Nasilje nelegitimne saborske većine

0
4899

Nasilje nelegitimne saborske većine POKRO u Hrvatskom saboru se nastavlja nad većinom hrvatskih državljana uz pomoć žetončića i etnobiznismena tumačima „istina“ diplomiranim pravnikom Damirom Habijanom i učiteljem razredne nastave Josipom Borićem

Piše:mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

FB_IMG_1700589851195

Saborska većina je izglasala u prvom čitanju Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama koji se temelji na više od 500 tisuća birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj uz jedinu prihvaćenu primjedbu ustavnog stručnjaka Mate Palića da se ispravi lapsus calami u nazivu Virovitičke-podravske županije. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača, a tri zastupnika dijaspore 17.905. Vladajuća većina sa žetončičima Hrvojem Zekanovićem i Silvanom Hreljom nakon izlaska Reformista iz vladajuće koalicije je dobila 221.150 glasova manje od oporbenih stranaka. Ukoliko bismo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi ukupno 4 zastupnika. Nasilje nelegitimne saborske većine POKRO = pravomoćno osuđene kriminalne organizacije u Hrvatskom saboru je nasilje uz pomoć žetončića i etnobiznismena nad većinom hrvatskih državljana. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o 3,654.857 birača u općim izbornim jedinicama devet od deset postojećih općih izbornih jedinica odstupalo je po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nova modificirana V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 354.371 pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,47 posto te bi razmjerno broju stanovnika imala 13 zastupnika, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 406.769 i njeno odstupanje je 6,21 posto te bi razmjerno broju stanovnika imala 15 zastupnika. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto i imale bi 14 zastupnika. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave 3,646.636 birača odnosno 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća. Za deset mjeseci ove godine prirodnim kretanjem smo izgubili 15.728 stanovnika, a od popisa listopada 2020. do listopada 2023.godine 48.065. Zar se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio od 13. prosinca 2022. do 19. svibnja 2023. godine samo za 8.221 birača? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati.

FB_IMG_1701105345576

Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Na izjavu Marka Rakara, IT stručnjaka i političkog aktivistu iz SDP-ova kruga, da je premijer Plenković “korumpiran, karakterno kvarniji i veća štetočina od Ive Sanadera”, reagirao je HDZ-ov tumač „istina“ diplomirani pravnik Damir Habijan.
Marko Rakar je prvi počeo pisati o fiktivnim biračima, nakon izbora za Hrvatski sabor 2007. godine, na primjerima naselja grada Vrgorca koja su imala više birača od stanovnika popisanih 2001. godine.
“Čim je Andrej Plenković jučer predstavio paket mjera koji građanima sprječava višestruki rast cijene struje i smanjuje cijene proizvoda – lijeva gerila očajnički djeluje i pokušava nametnuti lažne etikete o korupciji. Ovaj put preobučena u “neovisnog analitičara” i “stručnjaka” M. Rakara.
Političkog aktivista koji druge lažno optužuje za korupciju, a sam duguje objašnjenja o vlastitim sumnjivim poslovnim aranžmanima.
U svojoj analizi je precizan i argumentiran kao i kad je prognozirao da će Bernardić postati premijer na izborima 2020. godine.
Korumpirani “analitičar” očito lobira da mu frendovi s ljevice dođu opet na vlast pa da krene s novim nabavama”, objavio je Habijan.
Milijuni kuna iz proračuna
Uz tekst je objavio preslik novinskih naslova koji upućuju da je Rakar politički aktivist kojem je SDP-ova vlast isplatila milijune kuna iz proračuna.

FB_IMG_1701193307105
“MRAČNE USLUGE: Predsjednik Ivo Josipović, ministri Mirando Mrsić, Milanka Opačić, Branko Grčić, Tihomir Jakovina i drugi SDP-ovi dužnosnici čitavim nizom izravnih ugovora o bagatelnoj nabavi osigurali su Josipovićevom konzultantu Marku Rakaru više od milijun proračunskih kuna.”
U drugom naslovu je navedeno: “Josipovićev suradnik Marko Rakar u poslovima sa SDP-ovim ministarstvima uprihodio milijunski iznos.”
Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 306.638, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 161.614 i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 290.689.
Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 76.647 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 87.063, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 16.914 i VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 116.080.
Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 34.952 i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 64.985.

FB_IMG_1692379740112
Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Majur s ukupno 20.684 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 20.621 i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 117.255.

pupimir
Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 73.239 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 72.677 i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Bakar, Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku, Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 192.180 stanovnika. popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 190.427.
Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 25.623 i na IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 132.737.
Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na: IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 146.245 i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 273.904. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica ima 931 birača na tisuću stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine, II. 938, III. 910, IV. 949, V. 1.010 ( više birača od stanovnika ), VI. 898, VII. 977, VIII. 972. IX. 987 i X. 961, a Hrvatska 952. Iz ovih podataka slijedi da u Hrvatskoj ima u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem. Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica imala bi 13 zastupnika, a VI. 15 i ostalih 8 po 14 zastupnika. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar unutrašnjih poslova Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

FB_IMG_1701586278320
Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistrica agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo maksimalno 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore porijeklom i Hercegovine: Nevenka Barbarića, Zdravku Bušić i Radoju Vidovića izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama. Iz ove analize proizlazi da na nejednakost glasa birača 1,75 puta više utječu XI. i XII. Izborna jedinica od deset općih izbornih jedinica.

HOP