Pojačavanjem svojih snaga u Mađarskoj, NATO reagira na ugrozu zračnog prostora Hrvatske i ostalih zemalja članica

0
25079

Bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje koja se u četvrtak malo iza 23 sata srušila na područje zagrebačkog Jaruna, a iza koje je osim praska prilikom njenog udara o tlo, ostao i priličan krater, srećom nije nanijela nikakve žrtve ili ozljede civilnom stanovništvu. Očekivana zabrinutost i strah od mogućeg širenja rata na našu državu predstavljaju plodno tlo za širenje raznih teorija i manipulacija javnošću. To je naravno jedan vid obavještajnog rata koji je sustavni i bitan dio aktualnog rata u Ukrajini i ruske agresije na teritorij Ukrajine.

Od sugestije da se radi o ukrajinskoj letjelici, a koja je odmah slijedeće jutro potvrđena kao netočna i lažna, do nagađanja da se radi o letjelici koja toliko nisko leti da ju radar ne može zabilježiti, preko ruske tvrdnje da je letjelica zapravo bila upućena na Krim, pa do one najmaštovitije da se radi o krivo unesenim podacima mete (ukrajinski Yarun, koji je greškom postao zagrebački Jarun), u javnosti je ostavljeno opasno puno mjesta za širenje straha i panike. Sada, drugi dan nakon ovog događaja, u savjetovanju s ratnim stručnjacima i iskusnim sudionicima Domovinskog rata koji sigurno najbolje poznaju materiju, ispivale su okolnosti i pitanja koja bacaju pravo svjetlo na pad ove bespilotne letjelice upravo u područje glavnog grada Hrvatske. Mi ne vjerujemo u slučajnosti u okolnostima ovako opasnog rata u Europi, pa ćemo redom iznijeti sve činjenice i zaključke.

Sama putanja letjelice (dron tipa TU-141, težine od 6 tona), čiji prelet je zabilježila i Mađarska i Rumunjska na svojim radarima, kao i oznake na njoj, jasno govore u prilog činjenici da ju je poslala Rusija ili Bjelorusija. U Mađarskom zračnom prostoru se zadržala dugo, čak 40 minuta, dok je u rumunjskom bila oko 3 minute. U našem zračnom prostoru je bila oko 7 minuta što je svakako nedovoljno dugo da se formira adekvatna reakcija, no dovoljno je za uzbunu zapovjednika obrane, koja je pak izostala. NATO-va štura obavijest ne nudi puno, osim da su znali za putanju drona: “NATO-va integrirana zračna i raketna obrana pratila je putanju objekta koji se u konačnici srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti su najavile da istražuju incident”.

Postavlja se pitanje zašto mađarska protuzračna obrana nije obavijestila onu hrvatsku – a imala je dovoljno vremena?

Stare sovjetske letjelice kao ovaj dron koji se srušio na Jarunu, obično su se upotrebljavale za snimanje, odnosno provjeru budnosti zračnog prostora kojeg prelijeću. Vjerujemo da se radi o ovom posljednjem. Dakle, radi se o ruskoj provjeri zračne prohodnosti NATO-vog zračnog prostora, u koji spadaju i Rumunjska, i Mađarska i Hrvatska.

O bliskosti mađarskog predsjednika Orbana s ruskim predsjednikom Putinom smo pisali još 2016.g. i potrijepili činjenicama i podacima taj njihov saveznički i prijateljski odnos:

DOMAZET POZVAO NA BOJKOT NATO-a I PRIKLANJANJE RUSIJI

Naravno, nakon Putinove agresije na Ukrajinu, Orban je promijenio priču i stao uz EU i NATO, okrenuvši se protiv Putina, ali sa zadrškom. Štoviše, za vrijeme ukrajinske krize i netom prije ruske agresije na Ukrajinu, Orban se dogovarao s Putinom o povećanjima isporuke ruskog plina Mađarskoj te zajedničkom projektu nuklearke u središnjoj Mađarskoj. Koliko vidimo, našim je mainstreem medijima to promaklo.

Ovi podaci bacaju novo svjetlo o padu ruske letjelice u zagrebački Jarun, a posebno o 40-minutnoj šutnji mađarske protuzračne obrane o kretanju te letjelice prema Hrvatskoj.  Jedno je sigurno; koliko Orban nastavi tajno sjediti na dvije stolice (kao što to javno čini srbijanski predsjednik Vučić), situacija se može gadno zakomplicirati. Zasada je bitno da Hrvatska drži svoju protuzračnu obranu na najvišoj razini pripravnosti te da informacije i koordinacija s NATO-om bude ažurna u svakom trenutku, jer, iako je pad ruske letjelice na naše tlo ovoga puta prošao bez ikakvih ljudskih žrtava, moglo je biti puno drugačije, tragičnije i strašnije, o čemu ne želimo ni špekulirati.

Najnovija odluka Sabora slijedi NATO-vu strategiju odobravanjem slanja hrvatskih vojnika u sklopu NATO snaga u Mađarsku, čime je Mađarski teritorij de facto stavljen pod stroži nadzor NATO-a, u smislu zaštite zemalja članica NATO-a. Smatramo to ozbiljnom reakcijom NATO-a na ruski incident na hrvatskom teritoriju.

Nažalost, činjenica da je prelet ruske letjelice na hrvatski teritorij uslijedio bez ikakvog upozorenja naših susjednih zemalja (a ovdje posebno mislimo na Mađarsku) je vrlo alarmantna. Ona pokazuje da je NATO-ov zračni prostor ranjiv i neusuglašen, a to je jako zabrinjavajuće u vrijeme teške agresije na europsku državu Ukrajinu s realnom prijetnjom širenja sukoba na cijeli prostor Europe. Zemlje Europe iz realnih i vrlo razumljivih razloga ne žele širenje rata na svoje teritorije, no Putin je na čelu Ruske federacije od 2000.g., s kratkim prekidom od 2008.-2012. On nije pomahnitao i naglo poludio, kao što nam mnogi mediji žele servirati, on je promišljeno planirao svaki svoj politički korak, ratove i aneksije dosada, služeći se svim sredstvima; diplomatskim, gospodarskim, pregovaračkim i oružanim. Istovremeno je širio prorusku propagandu preko utjecanih ljudi u Hrvatskoj, Europi i svijetu, kako onih u politici, tako i onih u gospodarstvu ili drugim sferama javnog života. Javna je tajna da su i mnogi hrvatski mediji pod njegovim utjecajem i kontrolom. Sami Rusi i Moskovljani su često dizali svoj glas protiv njega, no Putin bi ih uvijek ušutkao i ugušio. Pri tome nije prezao ni od najgorih metoda.

Situacija s Putinom, njegovim apetitima i ambicijama je dovedena i preko svog usijanja trenutnom njegovom agresijom i ratom u Ukrajini, a sada se jasno vidi da je zapad predugo čekao s pravodobnom, zajedničkom, diplomatskom i političkom reakcijom i osudom, kao i uvijek dosada, nažalost. Onaj koji ne uči iz povijesti, primoran ju je ponavljati – i to uvijek na teži način.

HOP uredništvo