ZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORU BI MORALI POŠTIVATI PRVI ČLANAK USTAVA, VRATITI ŽUPANIJSKI DOM

0
2415

ZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORU BI MORALI POŠTIVATI PRVI ČLANAK USTAVA, VRATITI ŽUPANIJSKI DOM I NAZIV HRVATSKI DRŽAVNI SABOR

 

piše: mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnim gubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za to razdoblje prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021. godine. Jesmo li imali stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi? Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa 2021. do veljače 2024. godine prirodnim kretanjem izgubili smo 56.097 stanovnika, živorođeno je 80.281, a umrlo je 129.982 stanovnika uglavnom birača. Od popisa stanovništva do 31. ožujka 2024. godine postalo je punoljetno oko 97 tisuća državljana pa je imala oko 3,145.000 punoljetnih državljana 31. ožujka. Tijekom 2021. I 2022. godine iz Hrvatske je odselilo 86.711 hrvatskih državljana, a uselilo se 93.884 stanovnika koji još uglavnom nemaju hrvatsko državljanstvo. Za 2023. godinu još nemamo podatke o migracijskom kretanju. Iz ovih podataka možemo zaključiti da Hrvatska ima manje od tri milijuna i osamsto tisuća državljana Republike Hrvatske i možemo zaključiti da smo prirodnim kretanjem stanovništva izgubili oko 33 tisuća birača. Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja iseljeni birači nisu mogli ostvariti biračko pravo jer im HDZ i SDP nisu omogućili dopisno ili elektroničko glasanje.
Izbori nisu regularni zbog oko 372 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a o regularnosti izbora odlučuje Ustavni sud sastav kojeg su izabrali uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća, a od toga srpske manjine oko 50 tisuća.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar unutrašnjih poslova major KOS-a Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati.
Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet. Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine.
Svih osam zastupnika nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2020. godine je izabralo 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica sa 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore porijeklom iz Bosne i Hercegovine: Nevenka Barbarića, Zdravku Bušić i Radoju Vidovića izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Oni su izabrani s oko 21 puta manjim brojem glasova od broja potpisnika peticije za održavanje referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2014. godine. Nismo bili zadovoljni s njihovim radom u Hrvatskom saboru. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama.
Rezultati izbora u XI. Izbornoj jedinici 2024. godine

 

U srijedu su održani parlamentarni izbori u Hrvatskoj, a osim u Lijepoj našoj, glasalo se i u drugim zemljama gdje žive Hrvati. Njemačka televizija DW Fokus povodom toga je razgovarala s Hrvatima koji žive u Njemačkoj.
Dodala je kako nikada nije očekivala da će se morati skupiti iz Hrvatske i otići trbuhom za kruhom. “Raditi u tuđoj zemlji i njima puniti proračune. Ova vlast je zakazala totalno”, odgovorila je druga gospođa. Potom je otkrila zašto je napustila Hrvatsku. “Otišla sam jer nisam bila zaposlena, radila sam na crno, totalni kaos. Suprug je dao život za svoju domovinu, moja djeca su dobila mirovinu od 363 kune i morala sam otići”, rekla je tužnog glasa.

‘Stvarajte novu, sretniju bolju Hrvatsku…’
Otkrila je tko je po njoj zakazao i što se mora promijeniti. “Prvenstveno vlast. Vlast, vlast, vlast”, istaknula je. Kada joj je novinar rekao kako premijer Andrej Plenković tvrdi kako se popravio standard, da je pala inflacija, da se bolje živi i da raste kreditni rejting, gospođa je odmah ispalila: “Kome? Njima da možda, ali narodu, običnom narodu, nula bodova. Laže, laže, laže”. “Stvarajte novu, sretniju bolju Hrvatsku, a ne naseljavati strane ljude. Hrvatska je naša, za koju su se naši muževi, očevi, braća borili da bi bili sretni, a mi smo daleko od sreće. Žalosni smo i tužni što smo morali napustiti naše domove”, zaključila je za kraj.
Jedan je gospodin otkrio kako svaki puta glasa. “Rado sam izašao na izbore, sve godine izlazim na izbore. Odlučio sam se da su potrebne promjene. Neka se promjeni cijela garnitura hrvatske vlade. Ima ih oko 25 koji nisu dosljedni to dalje vršiti”, kazao je. Jedan je mladi Hrvat otkrio kako se želi vratiti u Hrvatsku, zbog čega je i izašao na izbore. “Razmišljam o povratku u Hrvatsku, tako da mene zanima stanje doma. Sve vrijednosti koje mene zanimaju nalaze se u Hrvatskoj. Ne nalazim se s ljudima i kulturom općenito”, poručio je.
U XI izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača, a od važećih glasova HDZ je dobio 32.108, a od toga u Bosni i Hercegovini 28.451 i Srbiji 846. MOST je dobio 2.684 i HRVATSKO BILO 2.469. U državama nastalim raspadom SFRJ HDZ je dobio 29.596 glasova. U svim ostalim državama samo 2.512 glasova. Sva tri zastupnička mjesta dobio je HDZ: 1. Zvonko Milas sa 7.967, Dario Pušić s 3.887 i Radoje Vidović s 3.499 glasova.

Razmjerni sustav za izbor tri zastupnika iseljenika nema nikakvog smisla. Njihove zastupnike bi iseljenici trebali izabrati većinskom izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Broj zastupnika iseljenika bi trebalo biti jednako kao i zastupnika nacionalnih manjina.

Ukupno su izabrani zastupnici iseljenika dobili 15.353 glasova što je oko 25 puta manje od nas potpisnika zahtjeva za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Izabrani zastupnici Hrvatskog sabora bi morali poštivati prvi članak Ustava RH, vratiti Županijski dom i naziv Hrvatski državni sabor.
Grupe nacionalnih manjina u XII. Izbornoj jedinici
1. = srpska 123.892, 2. = mađarska 10.315, 3. = talijanska 13.763 , 4. = češka 7.862 + slovačka 3.688 = 11.550, 5. = austrijska 365 + bugarska 262 + njemačka 3.034 + poljska 657 + romska 17.080 + rumunjska 337 + rusinska 1.343 + ruska 1.481 + turska 404 + ukrajinska 1.905 + vlaška 22 + židovska 410 = 28.200 i 6. = albanska 13.817 + bošnjačka 24.131 + crnogorska 3.127 + makedonska 3.555 + slovenska nacionalna manjina 7.729 = 52.359 pripadnika prema popisu 2021. godine.
Grupe 4., 5. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla. Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 17.980 pripadnika prema popisu iz 2021. godine, vlaška s 22, austrijska s 365, bugarska s 262, njemačka s 3.034, turska s 404, rumunjska s 337, poljska sa 657, rusinska s 1.481, ruska s 1.481, ukrajinska s 1.878 i židovska s 410. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.220. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 24.131 u 6. grupi pripadnika su: makedonska s 3.555, crnogorska s 3.127, slovenska sa 7.729 i albanska nacionalna manjina s 13.817 pripadnika. Šesta grupa ima oko pet puta više pripadnika od mađarske manjine. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Mađarska i talijanska manjina su dvaput izabrali Furia Radina i Roberta Jankovicsa bez protukandidata. Grupa 6. ima oko pet puta više pripadnika od 2.
Birači nacionalnih manjina se moraju prilikom preuzimanja glasačkih listića suprotno preporukama Venecijanske komisije izjasniti da žele glasati za zastupnike nacionalnih manjina. To se može izbjeći tako da na svim kandidacijskim listama deset općih izbornih jedinica i XI. izborne jedinice stave kandidacijske liste XII. izborne jedinice. Smatram da se u izbornim rezultatima ne smije staviti da su birači u XI. i XII. izbornoj jedinici 100 posto izašli na izbore i da treba navesti koliko je birača XII. izborne jedinice glasalo u svakoj od općih izbornih jedinica i u XI. -toj.
Prijedlog smanjenja na šest zastupnika nacionalnih manjina
BROJ PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA POPISAN 2021. GODINE
G. Nacionalne manjine P z
1. Albanska, njemačka, rusinska, rumunjska, ukrajinska, slovenska i turska 28.569 1
2. Austrijska, bošnjačka, bugarska, slovačka i poljska 29.103 1
3. Crnogorska, mađarska, ruska, talijanska, vlaška i židovska 29.118 1
4. Češka, Makedonska i romska 29.397 1
5. Srpska 123.892 2
Σ 240.079 6

Oznake: G = grupe nacionalnih manjina , Σ = zbroj pripadnika grupa nacionalnih manjina popisan 2021. godine, P = broj pripadnika grupe nacionalnih manjina i z = broj zastupnika grupe.
Prijedlog smanjenja broja zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na 101 zastupnika i vraćanje Županijskog doma
U tri opće izborne jedinice birali bismo 101 zastupnika u tri izborne jedinice po 30 zastupnika s izbornim pragom od 2,5 posto ili u pet izbornih jedinica po 18 zastupnika s izbornim pragom od 4 posto, tri preferencijska glasa i pragom za napredovanje kandidata na listi od 2 posto od prosječnog broja glasova liste po kandidatu. Izborne jedinice bi bile statističke regije ili županije. Ukupno bi zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora imao 101 zastupnika. Nacionalne manjine bi imale šest zastupnika.
Iseljenici bi imali 5 zastupnika i to u: Bosni i Hercegovini 1, U Njemačkoj 1, u ostalim europskim država i državama Azije 1, Sjevernoj i Južnoj Americi 1 i Africi, Novom Zelandu i Australiji 1.
Prijedlog za vraćanje Županijskog doma i naziva Hrvatski državni sabor
U Županijski dom bismo birali 42 zastupnika. Svaka županija i Grad Zagreb bi izabrali dvokružnim većinskim izbornim sustavom po 2 zastupnika.
Trebalo bi smanjiti broj županija tako da županije imaju između 150 i 800 tisuća stanovnika. Moj je prijedlog da imamo pet županija i Grad Zagreb koji bi imali po 7 zastupnika ili 4 županije i Grad Zagreb koje bi davale po 9 zastupnika u Županijski dom. Tri statističke regije podijelili bismo na dvije županije. Ukupni broj zastupnika oba doma Hrvatskog državnog sabora bio bi 143 ili 146.

HOP

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal