Upozorenje B. Miloševiću: Gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj                     

0
3424

 Edo Zenzerović, dipl. inž. elektrotehnike Zagreb                                                                                                                                                                                             

 

                                                        VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

                                                  potpredsjednik Vlade Boris Milošević

                                                     Trg. Sv. Marka 2, 10000 Zagreb

        20211116_053110 20211116_053106 20211116_053054 20211116_053046 20211116_053042                                                                      

Predmet: Gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj                                                                             

                                                                                                                                                        Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade Miloševiću,

 

U privitku Vam šaljem članke s analizama izbornog zakonodavstva i  prijedlog za ukidanje posebnih izbornih jedinica za izbor zastupnika nacionalnih manjina i naših državljana u iseljeništvu. Podsjećam Vas da ste mi 7. travnja 2015. godine zahvalili na zainteresiranosti i dostavi prijedloga i kojim se uređuju izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nažalost tadašnja Vlada Zorana Milanovića i kasnije vlade nisu ništa učinile tako da sadašnja Vlada u kojoj ste Vi potpredsjednik nije legitimna niti legalna zbog nejednakosti glasa birača i neustavnosti izbora zastupnika srpske manjine i iseljenika.                                                                       

 

Vrhovni sud je u srijedu 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi medija. HDZ je gospodine Miloševiću osuđen zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Vaša stranka gospodine Miloševiću je participirala u Vladi Ive Sanadera ,a zastupnici nacionalnih manjina su podržavali stranku koja je od „stranke opasnih namjera“ osuđena pravomoćnom presudom za udruženi zločinački pothvat.                                                        

 

Vladajuća većina koju zastupnici Vaše stranke i ostali zastupnici nacionalnih manjina gospodine Miloševiću podržavaju je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima 2014. godine. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti. Sadašnja Vlada gospodina Plenkovića od preslagivanja pomoću Bandićevih žetončića i Vrdoljakove stranke HNS 2017. godine, sprječavanja brisanja birača koji nemaju prebivališta u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine i sprječavanja referenduma 2018. godine nema izborni legitimitet niti je legalna da odlučuje o sudbini hrvatskog naroda! HDZ i SDP su doveli do ustavne krize. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od ±5%, a Vlada Zorana Milanovića je i uz pomoć tadašnjeg vodstva HDZ-e  skandaloznom odlukom ustavnih sudaca da može biti više birača s prebivalištem u Hrvatskoj od stanovnika, grubom manipulacijom brojem birača prekršila prvi članak Ustava Republike Hrvatske.                                                                                                          

 

Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne. Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a iseljenici bi imali samo 2 zastupnička mjesta. Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e.                                                                                        Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.                                                                                                                                                        Potpisnik sam peticija građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” rujna 2014. i “Narod odlučuje” 2018. godine za održavanje referenduma o izbornim pravilima . Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom”  je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva  i države pa i o pravima nacionalnih manjina je pretpostavka demokratizacije hrvatskog društva.                                                                                                                                        Kako će profesor Pupovac odlučivati o ljudskim pravima, a nije mi još odgovorio na predstavke koje sam urudžbirao 13. lipnja 2016. Godine, 4. listopada 2017. Godine i 23. Siječnja 2021. godine,a time je prekršio moje temeljno ljudsko pravo na odgovor u primjerenom roku?

 

Profesor Milorad Pupovac je u intervjuu na N1 televiziji  govorio o ljudima koji temelje svoju politiku na antisrpstvu, pa prema tome i prema njemu osobno. On misli da je Hrvatska još u Jugoslaviji koju potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin  kao psiholog zaposlen u zločinačkoj JNA i kumrovečki profesor Milorad Pupovac nisu prežalili pa kažu o tim ljudima da “organiziraju referendume i prikupljaju glasove te da je to bolesno stanje”. U demokratskoj Hrvatskoj njemu je organiziranje referenduma i prikupljanje potpisa “bolesno stanje”.  Rezolutno Vam kao povlaštenim  predstavnicima talijanske, češke i slovačke te srpske etničke manjine gospodine Miloševiću mogu kazati da su takvi bolesni sa svojom politikom antihrvatstva u hrvatskoj državi. Pupovac rekoše “kad bih ja bio srpski nacionalist… kad bih bio filočetnik” kao što su “hrvatski nacionalisti” i “filoustaše” onda bi se našla zajednička računica.

“Filoustašama”  nazivaju volontere koji su skupljali potpise za građansku inicijativu “Narod odlučuje”, potpisnike koji su podržali tu inicijativu i organizatore. Gospodin Radin i Pupovac stalno se tuže na ugroženost srpske i talijanske nacionalne manjine navodnom ustašizacijom hrvatskog društva, a ubrali su i ubiru beriva u kunama koja je bila valuta za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.  Zar Vas kao potpredsjednika Vlade gospodine Miloševiću i zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana namećete ministre u VRH- nakon što ste zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima 2014. godine i 13. veljače 2015. godine i pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara?                                                                                                                                                                                                                       HRT = YUTEL ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija „YUTEL“ snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu neće biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića na zadnjim izborima u Predsjedništvo. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića,  Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika većinske „demokršćanske“ stranke HDZ-e da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske gospodine Miloševiću.                                                                                                   

 

Gospodine Miloševiću zar je moguće da je 45 gradova i/ili općina  s više od tri tisuće stanovnika ili birača imalo više birača od stanovnika na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine. Na lokalnim izborima za županijske skupštine 16. svibnja ove godine bilo je registrirano 3.660.413 birača odnosno 907 birača na tisuću stanovnika, a to je 79 više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika. U Gradu Zagrebu bilo je 858 birača na tisuću stanovnika, Zagrebačkoj županiji 887, Krapinsko-zagorskoj 870, Sisačko-moslavačkoj 976, Karlovačkoj 932, Varaždinskoj 878, Koprivničko-križevačkoj 879, Bjelovarsko-bilogorskoj 912, Primorsko-goranskoj 927, Ličko-senjskoj 963, Virovitičko-podravskoj 957, Požeško-slavonskoj 980, Brodsko-posavskoj 981, Zadarskoj 955, Osječko-baranjskoj 922, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj 987, Splitsko-dalmatinskoj 906, Istarskoj 879, Dubrovačko-neretvanskoj 873 i Međimurskoj 879. Ovi podatci dokazuju grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva.

 

Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je četrdeset i pet jedinica lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika, a sedamdeset i pet je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika.

Više birača od stanovnika na lokanim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je  četrdeset i pet administrativnih jedinica s više od tri tisuće stanovnika ili birača: Dvor s 1.197 birača na lokalnim izborima 16. Svibnja ove godine na tisuću stanovnika prema procjeni Džavnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2021. godinu, Glina s 1.047, Petrinja s 1.027 i Sunja s 1.218 iz Sisačko-moslavačke, Slunj s 1.078 iz Karlovačke, Bednja s 1.071 iz Varaždinske, Crikvenica s 1.098, Malinska Dubašnica s 1.091, Novi Vinodolski s 1.055, Omišalj s 1.023 i Vrbosko s 1.048 iz Primorsko-goranske, Plitvička jezera s 1.007 i Senj s 1.032 iz Ličko-senjske, Suhopolje s 1.004 iz Virovitičko-podravske, Brestovac s 1.122, Kutjevo s 1.058 i Pakrac s 1.061 iz Požeško-slavonske, Cernik s 1.057 i Staro Petrovo Selo s 1.030 iz Brodsko-posavske, Benkovac s 1.562, Gračac s 1.399, Obrovac s 1.486, Preko s 1.002 i Vir s 1.032 iz Zadarske, Erdut s 1.052 iz Osječko-baranjske, Drniš s 1.033, Knin s 1.066, Skradin s 1.419 i Vodice s 1.027 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci s 1.032,  Drenovci s 1.114, Gunja s 1.180, Ilok s 1.016,                    Nijemci s 1.029, Otok s 1.021, Stari Jankovci s 1.079, Vrbanja s 1.091, Vukovar s 1.040                                       i Županja s 1.129 iz Vukovarsko-srijemske i Makarska s 1.046, Okrug s 1.122, Proložac s 1.043 i Vrgorac s nešto više od 1.000 iz Splitsko-dalmatinske županije. U priloženim člancima dostavljam Vam analize s tablicama kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. do 2020. godine i kretanje broja stanovnika od popisa 2001. do 31. prosinca 2020 godine kojima dokazujem grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovnika odnosno grubu manipulaciju biračima koji imaju fiktivno prebivalište u Hrvatskoj.

Sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić i Otočac iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Virovitica iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Garčin, Nova gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Nin, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Donji Miholjac, Đakovo, Đurđenovac, Kneževi Vinogradi, Koška i Semeljci iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo; Ivankovo i Nuštar iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Omiš, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj iTrogir iz Splitsko-dalmatinske, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.

Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati.                                                                                                                                                                       Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Stranka Slobodna Hrvatska je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-e u Obrovcu. Kakva je uloga Vaše stranke SDSS-e u tom slučaju i člana Vašeg Kluba zastupnika kumrovečkog profesora Milorada Pupovca gospodine Miloševiću?                                                                                                                                      

SDSS je opet uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja, a u općini Garčin su prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, što su oni negirali! Općina Garčin je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2020. godine imala 4.026 stanovnika, a na izborima za načelnika općine bilo je 958 birača na tisuću stanovnika. Kao neformalna inicijativa za poštene i transparentne izborima godinama tražimo da se birači kod preuzimanja glasačkih listića potpišu kako bismo isključili mogućnost namještanje rezultata izbora biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. Na nedavno održanim lokalnim izborima u Republici Kosovo i na lokalnim izborima 31. listopada u Sjevernoj Makedoniji mogli smo na televiziji vidjeti kako se birači potpisuju kod preuzimanja listića.

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Vas Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Birači srpske manjine mogu dati, suprotno načelu jednakosti glasa birača i 3. Članku Ustava, glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina  ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske etničke manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 48 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 25 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici uključivši i iseljeništvo i 48 zastupnika u dvije izborne jedinice Hrvatskoj . Ukupno bi sabor imao 121 zastupnika.

U Republici Mađarskoj predstavnici nacionalnih manjina na izbornim listama biraju se istodobno po posebnom  i po općem biračkom pravu. Izbori po posebnom biračkom pravu jamče im te unaprijed rezerviraju mandat u parlamentu neovisno o tome hoće li njihova izborna lista brojem dobivenih glasova  birača prijeći izborni prag, te primjereno tome odnosno razmjerno izbornom legitimitetu odnosno broju glasova koje su dobili imaju u parlamentu poseban politički mandat što znači da ne sudjeluju u odlučivanju o izboru vlade, izboru pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i slično, nego sudjeluju i odlučuju samo u predmetima i temama koji se odnose na zaštitu i promicanje kulture, obrazovanja, jezika, pisma, medija i slično odnosno identitetskim pitanjima njihove nacionalne manjine.

No, ako njihova izborna lista brojem dobivenih glasova birača prijeđe izborni prag i  time dobije izborni legitimitet kao i izborne liste čiji se kandidati biraju po općem biračkom pravu i da bi osvojile parlamentarni mandat moraju brojem dobivenih glasova birača prijeći izborni prag, onda izabrani zastupnik nacionalne manjine koji je u parlament izabran po općem biračkom pravu, primjereno tome ima i opći politički mandat te odlučuje ravnopravno s ostalim zastupnicima koji su izabrani po općem biračkome pravu  o svemu što  je u nadležnosti parlamenta a to znači i o izboru vlade, pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i svemu ostalom.

Dosta nam je etnobiznismena  gospodine Miloševiću i priča o ugroženosti srpske i talijanske etničke manjine! Ja nisam ustašofil niti sam fašist gospodine Miloševiću. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske. Osuđujem sve totalitarizme. Vi zastupnici nacionalnih manjina i članovi Vlade niste nikad osudili preuveličavanje broja žrtava u Jadovnu i Jasenovcu i komunističke zločine totalitarnog režima provjerenih staljinista Josipa Broza Tita. Niste osudili izjave ministra obrane Republike Srbije o građanskom ratu u Hrvatskoj niti ste osudili izjavu carigradskog patrijarha Bartolomeja I o ” stotinama tisuća mučenika pravoslavne brače” na simpoziju o Holokaustu 2016. godine u Jasenovcu.                                                                                                                            Brojni ratni zarobljenici nakon Drugog svjetskog rata završili su u jamama i masovnim grobištima samo zato što su bili na poraženoj strani, a stradali su i mnogi nedužni civili, istarski narodnjaci poput oca porečko-pulskog biskupa u miru Ivana Milovana i partizana Guida Delbianca iz Krnice kojeg su partizani bacili u jamu kod sela Trlji. Bivšem zastupniku Damiru Kajinu je to jako dobro poznato jer je partizan Guido Delbianco djed njegove supruge.                                                                                                                                 Zalažem se da se istraže barem neki ustaški, četnički  i komunistički zločini: Jasenovac, Jadovno, Macelj i drugi. U Macelju, Hudoj jami, Jazovki, Gračanima, Golubinčini i drugim komunističkim stratištima pronađene su kosti žrtava, a u Jasenovcu i Šaranovoj jami kod Jadovna nisu izvršene stručna istraživanja, a kojekakvi “antifašisti” šire laži o stotinama tisuća žrtava bez ikakvog dokaza. Za Jasenovac se broj žrtava procjenjuje od nekoliko tisuća pa do sedamsto tisuća. Logor Jasenovac je postojao 1.337 dana. Prosječni broj žrtava prema onima koji tvrde da je u Jasenovcu stradalo sedamsto tisuća žrtava iznosi 523 dnevno odnosno svakih 2,7 minuta jedna žrtva. U Jasenovcu nije bilo plinskih komora niti krematorija. Prema pisanju dr. Ante Ciliga u Jasenovcu su zatvorenici proizvodili ciglu, radili u kožari, mogli su pisati pisma i dobivali su pakete od rodbine i Židovske općine Zagreb te nije bilo masovnih ubojstava. Ako je istinit službeni broj žrtava od 83.145 prosječno dnevno su ubijane ili umrle 62 žrtve. To treba istražiti gospodine Miloševiću da se utvrdi prava istina o Jasenovačkom logoru. Tijekom Drugog svjetskog rata Savom su plovile lađe.                                                                                                                                                                            Profesor Pupovac kao sveučilišni profesor i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina trebao bi se zalagati za utvrđivanje istine o naravi svih totalitarnih režima. Samo mentalni boljševici brane utvrđivanje povijesnih istina.                                                                                         Utvrđivanje istine nije revizionizam gospodine Miloševiću.                                                                                                Preporučam Vam da pročitate Zemlju velike laži prvog antifašiste u Europi dr. Ante Cilige i “Sam kroz Europu od 1939. do 1945. godine” u kojoj opisuje svoje uzničke dane u Jasenovačkom koncentracijskom logoru. Posjetite gospodo članovi Vlade i zastupnici fojbu Golubinčinu kod Raklja i odajte počast žrtvama u koju su partizani 9. svibnja 1945. godine pobacali u jamu ratne zarobljenike koji su se pod zapovjedništvom kontraadmirala Georga Waue predali na Muzilu u Puli. Dio zarobljenika su prema svjedočenju mojih suseljana bacili u jamu kod stancije Guran blizu Vodnjana i prekrili otpacima iz klaonice. Puljski speleolozi su se spustili u jamu i snimili životinjske kosti. Prikrivate fojbe, a osuđujete pozdrav ” Za dom spremni”. Zločini su zločini gospodine Miloševiću, a svim žrtvama treba davati počast.

Gospodin Pupovac i Radin su svojim ponašanjem krivi za zahtjeve iz II. referendumskog pitanja građanske inicijative ” Narod odlučuje”. Kao bivšem predsjedniku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina urudžbirao sam više predstavki gospodinu Radinu, ali nije odgovorio niti na jednu i time mi je uskratio temeljno ljudsko pravo na odgovor. U prilogu sam mu dostavio presliku predstavke od 22. veljače 2011. godine vezane za zločin nad zarobljenim njemačkim vojnicima koji su se predali partizanima 7. svibnja 1945. godine na Muzilu u Puli, a završili su u fojbi Golubinčini kod Raklja na koju mi nije odgovorio. Dio zarobljenika su prema svjedočenju mojih suseljana bacili u jamu kod stancije Guran blizu Vodnjana i prekrili otpacima iz klaonice. Puljski speleolozi su se spustili u jamu i snimili životinjske kosti. Prikrivate fojbe i ostale komunističke zločine, a osuđujete pozdrav ” Za dom spremni”. Zločini su zločini gospodine Miloševiću, a svim žrtvama treba davati počast.

Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.                                                                                                                            Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), među inim, ističe:

Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinih naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje…

Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni fašistički, komunistički i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima.                                          Hrvatski mediji, Vi članovi Vlade i zastupnici gospodine Miloševiću ste prešutjeli rezoluciju, a zastupnici platforme Možemo bi vratili Trg maršala Tita.                                                                                                                   

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) usvojio je Izvještaj o borbi protiv organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu, u kome se navodi da države regije što prije trebaju otvoriti dosjee jugoslavenskih tajnih službi kako bi se iskorijenile političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom. Odbor u Izvještaju napominje da su veze između organiziranog kriminala, politike i biznisa postojale prije raspada Jugoslavije i da su se nastavile od 1990-ih. “Odbor… ponavlja poziv, s ovim u vezi, da se otvore arhivi bivše Jugoslavije, i posebno, da bude omogućen pristup dosjeima bivše Jugoslavenske tajne službe UDBA i tajne službe Jugoslavenske narodne armije – KOS, i da se spisi vrate odgovarajućim vladama, ako to one zatraže”, piše u dokumentu, a prenio je Voice of America.                                                                                                                      Zašto Vlada i mediji šute o tom važnom dokumentu gospodine Miloševiću?                                                                                                                                                          Sa štovanjem.                                                                                         

U Zagrebu 7. studenog 2021. godine.