Jesu li zastupnici srpske manjine izabrani sukladno člancima 3. i 45. Ustava RH ?

0
862

Jesu li zastupnici srpske manjine izabrani sukladno člancima 3. i 45.  Ustava RH pitali smo pisce Ustava RH Vladimira Šeksa i Krunislava Olujića, predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića i Dražena Bošnjakovića predsjednika odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora?                                                                 

Piše:  Mr. sc. Edo         Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Vilibor Sinčić pozvao je Ustavni sud da Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor proglasi neustavnim jer smatra da su nacionalne manjine nad proporcionalno zastupljene u odnosu na birače iz prvih deset izbornih jedinica.

Nakon što je Ustavni sud proglasio Zakon o izbornim jedinicama neustavnim, s obzirom da je broj birača u pojedinim jedinicama odstupao od prosječnog broja birača po jedinici za više od pet posto, Sinčić je zatražio od Ustavnog suda da ukine i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

“Dolazimo u situaciju da glas onih koji biraju u 12. izbornoj jedinici (nacionalne manjine) ima diskriminatornu, neproporcionalnu moć, u odnosu na glas birača iz općih deset izbornih jedinica, zbog čega treba mijenjati izborni sustav”, rekao je Sinčić na konferenciji za novinare.

Ustavni sud nije proglasio Zakon o izborima zastupnika neustavnim prije parlamentarnih izbora, a Sinčićeva stranka Ključ Hrvatske još nije podnijela ustavnu tužbu. “Ili će se zakon promijeniti ili ćemo mi tužiti, a Ustavni sud dužan nam je odgovoriti”, kazao je Sinčić.

Europarlamentarac je predlagao da se smanji broj zastupnika nacionalnih manjina dok se ne postigne jednakost biračkog prava ili da se ukine 12. izborna jedinica. Trenutno je u njoj prisutan “etnobiznis”, ustvrdio je.

“Dvanaesta izborna jedinica je ogroman generator političke korupcije, sjetimo se da je podignuta optužnica protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Dakle, skupina ljudi koji je izabrana s malim brojem glasova održava vladajuću većinu”, kazao je.

Pravila treba mijenjati i kada je riječ o 11. izbornoj jedinici zato što i zastupnici Hrvata izvan Hrvatske također ulaze u parlament sa znatno manjim brojem glasova, poručio je Sinčić.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina                                                                                                                             

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. i „Narod odlučuje“ 2018. godine pisci Ustava: Vladimir Šeks Sova i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora  nisu odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 3. i 45.  Ustavu Republike Hrvatske?

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.                                                                                                                                          Vladimir Bilek, kapetan Jugoslavenske nacističke armije Veljko Kajtazi, kumrovečki profesor Milorad Pupovac  i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sada opet nameću sadašnjoj Vladi Andreja Plenkovića izbor etnobiznismena Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Zar AP-ova trgovačka koalicija „čvrsta kao armirani beton“ HDZ-a, žetončina: poput Silvana Hrelje i Hrvoja Zekanovića…, osam etnobiznismene i nekoliko točaka poput: socijanog liberala Daria Hrebaka, hrvatskog proljećara psihijatra prof. dr. sc Gorana Dodiga, nezavisne demokršćanke Mirjane Petir…  iz točkaste predizborne koalicije  ne uvažava nas četiristo tisuća potpisnika građanske inicijative „Narod odlučuje“ kojom smo tražili da se smanji broj zastupnika na maksimalno  120, a prema bivšem ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću moralo se izbrisati prije lokalnih izbora 2017. godine oko 270 tisuća birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj?  DORH nije poduzeo ništa. Nije pozvao bivšeg ministra Orepića da provjeri njegovu optužbu kako su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i Milorad Pupovac spriječili brisanje iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj birače s fiktivnim prebivalištem. Jesu li Dinko Cvitan, Mladen Bajić i ostali iz DORH-a počinili kazneno djelo prikrivanja kaznenog djela i time sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu gušenja neposredne demokracije?  

Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.  Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri tadašnja HDZ-ova zastupnika dijaspore porijeklom i Hercegovine: Nevenka Barbarića, Zdravku Bušić i Radoju Vidovića izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade tada je izabralo  39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama. Iz ove analize proizlazi da na nejednakost glasa birača 1,75 puta više utječu XI. i XII. Izborna jedinica.

Damir Borovčak, povratnik iz iseljeništva 1991. godine, ratni tajnik za iseljeništvo HDZ-a, a potom pomoćnik ministra u Ministarstvu iseljeništva RH: Treba mijenjati vlast i izborne zakone

Grupa je postavljenih pitanja: o problemima s kojima se iseljenici susreću u zemljama u kojima prebivaju, ali i u Hrvatskoj; jesu li iseljenici dovoljno upoznati s trenutačnom gospodarskom, društvenom i političkom situacijom u domovini; ljuti li iseljenike činjenica da se često traži njihov novac, a gotovo nikad njihovo mišljenje; imaju li osjećaj da su diskriminirani…

Osnova svih tih pitanja jest to što je u posljednjih dvadesetak godina izostala učinkovita i pravedna promjena izbornoga zakona kojim bi se u Hrvatskoj omogućilo da njome upravljaju patrioti, a ne bivši komunisti i gojenci tog sustava. Od 1999. naovamo trebalo se regulirati osnovno demokratsko pravo: ako biram, moram imati mogućnost i promijeniti. Vlast je sve te godine lažno demokratska, odnarođena, koruptivna, podložna interesima i utjecajima koji su protuhrvatski. Sve to odrazilo se i na mišljenja i raspoloženje iseljeništva.

Još je odluka Ustavnoga suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila da su dva ciklusa parlamentarnih izbora bila neustavna. I što se dogodilo? Apsolutno ništa! Jer onima koji su zasjeli na vlast, bez obzira na to bio to HDZ ili SDP, najvažniji je bio njihov osobni interes. Nema više poštenja, ni dragovoljnih, ni prosvjednih ostavki, nema više ni obraza ni srama.

Građanska inicijativa „U ime obitelji“, koju su poduprle brojne građanske i strukovne udruge, sindikati, vjerske zajednice, obitelji i pojedinci, organizirala je 2014. godine prikupljanje potpisa birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se pridonijelo promjenama načina upravljanja Hrvatskom te omogućilo da u Hrvatski sabor uđu sposobni, nepotkupljivi i pošteni ljudi, više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama. Inicijativa je vođena pod sloganom „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ kako bi se demokratizirao izborni sustav. Tražilo se da u Ustav RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornoga praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno tri tisuće potpisa za kandidacijsku listu izvan-parlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.

Referendum o promjeni izbornoga sustava nikad nije održan jer su SDP-ov ministar Bauk i HDZ-ov Vladimir Šeks bili protiv referenduma, odnosno tvrdili su da nije ostvaren dovoljan broj potpisa, iako je prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, tj. mogućih birača, što znači da je broj od 380 tisuća potpisa bio dovoljan za održavanje referenduma.

Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ nastavila se angažirati na planu pravednijih izbora te je tijekom 2018. skupila i predala Hrvatskom saboru više od 800 tisuća potpisa za dva referendumska pitanja – za bolji i pravedniji izborni sustav. Unatoč velikom broju potpisnika i ova se inicijativa suočila s brojnim opstrukcijama. Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava, smanjivanje broja saborskih zastupnika, traženje mogućnosti zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i/ili elektroničkim putem. Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina.

Na kraju je zahtjev odbijen zbog navodno nedovoljnoga broja potpisa, koji se nisu mogli provjeriti. Pod vodstvom ministra Lovre Kuščevića uništene su kontrolne liste te je onemogućena kontrola navodno ne važećih potpisa. Iako je poslije bivši ministar bio predmet preispitivanja DORH-a u svezi transakcija nekretninama, za zlodjelo manipuliranja s referendumskim listama potpisa nikada nije bio predmet istrage.

Sve su te inicijative bile opravdane, manipulacije iz resora Ministarstva uprave se nastavljaju, a USKOK šuti. Na izborima za Europski parlament ima oko 400 tisuća birača više od punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj.

Ustavni sud je opet izbjegao donijeti odluku o ustavnosti XI. i XII. Izborne jedinice

Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača, a tri zastupnika dijaspore 17.905. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Da smo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi  ukupno 4 zastupnika.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražili smo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako:                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     

 

  1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama 15,

 

  1. da smanje izborni prag s 5 posto na 4 posto,

 

3.da izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,                                                                                         

 

  1. da izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

 

  1. da izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

 

  1. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

 

  1. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

 

  1. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do 10. travnja 2024. godine.

HOP                                                                                                                                                      

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal