivao ni jedan srpski novinar RTS-a. Blago Porfiriju, ima on hrvatsko- srpsku dalekovidnicu.
Nikolić je samo izvršio svoju jadnu zadaću. I jasno, pri tome, kako drugačije, samoinicijativno, ničim izazvan potegnuo je pitanje Jasenovca s formulacijom koja potvrđuje srpsku mitomaniju i laži o milijun ljudi, ponajviše Srba, ubijenih u tome logoru. Umjesto da ga je pitao hoće li se kao patrijarh zauzeti da se prestane s velikosrpskim lažima i pretjerivanjima kojima se blati i tereti hrvatski narod. Zašto ga nije pitao hoće li se zauzimati da se oformi međunarodno multidisciplinarno tijelo za istraživanje svega onoga što se događalo u Jasenovcu od 1941. do 1945. i potom od 1945. do 1950.? Zašto ga nije pitao o desecima tisuća likvidiranih Židova u Nedićevoj Srbiji i zna li išta o specijalnim vozilima – plinskim komorama – koja su kružila po Beogradu i u kojima su ”izletnički” ubijali ljude, pretežito židovske narodnosti? Zašto nije iskoristio priliku pa ga pitao o srpskim, srbijanskim logorima u kojima su patili i umirali hrvatski ljudi u godinama minulog rata i agresije na Hrvatsku? O neznanim jamama i grobištima, našim nestalima koje već desetljećima tražimo, ne bi li ih dostojno sahranili u hrvatskoj zemlji i ne bi li njihovi roditelji i rodbina pronašli kakav-takav mir.
Umjesto takvih pitanja, Nikolić pita Porfirija hoće li se i kada dogoditi klečanje u Jasenovcu. Trebao bi kleknuti on, njegovi episkopi i naši biskupi i na taj način priznati krivnju i pokajati se i tako potaknuti novo hrvatsko-srpsko bratstvo! Što bi to trebali naši biskupi učiniti? Priznati da su krivi što su živi i ispričavati se što zastupaju baš kao i blaženi Stepinac dostojanstvo svake osobe, svake obitelji i svakoga naroda, ispričavati se da su na liniji nadbiskupa zagrebačkoga Alojzija Stepinca, koji je u vihoru rata, jedini u Europi, hrabro govorio protiv nacizma, fašizma, komunizma, rasne diskriminacije, progona Židova, Roma… Ispričavati se što zastupaju da Alojzije Stepinac bude što prije proglašen svetim!
Naš je novinar zatim postavio pitanje o Stepincu. Mogao ga je i ne postaviti. Nije moguće da nije znao kakav će odgovor uslijediti. Patrijarh nam „saopćava“, na Josipovo u dnevniku HTV-a, da je u ”posedu” Stepinčevih pisama koja su problematična… Izgovorio je to hladno, ne trepnuvši. Nije moguće da ne zna što Hrvatima znači Stepinac, kojega čak i mali dio nevjerujućih Hrvata smatra moralnom veličinom i vertikalom, bez kojega je teško zamislivo sagledavanje hrvatske povijesti i duhovnosti hrvatskih katolika. Našem blaženiku svetoga sjaja sudili su komunisti u Zagrebu! Nisu uspjeli, o tome je sudu i komunističkoj presudi, zahvaljujući njegovu svetom i mučeničkom životu, povijest rekla pravorijek. Unatoč svemu tomu danas mu i blaženome ponovo sude! I to u SPC-u, u Beogradu! Možda im sv. Sava prosvijetli pamet! Ta on je, kažu oni, najveći njihov svetitelj! Mi to ne osporavamo niti se u to petljamo! Neka pišu svoju hagiografiju i svoju ”istoriju”. Potpuno ih razumijemo, njima je historija ili povijest neprihvatljiva. Pogotovu povijest, nju su ”ustaše” izmislili. Jasno, kažu ”istoričari” uz veliku i izdašnu pomoć Vatikana, o kojem lažu i sustavno ga kleveću, pa im se i tamo, što je izvan svake pameti, pričinjaju ustaše. Takva im stajališta ne smetaju da uspostavljaju odnose pod krinkom ekumenizma koristeći svaku prigodu ne bi li spriječili proglašenje svetim katoličkoga i hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca.
Hrvatski narode, neka ti je sretno ovo teško korizmeno Josipovo, opterećeno COVID-om, potresima i životnim, gospodarskim i demografskim nevoljama. Neka ti je sretan i blagoslovljen nadolazeći Uskrs! Potreban nam je više no ikad zagovor našega nebeskog zaštitnika. Da nas uskrsnuli Krist zaštiti od svih zala, nezaposlenosti, iseljavanja, korupcije, lopovluka, društvene nepravde, od posrnula i loša pravosuđa, laži, obmana… Da nas zaštiti i od ovakvih intervjua i emisija na Hrvatskoj radio televiziji, koju pretplatnici ne plaćaju da proizvodi loš i štetan program! Uvjereni smo da većina pretplatnika i gledatelja očekuje ispriku i odgovornost, pa i smjene i ostavke na HRT-u.
HRT je javna televizija, pa u tom smislu ona je od državnoga i nacionalnoga značenja i uređivačke pogreške i propusti, koji ulaze u sferu nacionalnoga dostojanstva, pa i u određenom smislu nacionalne sigurnosti, ne mogu i ne smiju prolaziti ispod radara Hrvatskoga sabora, pa i izvršne vlasti, koja je dužna sprječavati ovakve pojave, pazeći pri tome da se ne narušava sve ono što se podrazumijeva pod slobodom medija.
U Zagrebu dne 21. ožujka 2021.

general bojnik Ivan Tolj
general bojnik Ivan Kapular
admiral Davor Domazet Lošo
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general
prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
akademik Josip Pečarić

 

ZAHTJEV ZA KADROVSKIM SMJENAMA NA HTV-u
(tekst peticije)Već ionako prepunu čašu prelilo je dovođenje srbijanskog patrijarha Porfirija u udarni Dnevnik HTV-a 19. ožujka, na katolički blagdan svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, da bi beogradski gost bez ijednog argumenta osporavao kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca i bio prikazan kao vrhovni moralni i povijesni arbitar.
Zatim je čašu našega strpljenja još jednom prelilo, očito sinkronizirano, dovođenje prof. dr. Ive Goldsteina 21. ožujka u emisiju NU2 HTV-a, da bi i on govorio protiv zagrebačkog nadbiskupa, žrtve komunističkog totalitarizma, katoličkog kardinala i hrvatskog mučenika i blaženika Alojzija Stepinca.
Osim toga, gost je omalovažavao prvog predsjednika i utemeljitelja suvremene hrvatske države Franju Tuđmana te iznosio svoja poznata naklapanja o novijoj povijesti i sadašnjem stanju, uključujući zahtjev za političkom detuđmanizacijom. Na što su izostale službene reakcije, isto kao što izostaju kada je riječ o valu očitog mentalnog i propagandnog vraćanja na stanje unutarjugoslavenskih odnosa i obnove “bratstva-jedinstva”.
Ti događaji potvrdili su još jednom u nepreglednom nizu takvih uredničkih postupaka da Hrvatska radiotelevizija kao javna ustanova ne služi temeljnomu nacionalnom dobru ni objektivnom informiranju i tumačenju događaja, kao svrsi svoga postojanja, nego služi stranim, pristranim, partikularnim, manjinskim i manipulativnim interesima.
Osim toga, voditelj emisije NU2 monopolizirao je i praktički privatizirao taj udarni termin i tu emisiju, koju uređuje s neskriveno ljevičarskih i općenito neobjektivnih i dubioznih pozicija. On izborom pozvanih omogućuje to da se vrlo često mogu čuti uvrjedljive izjave na račun onoga što velik dio hrvatskog naroda smatra i osjeća vrijednim opće zaštite i poštovanja u hrvatskoj državi.
Javni medijski servis u svim je demokracijama usklađen s temeljnim nacionalnim vrijednostima i organiziran tako da razmjerno zastupa spektar većinskih i manjinskih skupina. Kod HRT-a je stanje više nego obrnuto. Dakle, tražimo da nacionalna javna tv zastupa one vrijednosti koje dijeli većina našega naroda. U protivnomu, zahtijevat će se pokretanje zakonodavnog postupka rasformiranja takve središnje javne medijske ustanove, koja se k tomu u izboru vijesti i sadržaja pokazuje i potvrđuje ne kao nacionalna, nego kao uvelike antinacionalna, i kao nenarodna. Ona ne valorizira objektivno političke i svjetonazorske različitosti hrvatskoga društva ni biračkog tijela (kojega znatan dio živi izvan granica Hrvatske) niti odražava objektivne razmjere među svima onima koji ju plaćaju. Utoliko je riječ o aktivističkom mediju u službi točno određenih političkih opcija i svjetonazora.Zbog svega toga zahtijevamo sljedeće:1) Suspendiranje novinara Dragana Nikolića, smjenjivanje urednika Dnevnika HTV-a od 19. ožujka i svih odgovornih po vertikali za taj i takav i za druge uredničke promašaje na HRT-u.

2) Razrješenje urednika emisije NU2 Aleksandra Stankovića i postavljanje na njegovo mjesto čovjeka koji je blizak većinskim pogledima i naziranjima gledatelja i ukupne biračke i nebiračke populacije. Ako je Stanković mogao puna dva desetljeća, od godine trećejanuarskog političkog preokreta, voditi tu emisiju kao nedodirljiva veličina, krajnje je vrijeme da tu emisiju vodi nepristranija i objektivnija osoba.

3) Ostale kadrovske i organizacijske promjene kako bi se Hrvatsku televiziju uskladilo s očekivanjima demokratske većine hrvatskoga političkog naroda i s njezinim ustavnim, zakonskim i statutarnim zadaćama.

U Zagrebu, prikupljanje potpisa dovršeno 27. ožujka 2021.

U ime svih potpisnika peticije, za autentičnost njezina sadržaja jamče:

general bojnik u miru Ivan Tolj
general bojnik u miru Ivan Kapular
admiral u miru Davor Domazet Lošo
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general
prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
akademik Josip Pečarić

POTPISNICI:

1. dr. Miroslav Aberle
2. prof. dr. sc. Neda Aberle
3. Duško Abramović, Mississauga, Ont. Canada
4. Nevena Abramović, Mississauga, Ont. Canada
5. Kata Andrijević
6. Anton Antolović, Zagreb
7. Dragica Antolović, Zagreb
8. Helena Antolović, Zadar
9. Lovro Antolović, Zadar
10. Martina Antolović, Zagreb
11. prof. emeritus. dr. sc. Pero Aračić, Đakovo
12. akademik Ivan Aralica
13. dr. sc. Mato Artuković, povjesničar, Slavonski Brod
14. don Miljenko Babaić
15. Ante Babić, dipl. ecc.
16. Damir Babić, Borovo Naselje
17. Iva Babić, dipl. teolog
18. Ivana Babić, prof.
19. Marijan Babić, dipl. ecc.
20. Marijana Babić, prof. hrvatskog jezika i povijesti,
21. Mila Babić, mr. iur.
22. Nevenka Babić
23. Ilija Bagarić, dr. med.
24. Ante Bajlović, Zagreb
25. Josip Bajlović, Zagreb
26. Magdalena Bajlović, Zagreb
27. Marcelino Bajlović, Zagreb
28. Mario Bajlović, Zagreb
29. Martin /Ivo/ Baković
30. Zrinka /Marijan/ Baković
31. Ivan Banožić, Vinkovci
32. Marko Baotic, Work Preparation Manager
33. mag. iur. Ante Baraba
34. Josip Barbetti, dipl. ing., Milton, Canada
35. Tomislav Baričević, župnik
36. Ivan Barić
37. Ana Barišić, V. Gorica
38. Ankica Barišić, Poljska
39. Ante Barišić, Poljska
40. Ivica Barišić, Poljska
41. Mateja Barišić, Poljska
42. Miro Bartulica, Zagreb
43. Mira Tecilazić Bašić, sutkinja Županijskog suda u mirovini
44. Đurđica Bastjančić, prof.
45. Iva Bastjančić, nastavnica
46. Ivan Bastjančić, dipl. ing.
47. Darko Daran Bašić hrvatski branitelj, glavni urednik portala Hrvatsko nebo
48. Nikola Bašić pisac, Vis
49. prof. Tomislav Batinić, Sarajevo.
50. dr. sc. Zlatko Begonja, povjesničar
51. Lili Benčik, kolumnist, hrvatskepraviceblog.com
52. Joan Beram, St Ives, NSW Australia
53. Tomislav Beram, Sydney, Australia
54. Davor Bergam, Dubrovnik
55. Pasko Bete, Dubrovnik
56. Mate Bilić, Zagreb
57. Josip Bilić Prcić, odvjetnik
58. Stjepan (Vladimir) Biondić, mag. prava
59. dr. sc. Ante Birin, povjesničar
60. Anica Bobetić, Zagreb
61. Tomislav Bolanča, Zadar
62. Damir Borovčak, dipl. ing., Zagreb
63. Dragan Bosanac, Borovo Naselje
64. Marin Bošković, dipl. ing. elektrotehnike
65. Tea Bošković, učiteljica razredne nastave
66. Ivan Bradvica, dipl. ing., književnik
67. Tomislav Brekalo, umirovljeni narednik HV i predsjednik HIKO (Hrvatska iseljenička kulturna organizacija) Essen, NRW, Njemačka
68. Emilija Britčević, Split
69. Mladen Britčević, Split
70. general dr Kornelije Brkić
71. Ana Bulaja
72. Ante Bulaja, Sv. Nedjelja
73. Josipa Bulaja
74. Jure Bulaja, Sv. Nedjelja
75. Luka Bulaja, Sv. Nedjelja
76. Mara Bulaja
77. Marko Bulaja
78. Mateja Bulaja, Sv. Nedjelja
79. Matija Bulaja
80. Mihaela Bulaja, Sv. Nedjelja
81. Ruža Bulaja, Sv. Nedjelja
82. Vjeko Bulaja, Sv. Nedjelja
83. dr. sc. Miljenko Buljac
84. Adolf Buntić, Zagreb
85. Ana-Marija Buntić, Zagreb
86. Dubravka Buntić, Zagreb
87. Matej Buntić, Zagreb
88. Nika Buntić, Zagreb
89. Jadranka Burazin, prof., Split
90. Jozo Burazin, kap. duge plovidbe, Split
91. dr. Jure Burić, bivši župan i saborski zastupnik
92. Anđelko Burilo, Zagreb
93. Valentin Burilo, Vukovar
94. Mario Butigan, Nuštar
95. brigadir, Eduard Butijer, Dugo Selo
96. Juraj Cigler, dipl. inž. građ., Čakovec
97. Milan Ciliga, dipl. ing. el.
98. Petar Cvitanušić, Zagreb
99. general Ljubo Ćesić Rojs
100. izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić, Katolički bogoslovni fakultet
101. Jozo Ćuk, dugogodišnji predstavnik Hrvata u Australiji
102. general Mile Ćuk
103. Iljko Ćurić, Zagreb
104. Ivo Ćurić, Zagreb
105. Ana Ćurković, Zagreb
106. Ante Ćurković, Zagreb
107. Danijela Ćurković, Zagreb
108. Dijana Ćurković, Zagreb
109. Ivan Ćurković, Zagreb
110. Ivana Ćurković, Zagreb
111. Marko Ćurković, Zagreb
112. Petar Ćurković, Zagreb
113. Tihomir Ćurković, Zagreb
114. Jelena Ćurković Zagreb
115. Tomislav Ćurković, Zagreb
116. izv. prof. dr. sc. Ivica Čatić
117. Brane Čavar, Zagreb
118. Jozo Čavar, Vinkovci
119. Marinko Čavka, Knin
120. prim Jasna Čepin Bogović, dr. med.
121. don Lazar Čibarić
122. prof. dr. sc. Marin Čikeš, redoviti profesor u miru Sveučilišta u Zagrebu
123. Ante Čirko, Unna
124. prof. dr. sc. Alojzije Čondić, Katolički bogoslovni fakultet, Split
125. Željko Čorak, Borovo Naselje
126. Florijan Čulina, Zagreb
127. Ante Čulo, Sv. Nedjelja
128. Božo Čulo, Sv. Nedjelja
129. Fran Čulo, Sv. Nedjelja
130. Franjka Čulo, Sv. Nedjelja
131. Ivan Čulo, Sv. Nedjelja
132. Josip Čulo, Sv. Nedjelja
133. Luka Čulo, Sv. Nedjelja
134. Marija Čulo, Sv. Nedjelja
135. Mate Čulo, Sv. Nedjelja
136. Melita Čulo, Sv. Nedjelja
137. Petra Čulo, Sv. Nedjelja
138. Prof. dr. sc. Vera Čuljak
139. Srećko Čuljak
140. dr. sc. Ante Čuvalo, Ždrelac (Pašman)-Chicago
141. Ivica Daničić, Borovo naselje
142. mr. sc. Mladen Deletis
143. Diana Delonga
144. Franko Delonga
145. Ivo Delonga
146. Jadranka Delonga
147. Marina Delonga
148. Marko Delonga
149. Alen Distler, Borovo Naselje
150. Dragica Distler, Borovo Naselje
151. Ivan Distler, Borovo Naselje
152. Tihomir Distler, Borovo Naselje
153. Mario Divić, Imotski
154. Željko Dokonal, Borovo Naselje
155. admiral Davor Domazet Lošo
156. Zvonimir R. Došen, Kanada
157. dr. sc. Miro Dorešić
158. Zdenka Dorinko, Melbourne
159. Tomislav Držić, novinar i urednik Hrvatskog tjednika
160. Marija Dubravac, hrvatska pjesnikinja, Brisbane
161. Tomislav Dudić, Vukovar
162. Malkica Dugeč, književnica
163. Stipe Ćipa Dukić, katolički svećenik
164. Viktor Dukić
165. Drago Duvnjak, dipl. ing. građ.
166. Jela Dužnović
167. Anđelko Đerek, pukovnik, Zagreb
168. Ljubomir Đukić, Vinkovci
169. prof. dr. sc. Neven Elezović
170. prof. dr. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka, Karlobag
171. Ljerka Eljuga, dr. primarius, Karlobag
172. Adrijana Franjkić, Knin
173. Tomás Frkovic, Argentina
174. Stjepan Furdek, Sydney, Australia
175. Helena Galjer, Dubrovnik
176. Mladen Galić, dragovoljac Domovinskog rata, Split
177. Željko Galinović, Vinkovci
178. Zdravko Gavran, književnik
179. Gordana Gavranović, Borovo Naselje
180. Josip Gavranović, Borovo Naselje
181. Petar Gelo, Melbourne
182. Ivica Gilić, Borovo Naselje
183. Danica Glavaš
184. Vlado Glavaš
185. Krunoslav Gliha, umirovljenik, V.Gorica
186. Mladen Glowatzky, dipl. ing. građ.
187. Branko Govedarica, Dubrovnik
188. Violeta Grdić, Vukovar
189. Berislav Gregorić, predsjednik udruge policije branitelja Jastrebarsko
190. Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara
191. Matija Grgat
192. Ivica Grgić, Osijek
193. Vinko Grgić, prof.
194. Nikša Grljević, Dubrovnik
195. Ruža Grozdanić, Zagreb
196. mr.sc. Marko Grubišić , predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika,
197. professor emeritus Vinko Grubišić, dopisni član HAZU
198. Anđelka Gverić, Zadar
199. Mile Gverić, Zadar
200. Ivica Hapan, Dubrovnik
201. Mirko Hasenay, Buenos Aires, Argentina
202. Branko Haubrich
203. prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general
204. Davor Hitri, Borovo Naselje
205. Stjepan Hodak, Sesvete
206. Željko Hodak, Borovo Naselje
207. Dragana Horg, Borovo Naselje
208. Vesna Horg, Borovo Naselje
209. Štef Horvat, Borovo Naselje
210. Krunoslav /Marijan/ Horvatić
211. Marija /Mato/ Horvatić
212. Marijan / Ivan/ Horvatić
213. Albin Horvatiček, književnik
214. Ivan Hovanjec, Vinkovci
215. Branko Hrkač, sam. umjetnik
216. Josip Hrkač, Borovo Naselje
217. Ivan Hrvoić, Kanada
218. Brigadir, Werner Ilic, Zagreb
219. Krešimir Ivanček, akad. slikar-grafičar
220. Jure Ivančić
221. Dubravko Ivanković, Vukovar
222. msc Želimir Ivanović, dipl. ing. el. tehn., dragovoljac, istočna Slavonija, Sunja 91-92.
223. Mile Ivezic, Chicago
224. Zlata Ivezic, Chicago
225. Melita Obeid Ivezic, Chicago
226. David Ivić
227. Alen Jakumetović, Borovo Naselje
228. general Ante Jelavić
229. Tomislav Jelić, novinar, suradnik Hrvatskog tjednika, Zagreb
230. Ivana Jerčinović, dipl. ing. fizike
231. dr. sc. Marko Jerčinović
232. Marko Jovanović, Dubrovnik
233. Snježana Jukić, Zagreb
234. mr. sc. Neven Jurica, veleposlanik u miru
235. Barbara Jurić
236. Filip Jurić
237. Luka Jurić
238. Željko Jurić
239. Ante Jurilj, Borovo naselje
240. Janja Jurišić, Frankfurt
241. don Anđelko Kaćunko
242. Zaviša Kačić, prof.
243. Robert Kajfeš, Nova Gradiška
244. Branko Kalebić, Zagreb
245. Zlatko Kamen, Borovo Naselje
246. general Ivan Kapular, Zagreb
247. Edvina Maras Karačić, dr. med.
248. Mirko Karačić, dr. med.
249. prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu
250. akademik Andrija Kaštelan
251. Ivo Kedi, Virovitica
252. Ana Kirchmayer-Wonnemann, Njemačka
253. Marko Kljajić, umirovljenik, Vetovo
254. Nikola Knez, filmski redatelj
255. Mile Kokan, Split
256. Ante Kokotović, Penrith, Australia
257. Stipe Kokotović, Penrith, Australia
258. pukovnik Miljenko Kolobarić, predsjednik HVIDRA-Osijek
259. Zvonimir Kološnjaj, Borovo Naselje
260. Nikša Koncani, dipl. ing., Vodice
261. prof. dr. sc. Ivan Kordić
262. mons. dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački
263. Ljudevit Kotnik, dipl. ing. str. u miru
264. Ante Kovač, Split
265. Davor Kovačević, Tomislavgrad
266. Pero Kovačević, pravnik, bivši zastupnik u Hrvatskom saboru
267. Mile Kožul, Zagreb
268. akademik Kuzma Kovačić
269. Mate Krajina, novinar
270. Zdenko Kraljević, Zagreb
271. Marija Krasnec Oršolić, Munchen
272. Zlatko Krasnec, Vukovar
273. Marijana Križan, Zagreb
274. Mirjana Kutle
275. general Marinko Krešić
276. Luka Krilić, povratnik iz iseljeništva
277. Vjekoslav Krsnik, publicist, neovisni komentator
278. fra Ante Kukavica
279. brigadir, Stjepan Kulić, Vinkovci
280. Milan Kurilj, Rijeka
281. prof. dr. sc. Stipe Kutleša
282. prof. dr. sc. Ilij Kuzman
283. Boris Kuzmanovic, Greendale, WI SAD
284. Ivanka Kuzmanovic, Greendale, WI SAD
285. pukovnik Ivan Kvesić
286. Silvija Lažeta, dipl. iur., Zagreb
287. Jerko Lebo, voditelj građevinskih radova
288. Dragica Ledenko, Rijeka
289. Šime Letina
290. Josip Livasić, Sv. Nedjelja
291. Ive Livljanić, veleposlanik u miru
292. Ilija Lončar, Glavni tajnik IO HSK-a za Benelux, Nizozemska
293. Antonio Lovasić, Sv. Nedjelja
294. Djurdja Lovasić, Sv. Nedjelja
295. Josip Lovasić, Sv. Nedjelja
296. Kristian Lovasić, Sv. Nedjelja
297. Slavko Lovasić, Sv. Nedjelja
298. Stjepan Lovasić, Sv. Nedjelja
299. Tomislav Lovasić, Sv. Nedjelja
300. Helena Lovrić
301. Ivana Lovrić
302. Marija Lovrić
303. Petar Lovrić
304. Zdravko Lozar, Berlin
305. Anda Luburic
306. Zvonimir Luburić, Oakville Ont. Canada
307. Ilija Lukanović, teolog i diplomat
308. Marija Lukić, Velika Kopanica
309. Josip Lulić, Nova Gradiška
310. Božo Ljubić, Karlobag
311. Mira Magaš, umirovljenica
312. doc. art. Marko Magdalenić, KBF Sveučilišta u Zagrebu
313. Blažena Magdić, umirovljenica
314. Ivan Magdić, časnik HV-a u mirovini
315. Diana Majhen
316. Marijan Majić
317. mr. Hrvoje Majhen
318. Veselko Malekinušić, Borovo Naselje
319. Vesna Maletić
320. Mijo Maljković, inovator, Požega
321. mr.sc. Ivan Mance, Zagreb
322. Ankica Mandarić, dipl. ecc. u mirovini, Mostar
323. Jasna Mandić, Zagreb
324. Krešimir Mandić, Zagreb
325. Zdravko Mandić, Zagreb
326. Radoslav Marić, MD
327. Zvonimir Marić, sveučilišni profesor u miru
328. Hrvoje Markasović, Vinkovci
329. Verica Marković, Vukovar
330. general Mladen Markač, Zagreb
331. brigadir, Ivan Markešić
332. Marija Markić, CTC
333. Marinko Markić, Toronto
334. Slobodan Markić, P. Eng
335. Josip Maršić
336. Tonko Martinis
337. Goran Marunček, Vinkovci
338. Verica Marunček, Vinkovci
339. Zoran Marunček, Vinkovci
340. Pater Vinko Maslać, Dubrovnik
341. Maro Masle, Dubrovnik
342. Mario Matančević, Borovo Naselje
343. Hrvoje Mateša
344. Josip Mateša, Vodice
345. Vedran Matić, Borovo Naselje
346. Ante Matić, Borovo Naselje
347. Ante Matijević, Split
348. Franjo Matošević, Zagreb
349. Cecilija Matuško
350. Goran Mazić, Dubrovnik
351. Berislav Medić, Vinkovci
352. mr. sc. Božo Medić
353. general dr. sc. Miroslav Međimorec
354. Blaž Mešin, dipl. ing., Zagreb
355. Mike Ivan Mikec
356. general Mladen Mikolčević, Nova Gradiška
357. prof. dr. Luka Milas, znanstvenik i sveučilišni profesor u miru
358. Ljerka Milas, prof.
359. Zvonko Milas, Zagreb
360. Drago Miota, Virovitica
361. Marija Miota, Virovitica
362. Ljiljana Mišljenac, Bijelo Brdo
363. Marija Modrić, Zagreb
364. Marica Morić, Split
365. Anđa Mrđen, Borovo Naselje
366. Gorostas Mrđen, Borovo Naselje
367. Marin Mrđen, Borovo Naselje
368. Igor Naletilić, Borovo Naselje
369. Stjepan Njergeš, Borovo Naselje
370. Danka Nemaric
371. prof. dr. sc. Milan Nosić
372. Javor Novak, hrvatski književnik i publicist, član Upravnog odbora HKV-a
373. Alfred Obranić, dipl. ing. u miru
374. Darko Omrčen, dipl. ing. elektrotehnike
375. Oreč Željko, Zagreb
376. Ivica Orešković, Zagreb
377. Josip Osrečki, Vinkovci
378. Mario Marcos Ostojić
379. Ivan Ozanic, Oakville, Kanada
380. Snježana Patko, Vukovar
381. dr. Ing. Marijan Papić, Vancouver, B.C., Canada
382. Miroslav Papić, dipl. ing. stroj., član HNES-a, Zagreb
383. Milan Pavich Vukina, Lukovčak
384. mr. Alojz Pavlović, dipl. ing., književnik
385. Ljiljana Pavlović, Borovo Naselje
386. Mladen Pavković, novinar i publicist
387. Vladimir Pavletić, Generalski Stol
388. prof. dr. sc. Davor Pavuna
389. Ankica Pečarić, prof.
390. akademik Josip Pečarić
391. Dragutin Pećek, Zagreb
392. Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara
393. Miroslav Penava, Požega
394. Željko Penava, Molvice
395. Stipan Perić, dipl. oec., Tomislavgrad
396. Anto Periša
397. Franjo Miroslav Perkovic, dipl. arh., Zagreb
398. dr. sc. Damir Pešorda, književnik
399. Alojzije Petracic, umirovljenik
400. Mr. sc. Andrija Petrović, projekt manager, Zagreb
401. Ivan Petrović, Borovo Naselje
402. Marinko Pezer, Zagreb
403. Stipo Pilić, prof.
404. Silvio Pinter, Vinkovci
405. Tomislav Pipunić, Melbourne, Australia
406. Nenad Piskač, književnik
407. Mile Pletikosa, P. Eng.
408. Katica Plišić, Bern
409. Miljenko Plišić, Bern
410. Ivo Poljak
411. Tomislav Poljičanin, Borovo Naselje
412. Siniša Posarić, književnik
413. general Ivica Primorac
414. Vera Primorac, književnica
415. Mladen Prkačin, HRVI, Solin
416. prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
417. general Željko Prpić, dipl. ing. str. u mirovini
418. Silvija Pršlja, Zagreb
419. mr. sc. Sonja Radionov, dipl. ing.
420. Ivo Radman, Velika Gorica
421. pukovnik, Damir Radnić, Zagreb
422. Marko Radoš, Zagreb
423. Ante Rakić
424. prim. Miljenko Raos, dr. med.
425. brigadir, Ivan Rašić, Zagreb
426. Ante Rašić, Osijek
427. Pero Rašić, Borovo Naselje
428. dr. sc. Stjepan Razum, povjestničar i arhivist
429. Antonio Rebić-Čulo, Sv. Nedjelja
430. Božidar Rebić-Čulo, Sv. Nedjelja
431. Petra Rebić-Čulo, Sv. Nedjelja
432. Ruža Rebić-Čulo, Sv. Nedjelja
433. Danijel Rehak, predsjednik društva logoraša
434. Branko Reić, dipl. ing. građ.
435. Danijel Rimac, Borovo Naselje
436. Antun Rom, Glina
437. Josip Romić, Nova Gradiška
438. general Renato Romić, Virovitica
439. Neda Rosandic Saric – veleposlanica u miru
440. Herve Rousseau, Francuz iz Zagreba
441. Božidar Ručević, dipl. inž. u miru iz Zagreba
442. Zorica Rukavina, prof., Zagreb
443. prof. emerit. Zvonko Rumboldt, Split
444. Ivica Rupčić, Vinkovci
445. Iva Sablić, Borovo Naselje
446. Zoran Sablić, Borovo Naselje
447. dr. rer.soc.oec., Blaženko Segmanović
448. Marija Senjić, Sesvete
449. Niko Senjić, Sesvete
450. Velimir Slavić, Vinkovci
451. dr.sc Goran Slipac, Zagreb
452. Marija Skender, Sydney, Australia
453. Josip Skender, Sydney, Australia
454. Jakov Skočibušić, prof., umirovljeni veleposlanik, Split
455. Masa Skondro Vrzina, Sydney, Australia
456. mr. sc. Marina Skrobica
457. Dubravka Smiljan
458. Ivica Smiljan
459. Davorin Smokrović
460. Renato Smokrović, Starigrad-Paklenica
461. Željko Soldo inž. el., Zagreb
462. prof. emeritus dr. sc. Ivo Soljačić
463. Stefan Sosa, Bad Liebenzel, Germany
464. Damir Stahor, Dubrovnik
465. Mirko Strabic
466. Dominik Stamać, dipl. ing. u mirovini
467. dr. sc. Josip Stjepandić, predsjednik HAZUD-a
468. Edvin Strgačić LLB Pravni fakultet Zagreb, owner of Can Cro Accounting business Toronto
469. Vera Strgačić, dipl. ing., Farmaceutski Fakultet Zagreb, University of Toronto, Faculty of Education
470. Zoran Strmota, Vinkovci
471. Ante Šare, dipl. ing. elektotehnike
472. Stanko Šarić, dipl. ing., glazbenik
473. Jagoda Šećer, Split
474. Stjepan Šešelj, književnik
475. Ilija Šikić, pjesnik
476. general Željko Šiljeg, Zagreb
477. Dobroslav Šimović, dipl. iur.
478. Mario Škegro, Ivankovo
479. Dipl. ing. Ivica Škiljo
480. Ivan Šmit, Borovo Naselje
481. mr. sc. Niko Šoljak, predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora
482. Stjepan Šooš, Bad Liebenzel, Germany
483. Zoran Šorli, Vinkovci
484. Nikola Štedul
485. st. brigadir, Marinko Štrbac, Novoselac
486. Ante Nadomir Tadić Šutra, prof., Knin
487. Krešimir Tičić, dipl. ing. arh., arhitekt i pisac
488. Đuro Tikvica, pijanist, red. prof. Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
489. Kap. Eduard Tkalcic, Hong Kong
490. dr. sc. Marko Tokić, Mostar
491. Benjamin Tolić, filozof i publicist
492. general Žarko Tole, Split
493. general Ivan Tolj, književnik
494. Josip Tolj, mag. iur, odvjetnički vježbenik
495. Jozo Mario Tolj, katolički svećenik u miru
496. Mato Toman, Bjelovar
497. Alen Tomašević, Dubrovnik
498. Rudi Tomić
499. Danijel Tordinac, Borovo Naselje
500. Goran Trdin, Osijek
501. Damir Tučkar, dipl. inž.
502. Stjepan Tuđman, dipl. ecc.
503. Zvonimir Josip Tumbri, dipl. ing. građ.
504. mr. sci. Gordana Turić, bivša zastupnica u Hrvatskom državnom saboru
505. Vera Uglešić, prof.
506. Ivan Valek, arhitekt
507. Zvonimir Veselje, Borovo Naselje
508. prof. emer. dr. sc. Ivica Veža
509. Đuro Vidmarović, prof.
510. Paula Viher, Križevci
511. brigadir Ilija Vincetic, Zadar
512. Zdravko Vlaić, dipl. ing., Zagreb
513. Margarita Vrbanović, prof.
514. Stjepan Vrbanović
515. Domagoj Vrčak, Zagreb
516. Krešo Vujević
517. Antonio Vukan, Borovo Naselje
518. Danijel Vukasović, Dubrovnik
519. Ivan Vukić
520. Krešimir Vukić
521. Marija Vukić
522. Tomislav Vuković, novinar
523. Ante Vukušić, Dubrovnik
524. Darko Vukušić, Dubrovnik
525. Mirjana Vrsalović, mag. farm.
526. Miljenko Zadro, Borovo Naselje
527. Zlatko Zaoborni, Borovo Naselje
528. Ana Zeko, Baška Voda
529. brigadir Marinko Zelenika, Zagreb
530. Darko Zlodi, Zagreb
531. brigadir Drago Zrinušić, Zadar
532. Vlasta Zubčić, dizajner, Zagreb
533. Zlatko Zubković, Vinkovci
534. mr. Miljenko Žagar, veleposlanik u miru
535. Ana Žanić, Vinkovci
536. Nikša Žarak, Dubrovnik
537. Kata Žarko, S. Kraljevec
538. Marko Žarko, S. Kraljevec
539. Nediljko Žarko, S. Kraljevec

Memorandum 2 („srpski svet“) na djelu
(Razlozi peticije HRT-u)Peticija „Zahtjev za kadrovskim smjenama na HTV-u“ (koja je u privitku ove obavijesti, a u privitku je i popis njezinih potpisnika do danas u 12 h) sročena je i potpisi su prikupljeni nakon što se i zato što se Hrvatska televizija oglušila o izjavu pod naslovom „Porfirijeva dalekovidnica“, a potpisalo ju je šestero potpisnika i poslalo HRT-u, a i drugim medijima. Pismo javnosti prenijelo je više od 50, uglavnom elektroničkih, medija, na prostoru Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U toj izjavi potpisnici su argumentirali zbog čega smatraju da je davanje prostora patrijarhu SPC-a u središnjem Dnevniku HTV-a 19. ožujka krupan novinarski i urednički propust, a vjerojatno i smišljen čin, kojim se na nedopustiv način u udarnom vremenu tretira pitanje kanonizacije bl. Alojzija Stepinca i falsifikatorski pristupa drugim bitnim temama novije povijesti. U pismu je izražen i zaziv sv. Josipu, zaštitniku Hrvatske, „da nas zaštiti i od ovakvih intervjua i emisija na Hrvatskoj radio televiziji, koju pretplatnici ne plaćaju da proizvodi loš i štetan program!“ Potpisnici su dodali kako su uvjereni „da većina pretplatnika i gledatelja očekuje ispriku i odgovornost, pa i smjene i ostavke na HRT-u“.
Na tu izjavu vodstvo HRT-a posve se oglušilo. Dapače, postupilo je neprofesionalno, neobjektivno i arogantno time što je u svojim televizijskim i radijskim informativnim emisijama i na teletekstu prešućivalo tu izjavu i ignoriralo sve kritičke glasove.
I druga središnja javna medijska ustanova, Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina), prešutjela je tu izjavu, odnosno nije javnost informirala o njoj, čime je pokušala onemogućiti mnoštvu svojih pretplatnika i korisnika da za nju uopće doznaju.
Obje te medijske javne kuće takvu su uređivačku politiku nastavile i nakon što su izjavu „Porfirijeva dalekovidnica“ prenijeli mnogi mediji u Hrvatskoj i izvan nje, pri čemu je izjava prenošena u cijelosti ili u velikim dijelovima u nekima od najčitanijih srbijanskih medija. One su ignorirale i negodovanja brojnih drugih građana, a isto tako i kritičke izjave i komentare koji su se pojavili u javnosti.
Na izjave patrijarha Porfirija reagirao je vrlo kritički postulator kauze za proglašenje bl. Alojzija svetcem Katoličke crkve, mons. dr. Juraj Batelja:

Kritički komentari objavljeni su na nekim uglednim portalima.Na sve to HRT se sustavno oglušivao i reakcije prešućivao. Zbog te ogluhe vodstva HRT-a na našu izjavu, na druge argumentirane kritike i na jako veliko i rašireno nezadovoljstvo među mnogim Hrvaticama i Hrvatima, a osobito katolkinjama i katolicima, u domovini i inozemstvu, potpisnici izjave „Porfirijeva dalekovidnica“ sročili su građansku peticiju i organizirali prikupljanje potpisa. U njoj su postavili točno određene i konkretizirane zahtjeve. Ona je drugi korak u borbi protiv tvrdokornih medijsko-političkih manipulacija HRT-a, koji je javna ustanova u ingerenciji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, i za koju se u Hrvatskoj plaća zakonski obvezna pretplata.
U spomenutom teškom uređivačkom propustu, koji se može razumjeti i kao svojevrsna provokacija, ali i u brojnim drugim pristupima i sadržajima programa HRT-a prepoznajemo već jako dugo s jedne strane elemente i metode nekadašnje komunističke propagande protiv zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Stepinca odnosno protiv Katoličke crkve među Hrvatima, a s druge strane potporu monstruoznu kolektivnom okrivljivanju svega hrvatskoga („magnum crimen“), pa i samog bl. Alojzija, kao duhovne i moralne vertikale hrvatskog naroda u doba najgorih totalitarizama, nacizma, fašizma i komunizma. Istodobno, ne vidimo da se na bilo koji način razotkriva odgovornost Srpske pravoslavne crkve za onakvu vrstu zlodjela za kakvu se sustavno okrivljuje subjekte na hrvatskoj strani. Niti da se ta i druga protuhrvatska postupanja kritički sagledavaju.
U uređivačkoj politici HRT-a prepoznaje se dakle promicanje interesa Srbije, a ne Hrvatske, Srpske pravoslavne crkve, a na Katoličke crkve među Hrvatima. Prepoznajemo vrlo česte priloge koji služe održavanju velikosrbijanskih mitova, laži i prešućivanja odgovornosti srpsko-pravoslavne i općenito srbijansko-srpske strane za zbivanja iz razdoblja 1918.-1941., 1941.-1945., 1945.-1990., 1991.-1995., kao i od 1995. do danas. Slikovito rečeno, ni Porfirijevo i drugih pravoslavnih svećenika pjevanje pjesama u pohvalu notornom četnikom zločincu Momčilu Đujiću ne nailazi ni na kakav kritički tretman na HRT-u niti se od episkopa SPC-a traži da se odrede prema bilo verbalnom ili stvarnom zločinaštvu činjenom u ime ideje velike Srbije, bilo prema izvršenim ’etničkim čišćenjima’ s elementima genocida nad hrvatskim i susjednim narodima. Očito je da se takvom uredničkom politikom danas svjesno i ciljano ide naruku današnjoj službenoj srbijanskoj, svesrpskoj i svetosavskoj ideologiji o „srpskom svetu“ (Memorandum 2), koja implicira političke, gospodarske, medijske i teritorijalne aspiracije i pretenzije.
Svi koji su potpisali peticiju opetuju već izrečeni zahtjev za utvrđivanjem odgovornosti na HRT-u, za smjenama i ostavkama svih odgovornih i za temeljitu promjenu politike, smjera i uređivačke koncepcije hrvatske nacionalne radiotelevizije, koja je spram vlastite države i njezina matična naroda (p)ostala uvelike anacionalna, a u nekim dimenzijama i opasno protunacionalna.
Peticiju je svojim potpisima poduprlo više od petsto potpisnika, uglavnom iz Hrvatske, ali i iz izvandomovinstva. Peticiju su potpisali predstavnici svih slojeva hrvatskoga društva, među kojima su umirovljeni hrvatski generali i admirali, biskup, akademici, sveučilišni profesori, magistri i doktori znanosti, književnici, urednici, novinari, branitelji i predstavnici udruga, Hrvati izvan Republike Hrvatske, oni iz Bosne i Hercegovine i drugih europskih i prekooceanskih država.
Tekst peticije i popis potpisnika peticije stavljamo na raspolaganje širokoj javnosti, osobito medijima, njihovim urednicima i suradnicima.U Zagrebu, dne 27. ožujka 2021.

general bojnik u miru Ivan Tolj
general bojnik u miru Ivan Kapular
admiral u miru Davor Domazet Lošo
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general
prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
akademik Josip Pečarić
književnik Zdravko Gavran

Nadzornim tijelima HRT-a poslana predstavka u kojoj se traži odgovornostGrađanska (državljanska) inicijativa za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u.
Nositelji:
Davor Domazet Lošo, admiral u miru
Zdravko Gavran, književnik
Dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general
Ivan Kapular, general bojnik u miru
prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
Josip Pečarić, akademik
Ivan Tolj, general bojnik u miruU Zagrebu, 5. travnja 2021.

Mi naime od svojih zahtijevanja ne ćemo odustati
(predstavka)

Povjerenik za korisnike usluga HRT-a
n/r Tomislav Radić, povjerenik
[email protected]

Programsko vijeće HRT-a
n/r Zdravko Kedžo, predsjednik
[email protected]

Nadzorni odbor HRT-a,
n/r mr. sc. Mladen Čutura, predsjednik

Poštovani,
Obraćamo se vama ovom predstavkom nakon što su upravne i uredničke razine HRT-a ignorirale naše prethodne predstavke, pritužbe i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u.
Iako bi se na programske sadržaje i njihovu prezentaciju u programima i servisima HRT-a moglo iznijeti vrlo mnogo ozbiljnih prigovora i primjedaba, odlučili smo dignuti glas na primjeru dviju konkretnih emisija, kako bi se lakše mogla ocijeniti i utvrditi i konkretna odgovornost. U tu svrhu najprije smo se šestorica obratili HRT-u javnosti posebnom izjavom, pod naslovom „Porfirijeva dalekovidnica“, i dostavili ju HRT-u. No ona je od svih odgovornih na HRT-u bila ignorirana. Dapače, o njoj nisu izvijestili ni informativni programi HRT-a, dakle postupili su diskriminatorno, izvršili su cenzuru, što smatramo nedemokratskim, neprofesionalnim i za nas osobno uvrjedljivim.
Budući da je visoki upravni i urednički kadar na HRT-u postupio tako, prešli smo na peticiju, koju smo formulirali i dali ju ad hoc na potpisivanje određenom broju ljudi u Hrvatskoj i pratitelja HRT-a izvan Hrvatske. Nakon dva dana, tekst peticije s 539 potpisa, među kojima su i potpisi kompetentnih i uglednih osoba s raznih područja, poslali smo HRT-u i dali na znanje javnosti. Zašto smo se odlučili za peticiju, objasnili smo u posebnoj obavijesti za javnost, pod naslovom „Memorandum 2 (’srpski svet’) na djelu“. Peticiju i obavijest za javnost objavilo je desetak medija, uglavnom portala. No HRT se posve oglušio na tu peticiju, nije nam ništa odgovorio, pa ni to da su nadležne osobe dopis zaprimile, a nije ni informirao svoje gledatelje i slušatelje ni o sadržaju ni o događaju peticije, za koju utemeljeno smatramo da je u javnom interesu o njoj informirati širu javnost. Opet je dakle postupio diskriminatorno i cenzorski.
Nakon takvih za nas neugodnih i, ocjenjujemo, neustavnih, nezakonitih, nestatutarnih i neetičnih postupanja, organizirali smo nastavak prikupljanja potpisa za peticiju. Do ovog trenutka imamo prikupljeno više od 2000 potpisa.
Meritum stvari zbog koje očekujemo primjereno reagiranje vas nadležnih za obavljanje zadaća i usluga sukladno svrhama nacionalne radiotelevizije vidljiv je iz sadržaja dokumenata koje prilažemo ovoj predstavci. Očekujemo da nas izvijestite o tomu što ste poduzeli u tom smislu. U protivnomu, morat ćemo svoju apelaciju usmjeriti na više razine odgovornosti po ljestvici superordiniranosti. Poučeni dosadašnjim iskustvima s HRT-om, i ovaj dokument učinit ćemo dostupnim široj javnosti. Mi naime od svojih zahtijevanja ne ćemo odustati.
Za Građansku (državljansku) inicijativu za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u:

Ivan Tolj, general bojnik u miru

Prilozi:
1) Izjava „Porfirijeva dalekovidnica“
2) Obavijest za javnost „Memorandum 2 („srpski svet“) na djelu“ – tekst
3) Peticija – popis prvih 539 potpisnika
4) Peticija – tekst peticije na internetskoj platformi s brojem potpisnika koji se ažurira:
https://community.sumofus.org/petition/67e6d627-44c7-440c-bc35-388bb914e88f/?source=fb&fbclid=IwAR3n4nUxOKucl9CS-Zni6oB_jWtWSMToUkVvbJLfIBZBrk1wg7Eror_kdgA

Građanska (državljanska) inicijativa za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u
U Zagrebu, 21. travnja 2021.Predmet: Predstavka o Hrvatskoj radioteleviziji i Hini- n/r Gordan Jandroković
predsjednik Hrvatskog sabora

– n/r Natalija Martinčević
predsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije

– svi saborski klubovi

Poštovani dužnosnici i zastupnici Hrvatskoga sabora,
Obratili smo se dne 5. travnja o. g. Nadzornom odboru, Programskom vijeću i Povjereniku za korisnike usluga HRT-a s predstavkom „Mi naime od svojih zahtijevanja ne ćemo odustati“. U njoj smo istaknuli kako im se obraćamo „nakon što su upravne i uredničke razine HRT-a ignorirale naše prethodne predstavke, pritužbe i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u“. Dakle, ignorirali su i peticiju koju je do tog trenutka potpisalo 539 osoba, među njima i niz istaknutih javnih osoba. I ne samo što su ju ignorirali, nego informativni programi HRT-a nisu o njoj ni izvijestili. Isto je postupila druga medijska kuća kojoj je osnivač hrvatska država, Hina. Takvim cenzorskim i diskriminacijskim postupanjem bitno je otežano ili blokirano informiranje znatna dijela zainteresirane hrvatske i strane javnosti. Jedini odgovor koji smo dobili poslao nam je Povjerenik za korisnike usluga HRT-a, no i taj je odgovor samo protokolarne naravi.
Od tada do danas peticiju u kojoj se traži utvrđivanje odgovornosti na HRT-a potpisalo je blizu 3000 osoba. U njoj se prosvjeduje i traži utvrđivanje odgovornosti povodom dviju televizijskih emisija, čije smo sadržaje ocijenili kao neprimjerene za nacionalnu radioteleviziju. Dapače, u njima smo prepoznali očiglednu subjektivnu, nehrvatsku i prosrpsku orijentaciju, a na štetu objektivne povijesne istine. Iz dokumenata koje prilažemo možete vidjeti čime obrazlažemo naše mišljenje i zašto tražimo smjene i utvrđivanje odgovornosti po uredničkoj i upravnoj vertikali.
Nemamo ambicija miješati se u uređivačku politiku HRT-a, osobito Hrvatske televizije, ni Hine, ali smatramo da imamo puno pravo i obvezu javno reagirati kada se na vrlo bitnim političkim temama pokaže da ionako anacionalna orijentacija HRT-a prelazi u protunacionalno djelovanje. Razumjeli bismo takvu uređivačku politiku da je riječ o Radioteleviziji Srbije, no takvu orijentaciju dijela emisija i programskih sadržaja Hrvatske radiotelevizije ne možemo i ne ćemo nikada ni razumjeti niti se s njome pomiriti.
Budući da nadležne upravne ni uredničke strukture HRT-a nisu ništa poduzele niti bilo kako odgovorile na naše vrlo ozbiljne primjedbe i na naša zahtijevanja, obraćamo se sada nadležnom saborskom odboru i cijelom Hrvatskom saboru, da on kao osnivač i HRT-a i Hine i kao tijelo koje je njihovo djelovanje reguliralo zakonima i koje u ime hrvatskog naroda zakonom predviđenim instrumentima nadzire njihov rad, i koje je odlučilo o pretplati za HRT, razmotri našu peticiju, našu predstavku i naša dopunska obrazloženja.
Očekujemo da Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo hrvatske države i vi kao dužnosnici te kao zastupnici skupa sa svojim klubovima poduzmete što je u vašim nadležnostima da se na nadležnom odboru i na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora otvori u okviru posebne točke dnevnog reda rasprava o nacionalno-političkoj orijentaciji vidljivoj u programima HRT-a, osobito u njegovu ukupnom informativnom programu, a napose u pojedinim emisijama Hrvatske televizije. To isto očekujemo i u pogledu Hine.
Očekujemo i to da nam nakon provedenih postupaka odgovorite na ovu predstavku i informirate nas o zaključcima i odlukama koje ste donijeli.
Za ovakvu se političku orijentaciju HRT-a i Hine nisu borili ni hrvatski branitelji, ni tadašnji zastupnici u Hrvatskome državnom saboru, a ni članovi vlade i dužnosnici u ondašnjim državnim tijelima, ni intelektualci, znanstvenici, književnici, stručnjaci, novinari i urednici! Nasuprot sadašnjemu stanju, s velikim smo žarom u sudbonosnom i teškom razdoblju naše povijesti stvarali hrvatsku državu i njezine institucije, pa tako i HRT i Hinu, da budu u funkciji hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske!

Nositelji Inicijative:
akademik Ivan Aralica,
Davor Domazet Lošo, admiral u miru
Zdravko Gavran, književnik
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general
Ivan Kapular, general bojnik u miru
Prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
akademik Josip Pečarić
Ivan Tolj, general bojnik u miru

Prilozi:
1. Izjava „Porfirijeva dalekovidnica“
2. Tekst peticije o HTV-u
3. Potpis prvih 539 potpisnika peticije HRT-u
4. Obavijest za javnost „Memorandum 2 (’srpski svet’) na djelu“ (Razlozi peticije HRT-u)
5. Predstavka nadzornim tijelima HRT-a

HOP