Doktorica Jospehine Hilgard tvrdi kako hipnoza ima veze s maštovitošću

0
972

Svi zdravi ljudi su podložni hipnozi, ali je potrebna autosugestija kroz suglasnost i svijest osobe da želi postati hipnotizirana

Svi ljudi nisu podložni hipnozi, ali golema većina jeste. Jedna statistika ovako prikazuje kako je hipnozi podložno 90% ljudi s iznimkom oligofrena ili debila, dementnih i duševno oboljelih ljudi. Svi oni skupa čine 10% ljudskoga roda, kojega nije moguće hipnotizirati, budući bolesne osobe nisu u stanju pratiti upute hipnotizera. Od onih 90% što su u stanju biti hipnotizirani, njih 35% pada tijekom hipnoze u laki san, a isto tako 35% ulazi u srednji san. U duboki san utonuti će 20% hipnotiziranih osoba. Zato britanski liječnik ser Sasel smatra kako svaki čovjek može biti hipnotiziran, kao što i svaka osoba ima sposobnost postati hipnotizer, netko s više, a netko s manje uspjeha. Hipnotiziranje nije poseban dar s neba, nego vještina koja se može naučiti. Hipnotizer je zapravo samo temeljno ovladao tehničkim znanjem i dobro rukovodi hipnozom. Teoretski je izvedivo da svaki čovjek bude hipnotiziran, ali praktički je to moguće samo ako se zadovolje neophodni uvjeti kao primjerice autoritet liječnika i njegov utjecaj na pacijenta, ili ugled profeosora što ga uživa kod svojih učenika. Ljudi u skupini se lakše hipnotiziraju nego pojedinac, jer kad jedna osoba ugleda drugu osobu kako se uspavljuje i sama podliježe drijemanju. I ne kaže se uzalud kako se i u društvu čovjek slađe smije.

Može samo naizgled biti upitno može li se čovjek hipnotizirati protiv svoje volje. Dakako, potrebita je suglasnost osobe, s obzirom na to kako je svaka hipnoza istodobno i autosugestija s najvećom mogućom koncentracijom stanja svijesti. Međutim, činjenica je kako je brojem seansi svaku osobu lakše hipnotizirati, jer se stječe izvjesna rutina. Ovo je posebno značajno u liječenju primjerice neuroze, koja ne dopušta brzu koncentraciju, već je neophodno uvježbavanje na uzastopnim seansama sve dok bolesnik ne nauči iskreno surađivati s liječnikom hipnotizerom. Američki znanstvenici ustvrdili su kako rasa, vjeoispovijed, starosna dob, spol i zanimanje nemaju nikakvog utjecaja na hipnozu. Dr. Fred Frankel sa Harwardskog Sveučilišta tvrdi kako je i lakše hipnotizirati bolesnike što pate od fobija nego zdrave osobe, jer smatra kako je stanje fobičara donekle već spontani trans. Doktorica Jospehine Hilgard, psihijatrica iz Stanforda, tvrdi kako hipnoza ima veze s maštovitošću i zato djeca između deset i dvanaest godina dostižu vrhunski uspjeh u hipnozi.

Da bi se otkrilo tko je posebno nadaren za hipnozu, izvode se izvjesni testovi sugestibilnosti. Dobar primjer toga je test sklapanjem ruku. Ako osoba zamisli da ne može slijepljene dlanove s isprepletenim prstima rastaviti i “otključati” ih, onda je može reći kako je ta osoba vrlo pogodna za izvedbu hipnoze. Obično vlada i odavno uvriježena predrasuda kako su ljudi slabe volje i skromnije inteligencije podložniji hipnozi. Dapače, mnogo je izvjesnije da se lakše hipnotiziraju upravo osobe izrazite inteligencije i s bogatom maštom. To doprinosi lakšem pronalaženju i ispoljavanju karakteristika i osobina što ih pojedinac ima u normalnom i svakodnevnom životu.

Dragan Ilić

HOP

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal